Hrvatska
PRIJETE VAM OVRHE? Financijski savjetnik otkrio što napraviti…
Više od 200 tisuća građana je pod ovrhama, a stručnjaci procjenjuju da se stvarna brojka prezaduženih građana penje i na 500 tisuća. Oni koji upadnu u blokadu teško iz nje izlaze. U Udruzi Blokirani tvrde da je za to kriv i Ovršni zakon koji treba mijenjati.
Kada računi postanu preveliki, a dugovi se ne mogu vraćati, mnogi će završiti pod ovrhom.
Prema podacima Fine, 30. studenog prošle godine pod ovrhama je bilo gotovo 215 tisuća građana koji su dugovali ukupno preko 3 milijarde i 660 milijuna eura. Broj građana je blago u padu, ali ukupni iznos raste.
No stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj oko 500 tisuća ljudi prezaduženo. Financijski savjetnik, Igor Škrgatić pomaže upravo njima da se izvuku iz problema koji vrlo brzo postaju mnogima nerješivi.
“Privatni problemi, razvodi, obiteljski problemi, kocka i klađenje su kod nas ozbiljan društveni problem s kojim se nitko ozbiljno ne bavi. Pružatelji brzih pozajmica je sve više, ljudi se zadužuju kratkoročno i nepovoljno do mjere koja više nije par tisuća kuna nego par tisuća eura”, objasnio je Škrgatić.
Što napraviti kada dođe do ovrhe?
Evo i savjeta što prvo napraviti kad vam prijete ovrhe.
“Kad vam se dogodi nekakav poremećaj u smislu da su vam pali prihodi ili vam dođe nepredviđena obveza onda treba probati s vjerovnicima, ako imate kredit, treba stupiti u komunikaciju i pokušati napraviti moratorij, neke mjere olakšanja otplate kredita”, istaknuo je financijski stručnjak.
Jer ako dođe do ovrhe i prisilnog naplaćivanja to je situacija iz koje se teško izlazi. Upozoravaju na to i u Udruzi Blokirani jer kažu velik je broj dužnika koji se godinama ne mogu izvući iz dugova.
“S obzirom na to da su troškovi kamata iznimno visoki pa čak i ovaj koji je prvi u redoslijedu naplate vrlo rijetko naplaćuje svoju glavnicu jer ovaj blokirani građanin jedino što može, može servisirati kamate i troškove tako da se događa da su ljudi desetljećima u blokadi, a da nisu ni počeli otplaćivati svoju glavnicu”, rekao je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.
Ovršni zakon
Ovršni zakon brz je na okidaču, dodaje Baksa i ne pravi razliku između velikih i manjih dugova koji mogu izrasti u velike probleme.
“Ono što generira Ovršni zakon, ono što je nedopustivo, a to je iznimno velik broj blokiranih građana koji nikako da se riješe svog dugovanja i svojih blokada, a posljedično tome ni vjerovnici ne dobivaju svoja potraživanja”, objasnio je Baksa.
Da Ovršni zakon treba mijenjati upozoravali su i SDP i Možemo! koji su zajedno i predložili rješenje.
“U Hrvatskoj danas u ovom trenutku imate dugove koji su vječni jer onaj dio koji može biti predmet otplate bude dovoljan je tek za podmirivanje kamata, zbog toga je potrebno promijeniti način na koji se uračunava plaćanje”, kazao je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.
“Da tada u tom trenutku od svake uplate 50 posto ide na glavnicu, dakle da se promijeni redoslijed naplate jer do glavnica ljudi nikad ne dođu”, objasnila je Sandra Benčić, Saborska zastupnica Možemo!.
Predlažu i zastaru za male dugove do visine dvije prosječne plaće. A HDZ-ov premijer za sada ne vidi problem.
“Ja ću vidjeti s ministrom financija, vidjet ćemo s Finom da nam daju točan pregled kakva je situacija, ako je problem velik, vidjet ćemo koje se mjere mogu poduzeti”, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
Ali, kaže premijer, poruka građanima ne bi smjela biti da ne plaćaju svoje račune i kredite, a da će politika to riješiti.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




