Hrvatska
PREDAJA POREZNIH PRIJAVA DO KRAJA VELJAČE / Evo tko ima pravo na kompletan povrat poreza…
Za građane koji su prošle godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaće u privatnom ili javnom sektoru, Porezna će u posebnom postupku utvrditi razliku za povrat ili uplatu. Oni koji moraju ili pak žele prijaviti porez na dohodak za 2023. mogu to učiniti do 29. veljače, pri čemu ne moraju dolaziti u Poreznu upravu, nego sve mogu obaviti preko obrazaca i preko weba, pojašnjava Porezna uprava na svojim internetskim stranicama.
Od Nove godine do kraja veljače traje razdoblje podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak, pri čemu Porezna sada sama kroz posebni postupak obračunava za većinu zaposlenih eventualno pravo povrata ili nadoplate.
Dakle, većina građana, fizičkih osoba, oni koji stječu dohodak od nesamostalnog rada /ili drugi dohodak, odnosno zarađuje plaću u privatnom ili javnom sektoru, ne mora, kao ni lani, činiti ništa, jer u Poreznoj to čine samoinicijativno kroz institut posebnog postupka, piše Novi list.
Povrati u svibnju
No, oni koji žele mogu dopuniti informacije u dijelu u kojem misle da ih Porezna nema, odnosno podnijeti zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku kako bi si eventualno povećali šanse za povrat. Mogu to dakle učiniti tijekom siječnja i veljače, s tim da je godina prijestupna, pa u veljači imaju i jedan dan “ekstra”.
Lani je npr. Porezna po posebnom postupku izračunala povrat ili obvezu za 750.000 građana, a u više od 90 posto obrađenih prijava utvrđena je razlika za povrat poreza. Građanima je tako do kraja svibnja bilo isplaćeno 250,4 milijuna eura, a polovina tog iznosa isplaćena je mladima do 30 godina.
Naime, oni su u najboljem položaju po pitanju olakšica, s obzirom na to da je mladima do 25 godina zajamčen povrat cijelog iznosa poreza na dohodak koji su platili godinu ranije, dok će mladima od 26 do 30 godina polovina lani obračunatog poreza biti vraćena.
I ove godine povrati bi trebali krenuti već u svibnju, po istom principu. No, ima tu još detalja. Na stranicama Porezne objavili su tko obvezno mora podnijeti poreznu prijavu (tijekom prva dva mjeseca ove, a za prošlu godinu).
“Godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH) obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, dohodak od djelatnosti proizvodnje električne energije i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, potom porezni obveznik – rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi neovisno o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi te porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak”, tumači Porezna.
Osobni odbitak
Isto tako, navodi se, porezni obveznici mogu podnijeti obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku (Obrazac ZPP-DOH) kako bi iskoristili propisana prava na umanjenje dohotka, tj. radi priznavanja poreznih olakšica, temeljem dostave podataka kojima Porezna uprava ne raspolaže, a bitnih za utvrđivanje prava na dio osobnog odbitka, i to za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, dio osobnog odbitka za utvrđenu invalidnost (vlastitu i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece), umanjenje poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi prebivališta i boravka na potpomognutom području I. skupine i području Grada Vukovara, a za koje podaci nisu upisani na poreznoj kartici, te dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.
Obrazac ZPP-DOH podnose i oni porezni obveznici koji žele preraspodijeliti dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, koji su platili porez na dohodak u inozemstvu te žele da im se uračuna u tuzemnu poreznu obvezu, koji žele isplatu povrata više plaćenog poreza na određeni račun (ukoliko ih ima više) i nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe, navodi Porezna, a prenosi Novi list.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




