Hrvatska
NOVA ANKETA: HDZ ima najveću podršku u posljednjih godinu dana
OBJAVLJENO je novo istraživanje podrške političkim opcijama i političarima. RTL je objavio rezultate ankete agencije Promocije plus u istraživanju CRO demoskopa.
- HDZ 26,5 %
- SDP 17,9%
- Most 7,9%
- Možemo 7,8%
- Domovinski pokret 7,7%
HDZ i SDP rastu
Da su izbori provedeni početkom ožujka, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti u odnosu na političku konkurenciju, SDP i ostale političke stranke. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 6. ožujka HDZ zabilježio izbor od 26.5 posto (25.6 posto prije mjesec dana), što je najbolji rezultat ove stranke u posljednjih godinu dana.
Na drugom mjestu je SDP sa 17.9 posto (u odnosu na 16 posto iz veljače), što je ovoj stranci najbolji rezultat još od veljače 2022. godine. Treće mjesto, uz minimalnu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Most s izbornom podrškom od 7.9 posto (prema prošlomjesečnih 9.1 posto).

Pad podrške Možemo i Mostu
Možemo ima 7.8 posto podrške (u odnosu na prošlomjesečnih 8.9 posto). Uz minimalni zaostatak na petom je mjestu Domovinski pokret s izborom od 7.7 posto (u veljači 8.4 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daju jednoj od ovih pet vodećih lista, od čega najveći dio “uzima“ HDZ. Od vodeće petorke u ovomjesečnom mjerenju dvije su stranke u plusu, a tri bilježe minus na izbornom kontu. Međumjesečni su rast zabilježili SDP (+1.9 postotnih bodova) i HDZ (+0.9 postotnih bodova).
Međumjesečni pad izborne podrške zabilježili su Domovinski pokret (-0.8 postotnih bodova), Možemo (-1.1) i Most (-1.2). U odnosu na prošlogodišnji ožujak od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +2.5; HDZ +0.9; Domovinski pokret +0.8 postotnih bodova). U međugodišnjem minusu su platforma Možemo! (-2 postotna boda) i Most (-1.3 postotna boda).

U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj je skupini sljedećih osam stranaka: Centar (1.9 posto), HSS (1.4 posto), IDS (1.3 posto), Odlučnost i pravednost (1.2 posto), HSU i HNS (obje po 1.1 posto) te Fokus i Radnička fronta (po 1 posto). Ispod jedan posto je ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0.9 posto), Hrvatski suverenisti (0.8 posto), Socijaldemokrati i HSLS (obje po 0.6 posto), AP Akcija za promjene i Republika (po 0.5 posto).
Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2.4 posto. Unatoč padu udjela neodlučnih za 2.7 postotnih bodova u odnosu na mjerenje iz veljače i dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (sada 16.1 posto prema prošlomjesečnih 18.8 posto).
Milanović i Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 17.8 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 19.2 posto).
Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 16.1 posto (prema 16.2 posto iz veljače). Na trećem je mjestu kandidatkinja Možemo! za hrvatsku premijerku Sandra Benčić s izborom od 3.6 posto (prema prošlomjesečnih 3.2 posto).

Na samom vrhu ljestvice negativnih političara je premijer Plenković s izborom 31.6 posto (u odnosu na 32.3 posto iz veljače). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 12.5 posto (u veljači 11.1 posto). Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik SDP-a Peđa Grbin s izborom od 3.8 posto (prije mjesec dana 2.5 posto).
Slijedi Sandra Benčić s izborom od 3.4 posto (prema 2.1 iz prethodnog mjeseca) te Milorad Pupovac s izborom od 2.3 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 2.2 posto) i Gordan Grlić Radman s 1.6 posto (prije mjesec dana 2.3 posto).

Štrajk sudaca i inflacija na vrhu ljestvice najvažnijih tema mjeseca
Izbor suca Ivana Turudić za glavnog državnog odvjetnika najvažniji je događaj prethodnog mjeseca za 16.2 posto građana. Svjetsko zlato vaterpolista te nesuglasice i problemi s njihovim dočekom najvažnije su teme za 10.5 posto građana, dok je već standardna tema, inflacija, i dalje pri vrhu s izborom od 10.2 posto. Pobjeda Baby Lasagne na Dori i pozicija favorita u natjecanju za prvo mjesto na Euroviziji najvažnija je tema za svakog desetog hrvatskog građanina.
Prosvjed građana na Markovom trgu u organizaciji lijevo-liberalne oporbe izbor je 7.4 posto građana, dok su rasprave o uvođenju obvezne vojne obuke izbor njih 6.3 posto. Iznad 3 posto izbora su tri teme (intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Palestini i uz obalu Jemena u Crvenom moru 3.8 posto; napad predsjednika Milanovića na premijera Plenkovića u vezi potencijalnog slanja vojnika u Ukrajinu 3.4 posto; istraga EPPO-a u Ministarstvu kulture u vezi slučaja Geodetski fakultet, sukob premijera Plenkovića sa šeficom EPPO-a 3.3 posto). Sve su ostale teme zabilježile izbor manji od 3 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






