Hrvatska
Jaz između hrvatskih regija sve veći: Jedna od njih jedina je s padom stope siromaštva
Vlada Andreja Plenkovića posljednjih mjeseci rado ističe koliko su za njezina (nepuna) dva mandata povećani proračunski izdaci za socijalnu sigurnost.
Koju god stranku uoči skorih izbora pitali, svaka će reći da njezin program znači i viši životni standard građana. Neke više naglašavaju intervencije u porezni sustav, neke veća socijalna davanja.
Tko god ima aspiracije za preuzimanje ili participiranje u budućoj vlasti obećava rast mirovina i plaća, a ima i ideje za priuštivije stanovanje kao jednu od brojnih varijabli za popravljanje demografske slike.
Ukratko, svi će reći da njiihovi programski miksevi politika vode porastu blagostanja. No, koliko god se to tiče svih birača, izborne utrke i dosad su najčešće pratili komentari kako sami programi ne odlučuju pobjednika. U ovoj su oni, barem zasad, u mnogo dubljoj sjeni okršaja dva “glavna brda”.
Vlada je u prilici pokazati rezultate, za razliku od oporbe, pogotovo one koja dosad nije imala priliku upravljati državom, a kako u pogledu ekonomskih pokazatelja ima dovoljno statističkih brojki koje joj idu u prilog, ne štedi se na podsjećanjima.
Najnoviji pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti
No, usporedno s brojkama o iznadprosječnom rastu BDP-a, nominalnom i realnom rastu plaća te npr. višekratnim redovnim i jednokratnim povećanjima mirovina, krajem prošlog tjedna iz Državnog zavoda za statistiku objavljeni su najnoviji pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti. Za njih će se više loviti oporba.
Nakon što su lani DZS-ovi podaci pokazali da su stopa siromaštva i broj osoba u riziku od siromaštva pali na rekordno niske razine, za 2023. ti su indikatori nešto lošiji jer se temelje na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu te distribuciju dohotka unutar populacije.
Tako je prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu lani iznosio 18.843 eura ili 2067 eura više nego godinu prije (pri čemu je ekvivalentni dohodak povećan sa 9628 na 10.891 euro), ali stopa siromaštva porasla je s 18 na 19,3 posto, a broj osoba u riziku od siromaštva sa 19,9 na 20,7 posto.
Izračuni tih pokazatelja temelje se na godišnjoj Anketi o dohotku stanovništva, ističu u DZS-u. Objašnjavajući značenje koncepta relativnog siromaštva, navode kako kako stopa rizika od siromaštva pokazuje postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva (a on je utvrđen na 40 ili više posto ispod srednje vrijednosti ekvivalentnog dohotka), a ne koliko je osoba stvarno siromašno.
Stopa siromaštva pala samo na Jadranu
Ipak, i relativno gledano neke su brojke indikativne. To posebice vrijedi za kretanje stope siromaštva u pojedinim dijelovima RH. Primjerice, ona je lani pala samo u Jadranskoj Hrvatskoj. Spustila se, dakle, i nešto niže od rekordno niske 2022. – sa 18,2 na 17,5 posto, dok je uvjerljivo najviše porasla u Panonskoj Hrvatskoj, u kojoj je i inače najviša – s preklanjskih 25,9 posto prošle godine u toj je regiji porasla na 29,4 posto. Sve to ponešto govori i strukturi dohodaka, ponajprije u smislu udjela onih od renti, odnosno od kapitala.
Takvi su dohoci očito daleko zastupljeniji kod kućanstava na obali, kao i u Gradu Zagrebu u kojemu je i nakon lanjskog porasta za 1 postotni bod stopa siromaštva najniža u Hrvatskoj – 10,5 posto. Nasuprot tome je Slavonija u kojoj stopa siromaštva odražava znatno veći oslonac na dohotke od plaća i/li mirovina, pri čemu valja imati na umu i prosječnu dob tamošnjih žitelja, kao i razinu prosječnih plaća u odnosu na neke druge krajeve, piše Poslovni dnevnik.
Prebacivanje poreznog tereta
U predizbornom ambijentu takvi nalazi mogu poslužiti i kao poticaj za propitivanje politike oporezivanja dohodaka u Hrvatskoj. Drugim riječima, slika relativnog siromaštva možda upućuje na prostor za prebacivanje tereta oporezivanja s rada na oporezivanje dohodaka od kapitala i imovine.
Vladajuće strukture tome dosad nisu bile sklone, ali kako distribucija siromaštva u smislu regija nije od jučer, prema svemu sudeći to se dosad na izbornim rezultatima (promatrano po izbornim jedinicama) nije “kažnjavalo”.
Inače, već uobičajeno najranjivija u pogledu rizika od siromaštva su starija kućanstva, posebice samačka i posebice ženska. Promatrano prema radnom statusu, to su svakako nezaposleni. Ali najnoviji pokazatelji (relativnog) siromaštva i socijalne isključenosti pokazuju da je lani porasla, uz ostalo, i stopa rizika od siromaštva kod onih koji rade.
S preklanjskih 4,7 posto ona je lani premašila 6 posto, što je rezultat njezina povećanja kod zaposlenika, dok je kod samozaposlenih, koji su inače izloženiji tom riziku, ona prošle godine smanjena (sa 10,3 na 9,7 posto). To se vjerojatno dijelom može pripisati stanju na tržištu rada i profilu samozaposlenih s obzirom na deficitarna zanimanja.
Istodobno, kad je riječ o teškoj materijalnoj deprivaciji, slika je lani nešto poboljšana u odnosu na godinu prije. Taj status odnosi se na postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si zbog financijskih razloga ne mogu priuštiti najmanje 7 od 13 stavki materijalne i socijalne uskraćenosti.
Među njima su, primjerice, nepriuštivost adekvatnog grijanja, tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, mesnih ili ribljih obroka svaki drugi dan ili pak nemogućnost podmirivanja neočekivanog financijskog izdatka od 400-injak eura.
Više rundi pomoći
Vlada Andreja Plenkovića posljednjih mjeseci rado ističe koliko su za njezina (nepuna) dva mandata povećani proračunski izdaci za socijalnu sigurnost. Kako kažu, oni su 2016. iznosili 870 milijuna eura, a nakon što su lani premašili 1,42 milijarde, za ovu godinu za tu je namjenu predviđeno 1,84 milijarde. U aktualnom mandatu je za očuvanje radnih mjesta zbog posljedica pandemije, tj. pratećih ograničenja izdvojeno 1,67 milijardi, a uvedena je i naknada za starije osobe.
I prosječne mirovine i mirovinski izdaci znatno su rasli, na 8,4 milijarde eura planiranih za ovu godinu. Uz redovna usklađenja mirovina u proteklih nekoliko godina bilo je i više rundi jednokratnih novčanih pomoći umirovljenicima, najprije na račun Covid-pandemije, a potom i ublažavanja udara rasta cijena na životni standard, piše Poslovni dnevnik.
Konačno, inflacija u kombinaciji sa stanjem na tržištu rada i približavanjem izbora zaslužna je za izrazito snažan recentni rast plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama. Proračunska izdvajanja za zaposlene, primjerice, 2016. su iznosila 3,4 milijarde, a ove godine planirana su (računajući i utjecaj prelaska općih bolnica sa županija i Grada Zagreba na državu) na 6,9 milijardi. Sve u svemu, mnogo je uloženo u socijalu, ali i inflacija je učinila svoje. Uskoro će na potezu biti birači.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
