Svijet
Većina azijskih burzi porasla, dolar stabilan
Na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle, kao i dan prije na Wall Streetu, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago ojačala, nakon jučerašnjeg pada.
Azijski MSCI indeks bio je u 7,00 sati u plusu 0,2 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,9 posto. U Hong Kongu i Šangaju pale su, pak, između 0,2 i 1 posto.
Kineski burzovni indeksi skliznuli su na najniže razine u dva tjedna jer su i dalje pod pritiskom krize na tržištu nekretnina, usporenog rasta gospodarstva i rizika da će novi-stari predsjednik SAD-a Donald Trump povećati carine na uvoz kineskih proizvoda.
Najviše porasle cijene dionica u energetskom sektoru
Na ostalim su burzama u regiji cijene dionica porasle, kao i jučer na Wall Streetu. Doduše, Dow Jones oslabio je 0,13 posto, no S&P 500 ojačao je 0,39, a Nasdaq indeks 0,60 posto.
Pritom su najviše porasle cijene dionica u energetskom sektoru, u prosjeku 1,05 posto, dok su najviše pale u industrijskom.
Značajnijih vijesti nije bilo dok ulagači čekaju kvartalne poslovne rezultate Nvidie, koji će biti objavljeni u srijedu.
Dionica tog proizvođača čipova među najvećim je dobitnicama posljednjih godina, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije. Poslovno izvješće pokazat će ima li još prostora za rast cijene dionice Nvidie ili slijedi korekcija.
U fokusu ulagača bit će ovoga tjedna i kvartalni poslovni rezultati trgovačkih lanaca, kao što su Walmart, Target i Lowe’s, koji će pokazati kakva je bila prodaja uoči nadolazeće predbožićne potrošačke sezone.
Dolar blago ojačao, cijene nafte porasle
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla, nakon jučerašnjeg pada.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 106,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,12 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,10 posto, na 154,50 jena.
No, američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, za 0,15 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0585 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,11 posto, na 73,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,09 posto, na 69,20 dolara.
Svijet
Nakon ciklone Éowyn, dolazi novi polarni val: Kad stiže i što očekivati?
Polarni vrtlog, ciklona bomba, prizemna mlazna struja, mlazna struja brzine 400 km/h nad Atlantikom, snijeg na Floridi, polarna hladnoća u Americi, temperaturni maksimumi u Australiji – sve nabrojano opisuje trenutačno vrijeme na Zemlji. Naš meteorolog Bojan Lipovšćak objašnjava što se događa u atmosferi i prognozira kakvo nas vrijeme čeka narednih dana.
U atmosferi Zemlje pojave su međusobno povezane i slijede jedna drugu predvidivim redoslijedom. Danas ciklona na polarnoj fronti Éowyn, imenovali su ju meteorolozi irske i britanske meteorološke službe, prelazi preko zelenog otoka i nastavlja svoj put prema jugozapadu Škotske uz udare vjetra od rekordnih 183 km/h koliko je izmjereno na postaji Mace Head upet ujutro. Srednja brzina vjetra je 135 km/h.
Prema klasifikaciji Saffir–Simpson ljestvice koja se primjenjuje na tropske ciklone – uragane ciklona na polarnoj fronti Éowyn bila bi ciklona klase 2. Do sad nije zaživjela klasifikacija ciklona polarne fronte pa ovaj podatak navodimo samo za usporedbu.
Brzine vjetra u cikloni Éowyn usporedive su s brzinom udara orkanskih zimskih bura na Jadranu kada na udare vjetar zapuše i do 165 km/h.
Prizemni tlak zraka u središtu ciklone naglo pada. Ako je pad tlaka veći od 24 hPa u roku od 24 sata onda u meteorološkoj terminologiji govorimo o eksplozivnom razvoju ciklone te se upotrebljava i termin ciklona bomba. Éowyn u potpunosti zadovoljava taj naziv, pad tlaka u središtu ciklone bio je i veći od 50 hPa u 24 sata.
Polarna fronta – zona sukoba i razdvajanja polarnog hladnog zraka i toplog zraka umjerenih geografskih širina kolijevka je rođenja Éowyn.
Hladna zračna masa prodrla je iz polarnih širina nad američko kopno sve do Meksičkog (u novogovoru Američkog) zaljeva uzrokujući usput i obilan snijeg tako da se snježna granica spustila na jug do Floride. Nailaskom na toplo more Atlantika na mjestu sukoba toplog i hladnog zraka dolazi do pojave vala – vrtloga koji se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere uz polarnu frontu povezana je polarna mlazna struja koja na visini od 10 do 12 km iznad tla struji od zapada prema istoku brzinom od 200 do 260 km/h. Zbog jakog prodora polarnog hladnog zraka nad američko kopno došlo je do ubrzanja mlazne struje te ona trenutačno nad Atlantikom puše brzinom do 390 km/h. Mlazna struja pospješuje razvoj prizemne ciklone.
Nakon Éowyn novi val na polarnoj fronti razvija se nad zapadnim Atlantikom te prognoziramo da će za tri do četiri dana, kao nova razvijena ciklona, doputovati do zapadne obale Europe. Ovaj puta mjesto nailaska na europsko kopno bit će južnije te će zahvatiti sjevernu obalu Portugala, Biskajski zaljev i obalu Francuske.
Svijet
Italija priprema povratak na nuklearnu energiju
Italija namjerava do kraja 2027. godine dovršiti plan kojim bi se ponovno dopustilo korištenje nuklearne energije i ukinula zabrana uvedena prije gotovo 40 godina, potvrdio je ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin u intervjuu za dnevni list Il Sole 24 Ore.
Nuklearne elektrane zabranjene su u Italiji nakon referenduma 1987. i 2011. godine, a vlada sada radi na propisima koji bi dokinuli zabranu upotrebom novih tehnologija za nuklearnu energiju. Mali i sofisticirani modularni reaktori mogli bi pomoći u dekarbonizaciji najvećih zagađivača okoliša u talijanskoj industriji, uključujući proizvodnju čelika, stakla i pločica, smatraju u vladi premijerke Giorgije Meloni.
“Italija je spremna ponovo koristiti nuklearnu energiju, a ta ključna odluka neće zamijeniti obnovljive izvore, već će ih nadopuniti i osigurati uravnotežen i održiv energetski miks”, rekao je ministar Fratin. Prvi nacrta zakona bit će dostavljen vladi na usvajanje unutar iduća dva tjedna, dodao je Fratin.
Talijanska državna tvrtka upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj
Italija procjenjuje da bi 11 posto udjela nuklearne energije u energetskom miksu smanjilo troškove dekarbonizacije gospodarstva do sredine stoljeća za 17 milijardi eura. U energetskom i klimatskom planu (PNIEC) njezin udio procijenjen je na do 22 posto, napominje ministar energetike.
Italija je sačuvala ključno stručno znanje u nuklearnom sektoru. Državna energetska tvrtka Enel upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj, a energetska kompanija Eni ulaže u projekt razvoja reaktora nuklearne fuzije u Sjedinjenim Državama.
Italija je pregovara s nekoliko kompanija, uključujući američku energetsku grupu Westinghouse i francuski EDF, koji bi mogli preuzeti ulogu mogućih partnera državnoj tvrtki u gradnji sofisticiranih nuklearnih reaktora. Enel, Ansaldo i proizvođač oružja Leonardo rade pak na uspostavi državne tvrtke za gradnju nuklearnih reaktora.
Svijet
Rusija odbacuje ideju o mirovnim snagama NATO-a u Ukrajini
Rusija je u četvrtak odbacila ideju da zemlje članice NATO saveza šalju mirovne snage u Ukrajinu u slučaju sporazuma o primirju u rusko-ukrajinskom ratu, upozorivši da bi takav potez mogao dovesti do “nekontrolirane eskalacije”. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je zamisao posve neprihvatljiva za Rusiju. Na brifingu za medije, komentirala je nedavne izjave britanskog premijera Keira Starmera i njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa da bi njihove zemlje mogle poslati vojnike za mirovne snage u Ukrajini.
Pistorius je u intervjuu za novine 18. siječnja rekao da će Njemačka, najveći partner NATO-a u Europi, “očito imati ulogu za odigrati” te da će se o tom pitanju pravovremeno raspravljati.
Starmer pak je dva dana ranije kazao da Britanija razmatra ideju o mirovnim snagama s drugim saveznicima te dodao “da će odigrati svoju ulogu u potpunosti”.
Rusija tvrdi da je otvorena za dijalog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je rekao da namjerava brzo okončati rat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se želi sastati s Trumpom, u utorak je rekao da je najmanje 200.000 europskih mirovnih snaga potrebno kako bi se spriječio novi ruski napad nakon bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
NISTE SVE KUPILI? Evo kako danas rade zadarske trgovine i shopping centri…
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
FOTOGALERIJA / Predstavljanje monografije Mladena Masara “PD Paklenica – 125 godina planinarstva na zadarskom području”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
Večeras u Providurovoj predstavljanje knjige “Sjećanja” Nevenke Benini