Više od 200 tisuća građana je pod ovrhama, a stručnjaci procjenjuju da se stvarna brojka prezaduženih građana penje i na 500 tisuća. Oni koji upadnu u blokadu teško iz nje izlaze. U Udruzi Blokirani tvrde da je za to kriv i Ovršni zakon koji treba mijenjati.

Kada računi postanu preveliki, a dugovi se ne mogu vraćati, mnogi će završiti pod ovrhom.

Prema podacima Fine, 30. studenog prošle godine pod ovrhama je bilo gotovo 215 tisuća građana koji su dugovali ukupno preko 3 milijarde i 660 milijuna eura. Broj građana je blago u padu, ali ukupni iznos raste.

No stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj oko 500 tisuća ljudi prezaduženo. Financijski savjetnik, Igor Škrgatić pomaže upravo njima da se izvuku iz problema koji vrlo brzo postaju mnogima nerješivi.

“Privatni problemi, razvodi, obiteljski problemi, kocka i klađenje su kod nas ozbiljan društveni problem s kojim se nitko ozbiljno ne bavi. Pružatelji brzih pozajmica je sve više, ljudi se zadužuju kratkoročno i nepovoljno do mjere koja više nije par tisuća kuna nego par tisuća eura”, objasnio je Škrgatić.

Što napraviti kada dođe do ovrhe?

Evo i savjeta što prvo napraviti kad vam prijete ovrhe.

“Kad vam se dogodi nekakav poremećaj u smislu da su vam pali prihodi ili vam dođe nepredviđena obveza onda treba probati s vjerovnicima, ako imate kredit, treba stupiti u komunikaciju i pokušati napraviti moratorij, neke mjere olakšanja otplate kredita”, istaknuo je financijski stručnjak.

Jer ako dođe do ovrhe i prisilnog naplaćivanja to je situacija iz koje se teško izlazi. Upozoravaju na to i u Udruzi Blokirani jer kažu velik je broj dužnika koji se godinama ne mogu izvući iz dugova.

“S obzirom na to da su troškovi kamata iznimno visoki pa čak i ovaj koji je prvi u redoslijedu naplate vrlo rijetko naplaćuje svoju glavnicu jer ovaj blokirani građanin jedino što može, može servisirati kamate i troškove tako da se događa da su ljudi desetljećima u blokadi, a da nisu ni počeli otplaćivati svoju glavnicu”, rekao je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.

Ovršni zakon

Ovršni zakon brz je na okidaču, dodaje Baksa i ne pravi razliku između velikih i manjih dugova koji mogu izrasti u velike probleme.

“Ono što generira Ovršni zakon, ono što je nedopustivo, a to je iznimno velik broj blokiranih građana koji nikako da se riješe svog dugovanja i svojih blokada, a posljedično tome ni vjerovnici ne dobivaju svoja potraživanja”, objasnio je Baksa.

Da Ovršni zakon treba mijenjati upozoravali su i SDP i Možemo! koji su zajedno i predložili rješenje.

“U Hrvatskoj danas u ovom trenutku imate dugove koji su vječni jer onaj dio koji može biti predmet otplate bude dovoljan je tek za podmirivanje kamata, zbog toga je potrebno promijeniti način na koji se uračunava plaćanje”, kazao je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.

“Da tada u tom trenutku od svake uplate 50 posto ide na glavnicu, dakle da se promijeni redoslijed naplate jer do glavnica ljudi nikad ne dođu”, objasnila je Sandra Benčić, Saborska zastupnica Možemo!.

Predlažu i zastaru za male dugove do visine dvije prosječne plaće. A HDZ-ov premijer za sada ne vidi problem.

“Ja ću vidjeti s ministrom financija, vidjet ćemo s Finom da nam daju točan pregled kakva je situacija, ako je problem velik, vidjet ćemo koje se mjere mogu poduzeti”, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Ali, kaže premijer, poruka građanima ne bi smjela biti da ne plaćaju svoje račune i kredite, a da će politika to riješiti.