U uredu saveznoga kancelara u Berlinu smatraju da je došlo vrijeme za intenzivna diplomatska nastojanja oko okončanja rata u Ukrajini. U razgovoru za njemačku televizijsku postaju ZDF savezni kancelar Olaf Scholz je 8. rujna rekao: “Mislim da je sad trenutak u kojem se mora raspravljati i o tomu kako bismo mogli doći iz ove ratne situacije do mira brže nego što to sad izgleda.” Socijaldemokratski političar nije dao konkretne prijedloge za to. Ali se izjasnio za to da na sljedećem mirovnom susretu u Švicarskoj sudjeluje i Rusija.

Prema talijanskom listu La Repubblica, Scholz priprema mirovni plan koji podrazumijeva rusko zadržavanje okupiranih ukrajinskih teritorija. U tekstu se navodi da kancelar Scholz radi na tome da Rusku Federaciju dovede za pregovarački stol, uz pretpostavku da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke. Također se spominje da je Scholz šokiran poražavajućim izbornim rezultatima u dvije njemačke pokrajine – Tiringiji i Saskoj – gdje je većinu osvojila stranka krajnje desnice AfD. Prema listu, Scholz upravo u rješavanju “ukrajinskog pitanja” vidi mogućnost da sačuva svoju poziciju.

Kritika iz oporbe i potpora koalicijskih partnera
Konzervativna oporba u Berlinu je oštro reagirala na Scholzove riječi. “Inicijativu saveznoga kancelara se moglo očekivati, jer ona se uklapa u strategiju dijelova SPD-a da se Ukrajinu vrlo suptilno utjera u prividni mir koji će diktirati Rusija, tako što će potpora (Ukrajini, op. ur.) postupno biti smanjivana, a umjesto toga će se zahtijevati prividni pregovori”, izjavio je vanjskopolitički stručnjak CDU-a Roderich Kiesewetter za novine Bild, prenosi Deutsche Welle.

Njegov stranački kolega Jürgen Hardt naglasio je u razgovoru za Berliner Zeitung da se “ne može Putinu učiniti veću uslugu nego prisiliti Ukrajinu za pregovarački stol, dok on i dalje ubija po Donbasu”. “Svi mi želimo pregovore, ali na agresoru je da okonča agresiju”, rekao je Hardt. Sumnjičavi su i Zeleni koji su dio vladajuće koalicije. Spremnost u Kremlju za “razgovore na ravnopravnoj razini” nije osobito velika, izjavio je u Berlinu supredsjednik Zelenih Omid Nouripour, a prenosi novinska agencija dpa. Ipak, potrebni su pregovori s Rusijom, i u obliku mirovnih konferencija, rekao je Nouripour. I liberali su skeptični. Vanjskopolitički stručnjak FDP-a Ulrich Lechte izjavio je za Berliner Zeitung da za njegovu stranku, istina, “ne može nikad biti previše diplomacije”, ali on smatra slabo vjerojatnim da je Putin spreman sjesti s Ukrajinom za isti stol i povući svoje trupe iz Ukrajine. “Ponovni prividni mir, kakav je na kraju krajeva dogovore sporazumom Minsk II, s moga stajališta je potpuno neprihvatljiv”, kaže Lechte.

Pokrajinski izbori u Njemačkoj i rat u Ukrajini
Scholzova ideja da se Ukrajinu i Rusiju dovede za pregovarački stol za promatrače nije neočekivana. Gorki porazi socijaldemokrata na pokrajinskim izborima u Saskoj i Tiringiji na istoku Njemačke zacijelo su jedan od razloga kancelarovih izjava, kao i predstojeći pokrajinski izbori u Brandenburgu, također na istoku zemlje, koji se održavaju 22. rujna. Na čelu te pokrajine je Scholzov stranački kolega Dietmar Woidke.

Voditelj programa za Rusiju u Zakladi Friedricha Eberta Alex Jusupov smatra da Scholz time želi pomoći Woidkeu i signalizirati da se i u Berlinu razmišlja o tomu “da bi rat trebao biti što prije okončan – i uz pomoć pregovora, a ne samo vojnim sredstvima”. U razgovoru za DW ovaj politolog naglašava da bi populističke stranke to iskoristile kad bi kancelar ignorirao temu ruskog rata protiv Ukrajine. Ukrajinski politolog Volodimir Fesenko pretpostavlja da Scholz pokušava pronaći neki politički balans. “On je prihvatio jedan trend. Trenutno se aktivno raspravlja o temi mirovnih pregovora i zato je Scholz odlučio, osobito nakon najnovijeg susreta sa Zelenskim, reći svoje mišljenje o tomu”, kaže Fesenko. On je uvjeren da se kancelar želi prilagoditi raspoloženju u Njemačkoj i tako ojačati svoju poziciju pred savezne izbore iduće godine.

Ali Fesenko uočava da Scholz postavlja i nove naglaske. Dosad je zastupano stajalište da samo Ukrajina treba odlučiti kad i pod kojim uvjetima će biti vođeni pregovori s Rusijom. “Sad je Scholz to formulirao malo drugačije. Ali, njegova izjava ne sadrži ništa konkretno, a ni senzacionalno”, kaže Fesenko. On vjeruje da će rasprave o mirovnim pregovorima biti osjetno pojačane nakon predsjedničkih izbora u SAD-u u studenom.

Ima li Njemačka još utjecaja na Rusiju?
Bivši ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik izjavio je nedavno za Berliner Zeitung: “Ja osobno vjerujem da bi savezni kancelar Olaf Scholz mogao postati kreativan i iskoristiti postojeće njemačke diplomatske kanale kako bi utvrdio bi li razgovori s Putinom imali smisla.” Ali, što to znači konkretno? Politolog Alex Yusupov kaže da Berlin ne može istovremeno isporučivati oružje Ukrajini i nastupati kao neutralan posrednik u pregovorima. “Njemačka je izgubila bilo kakav utjecaj na Rusiju. Kremlj ne vidi Berlin kao samostalnog aktera”, kaže ovaj politolog dodajući da je Njemačka na strani Kijeva i da Berlin za to definitivno neće pokrenuti nikakav “Minsk III”. Kremlj je suzdržano reagirao na Scholzov prijedlog da se pojača diplomatska nastojanja. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov kaže da trenutno ne postoje uvjeti za početak mirovnog procesa između Rusije i Ukrajine. Nedostaje očitovanje “one zemlje koja upravlja cijelim ovim procesom i kolektivnim Zapadom”, rekao je Peskov, misleći očito na SAD.

Ukrajina podsjeća na mirovnu formulu
Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je pred novinarima 10. rujna da Kijev želi da jedan predstavnik Rusije sudjeluje na sljedećem mirovnom samitu, kako bi “bile spriječene manipulacije od strane Ruske Federacije i kako bi svim sudionicima bila pokazana njezina spremnost ili nespremnost za mirovne pregovore”. U srpnju je Moskva odbila sudjelovanje uz obrazloženje da Rusija “ne prihvaća nikakve ultimatume”, koji slijede “formulu” ukrajinskog predsjednika.

A šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, je na Telegramu podsjetio da će jedini put do pravde biti “isključivo ukrajinska mirovna formula, načela međunarodnoga prava i teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine”.

UN-ova agencija za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je da je šestero njezinih zaposlenika poginulo u izraelskom napadu na školu koju vodi u središnjem dijelu Pojasa Gaze, prenio je danas BBC. Agencija za civilnu zaštitu Pojasa Gaze objavila je da je u jučerašnjem napadu na školu Al-Džauni u izbjegličkom kampu Nuseirat poginulo 18 ljudi.

Izraelska vojska objavila je da je izvela “precizan napad na teroriste” koji su planirali napade iz te škole i da je poduzela mjere da ne budu ozlijeđeni civili. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio je napad, kazavši: “To što se događa u Gazi posve je neprihvatljivo.” “Ta dramatična kršenja međunarodnog humanitarnog prava moraju odmah prestati”, objavio je na X-u, bivšem Twitteru.

“Neprihvatljivo je da UN nastavlja osuđivati Izrael”
UNRWA je istaknula da je u tom napadu “poginulo najviše njihovih zaposlenika u pojedinačnom incidentu” od početka rata između Izraela i Hamasa u listopadu prošle godine. Napomenula je i da je to peti napad na tu školu u 11 mjeseci.

Izrael je osudio Guterresovu kritiku. “Neprihvatljivo je da UN nastavlja osuđivati Izrael u njegovu opravdanom ratu protiv terorista dok Hamas nastavlja koristiti žene i djecu kao ljudski štit”, rekao je izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je također “potpuno neprihvatljivom” smrt šestero djelatnika UN-a u izraelskom napadu na školu. “Humanitarni djelatnici nikada ne bi smjeli biti žrtve raketa”, priopćilo je ministarstvo na X-u, dodajući da “izraelska vojska ima odgovornost štititi suradnike UN-a i humanitarne djelatnike”.

Mađarska je spremna tužiti Europsku komisiju kako bi nadoknadila troškove zaštite vanjske granice Europske unije, što ju je, kako tvrdi, koštalo oko 2 milijarde eura, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana. Nacionalist Orban zatvorio je glavnu tranzitnu rutu kroz Mađarsku za stotine tisuća tražitelja azila koji su bježali od rata i siromaštva 2015., čime je osnažio svoju potporu kod kuće, ali je navukao kritike mnogih saveznika u Europskoj uniji. “Spremni smo tužiti Europsku komisiju nakon što je djelomično ili u cijelosti nadoknadila troškove koje su imale druge države članice štiteći šengensku granicu”, rekao je Gergely Gulyas na konferenciji za medije u četvrtak.

“Mađarska je proteklih godina potrošila dvije milijarde eura na zaštitu šengenske granice, a nije dobila nikakav značajan doprinos od EU-a”, dodao je.

Njemačka je objavila u ponedjeljak planove za uvođenje strožih kontrola na svim svojim kopnenim granicama u, kako je opisala, pokušaju suočavanja s nezakonitim migracijama.

Kontrole unutar inače širokog područja slobodnog kretanja, europske šengenske zone, počet će 16. rujna i prvo će trajati šest mjeseci nakon što je Berlin ranije prakticirao politiku otvorenih vrata.

“Vidimo da ima promjena u Europi”, rekao je Gulyas.

“Mađarski premijer je 2015. godine bio prvi koji je jasno rekao da ako EU ne provede šengenski sporazum (…), onda će šengen propasti”, naglasio je.

Gulyas je rekao da odluka Berlina o uvođenju graničnih kontrola od ponedjeljka znači da Njemačka uništava područje slobodnog kretanja unutar Unije.

“Prvo ga je uništila ne natjeravši države članice EU-a da učinkovito štite vanjsku granicu, a sad ju uništava nametanjem unutarnjih graničnih kontrola”, rekao je Orbanov šef kabineta.