Connect with us

Hrvatska

PRIJETE VAM OVRHE? Financijski savjetnik otkrio što napraviti…

Objavljeno

-

N1

Više od 200 tisuća građana je pod ovrhama, a stručnjaci procjenjuju da se stvarna brojka prezaduženih građana penje i na 500 tisuća. Oni koji upadnu u blokadu teško iz nje izlaze. U Udruzi Blokirani tvrde da je za to kriv i Ovršni zakon koji treba mijenjati.

Kada računi postanu preveliki, a dugovi se ne mogu vraćati, mnogi će završiti pod ovrhom.

Prema podacima Fine, 30. studenog prošle godine pod ovrhama je bilo gotovo 215 tisuća građana koji su dugovali ukupno preko 3 milijarde i 660 milijuna eura. Broj građana je blago u padu, ali ukupni iznos raste.

No stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj oko 500 tisuća ljudi prezaduženo. Financijski savjetnik, Igor Škrgatić pomaže upravo njima da se izvuku iz problema koji vrlo brzo postaju mnogima nerješivi.

“Privatni problemi, razvodi, obiteljski problemi, kocka i klađenje su kod nas ozbiljan društveni problem s kojim se nitko ozbiljno ne bavi. Pružatelji brzih pozajmica je sve više, ljudi se zadužuju kratkoročno i nepovoljno do mjere koja više nije par tisuća kuna nego par tisuća eura”, objasnio je Škrgatić.

Što napraviti kada dođe do ovrhe?

Evo i savjeta što prvo napraviti kad vam prijete ovrhe.

“Kad vam se dogodi nekakav poremećaj u smislu da su vam pali prihodi ili vam dođe nepredviđena obveza onda treba probati s vjerovnicima, ako imate kredit, treba stupiti u komunikaciju i pokušati napraviti moratorij, neke mjere olakšanja otplate kredita”, istaknuo je financijski stručnjak.

Jer ako dođe do ovrhe i prisilnog naplaćivanja to je situacija iz koje se teško izlazi. Upozoravaju na to i u Udruzi Blokirani jer kažu velik je broj dužnika koji se godinama ne mogu izvući iz dugova.

“S obzirom na to da su troškovi kamata iznimno visoki pa čak i ovaj koji je prvi u redoslijedu naplate vrlo rijetko naplaćuje svoju glavnicu jer ovaj blokirani građanin jedino što može, može servisirati kamate i troškove tako da se događa da su ljudi desetljećima u blokadi, a da nisu ni počeli otplaćivati svoju glavnicu”, rekao je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.

Ovršni zakon

Ovršni zakon brz je na okidaču, dodaje Baksa i ne pravi razliku između velikih i manjih dugova koji mogu izrasti u velike probleme.

“Ono što generira Ovršni zakon, ono što je nedopustivo, a to je iznimno velik broj blokiranih građana koji nikako da se riješe svog dugovanja i svojih blokada, a posljedično tome ni vjerovnici ne dobivaju svoja potraživanja”, objasnio je Baksa.

Da Ovršni zakon treba mijenjati upozoravali su i SDP i Možemo! koji su zajedno i predložili rješenje.

“U Hrvatskoj danas u ovom trenutku imate dugove koji su vječni jer onaj dio koji može biti predmet otplate bude dovoljan je tek za podmirivanje kamata, zbog toga je potrebno promijeniti način na koji se uračunava plaćanje”, kazao je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.

“Da tada u tom trenutku od svake uplate 50 posto ide na glavnicu, dakle da se promijeni redoslijed naplate jer do glavnica ljudi nikad ne dođu”, objasnila je Sandra Benčić, Saborska zastupnica Možemo!.

Predlažu i zastaru za male dugove do visine dvije prosječne plaće. A HDZ-ov premijer za sada ne vidi problem.

“Ja ću vidjeti s ministrom financija, vidjet ćemo s Finom da nam daju točan pregled kakva je situacija, ako je problem velik, vidjet ćemo koje se mjere mogu poduzeti”, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Ali, kaže premijer, poruka građanima ne bi smjela biti da ne plaćaju svoje račune i kredite, a da će politika to riješiti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nastavlja se oblačno i promjenjivo vrijeme, na snazi crveno upozorenje za jedno područje

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu Bojana Lipovšćaka.

Vremenska situacija obilježena je jakom ciklonom nad sjevernom Europom. Dolina niskog tlaka proteže se od Baltika do Crnog i Egejskog mora a nad zapadnom Europom dominira utjecaj Azorske anticiklone. U takvom rasporedu zračnih masa nad Europom je sjeverno strujanje kojim hladan zrak prodire prema toplom Sredozemnom moru. Zbog pritjecanja hladnog zraka nad Genovskim zaljevom razvija se plitka ciklona koja će se tijekom vikenda premještati uz zapadnu obalu Italije prema jugu.

Danas će vrijeme u zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu biti promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U istočnim krajevima unutrašnjosti te na srednjem i južnom Jadranu više naoblake a mjestimice je na Jadranu moguć jači razvoj naoblake uz pljusak kiše. Puhat će sjeverac i sjeveroistočnjak a uz obalu jaka pod Vlebitom olujna bura koja će navečer oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 11 a na Jadranu od 15 do 17.

Crveni Meteoalarm izdan je za Velebitski kanal gdje se očekuje jaka, a moguće i olujna bura s udarima vjetra 35-70 čvorova (65-130 km/h).

Sutra u ponedjeljak promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. Više naoblake u Slavoniji Baranji te na Jadranu. Pod kraj dana i u noći na utorak naoblačenje s jugozapadqa uz kišu i to najprije u Istri i Kvarneru te Lici i Gorskom kotaru. Na sjevernom Jadranu puhat će bura u podvelebitskom primorju jaka na udare olujna. Krajem dana bura u slabljenju i zapuhat će slabo jugo. Jutarnje emperature u unutrašnjosti od -2 do 2 uz mjestimice slab mraz, na Jadranu oko 8. Najviše dnevne u unutašnjosti oko 13 na Jadranu do 17.

Utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti na sjevernom i srednjem Jadranu poblačno s kišom. Tijekom dana naoblačenje će se širiti i na ostatak unutrašnjosti a navečer su mjestimice u zapadnim krajevima moguće obilnije oborine. Na južnom i srednjem Jadranu navečer naoblačenje s jugozapada uz obilnu oborinu na Dubrovačkom podrućju. Zapuhat će jak lebić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu