Hrvatska
Ovo su zakoni koji se mijenjaju u Hrvatskoj u ovoj godini…

U ovoj godini očekuje se novi Zakon o privremenom uzdržavanju u korist uzdržavane djece, izmjene Zakona o strancima radi sprječavanja zlouporaba u sustavu zapošljavanja, Zakona o tržištu rada radi reguliranja naknade za nezaposlene i paket izmjena zakona u resoru pravosuđa.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za ovu godinu predviđa donošenje novog Zakona o privremenom uzdržavanju, kako bi se poboljšao materijalni položaj djece čiji obveznici uzdržavanja ne doprinose njihovu uzdržavanju.
Izmjene Zakona o strancima radi sprječavanja zlouporaba
To se želi postići kroz potporu uzdržavanju djece sredstvima iz državnog proračuna, povećanjem iznosa privremenoga uzdržavanja i dužim trajanjem prava na privremeno uzdržavanje. Olakšalo bi se i ostvarivanje toga prava pojednostavnjenjem postupka i ublažavanjem uvjeta.
Novim bi se zakonom uvela i mogućnost da obveznik uzdržavanja isplaćeni iznos privremenog uzdržavanja državi vrati putem javnog rada, uz preduvjet da je neuspješno provedena ovrha radi povrata isplaćenog iznosa.
U suradnji s MUP-om Ministarstvo rada pripremit će izmjene Zakona o strancima, cilj je spriječiti zlouporabe i nepravilnosti uočene tijekom primjene postojećeg modela zapošljavanja stranih radnika i omogućiti učinkovito izdavanje dozvola za njihov boravak i rad u zanimanjima koja nedostaju na domaćem tržištu rada.
Naglasak će biti, kažu iz ministarstva, na osiguranju kvalificirane strane radne snage koja će doprinijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, njegovu rastu i razvoju.
Izmjenama Zakona o tržištu rada želi se pružiti adekvatna materijalno-pravna zaštita nezaposlenim osobama, odnosno osiguranje “bolje adekvatnosti novčane naknade”.
Trenutno je obuhvat korisnika novčane naknade relativno nizak jer uključuje oko 20 posto nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a uvjeti za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti strogi su i ograničavajući, objašnjavaju iz ministarstva.
Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti mora biti primjerena, tako da nezaposlenoj osobi osigura dostojanstven život koji će joj omogućiti pronalazak kvalitetnog zaposlenja, a s druge strane da ne utječe na njezinu motiviranost za zaposlenje.
Uvodi se novo kazneno djelo – femicid
Ministarstvo pravosuđa i uprave u proceduru će uputiti paket zakonskih izmjena kojima će se uvesti novo kazneno djelo – femicid, povećati kazne za silovanje, osigurati snažniju zaštitu prava žrtava kroz pravo na žalbu kod odlučivanja o mjerama opreza, a nastavit će se i sa širenjem odjela za podršku žrtvama i svjedocima na svim županijskim sudovima i dva općinska suda u Zagrebu i Splitu.
Sukladno izmjenama Zakona o sudovima, tijekom ove godine trebala bi biti uspostavljena platforma za javnu objavu svih sudskih odluka koje će javnosti biti dostupne na jednom mjestu na lako pretraživ i transparentan način.
U ovoj godini nastavit će se provedba kategorizacije bolnica i obnove zdravstvenih ustanova oštećenih u potresu, a kod primarne zdravstvene zaštite iz Ministarstva zdravstva najavljuju osnivanje dispanzera i mobilnih timova za mentalno zdravlje, mobilne ambulante i ljekarne.
To ministarstvo, u sklopu digitalizacije zdravstvenog sustava, najavljuje i dovršetak projekta migracija i konsolidacije CEZIH-a u Centar dijeljenih usluga (CDU), potpuno uključivanje izvanbolničke hitne medicine u CEZIH, kao i e-Radiologiju – jedinstveni sustav koji će omogućiti brzu i svrhovitu razmjenu radioloških medicinskih informacija između bolničkih informacijskih sustava (BIS) i CEZIH-a.
Nastavit će se i objedinjavanje javne nabave za zdravstvene ustanove provedbom postupaka zajedničke javne nabave za kapitalnu opremu.
U ovoj godini nastavljaju se projekti iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, pa tako Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavljuje nastavak projekta “e-Sveučilišta“ koji će biti usmjeren na mrežnu i računalnu infrastrukturu, unaprjeđenje postojećega informatičkog sustava i povezivanje evidencija u visokom obrazovanju, a jedna od njih je Evidencija diploma i dopunskih isprava o studiju, odnosno digitalni registar diploma.
Šest Rafalea u svibnju bi trebalo stići u Hrvatsku
Nakon što je prošle godine preuzela dva, Hrvatska bi od Francuske trebala preuzeti još četiri višenamjenska borbena aviona Rafale te bi pola eskadrile u svibnju trebalo doći u Hrvatsku, dok je prijem preostalih šest aviona i njihov prelet u Hrvatsku planiran od kraja ove godine na dalje, prema dinamici jedan avion mjesečno, a iz MORH-a najavljuju i nastavka opremanja s helikopterima Black Hawk.
MUP za ovu godinu očekuje finaliziranje pregovora s kanadskim proizvođačem protupožarnih zrakoplova te zaključivanje ugovora o kupoprodaji dva zrakoplova vrijednosti veće od 100 milijuna dolara čime će Hrvatska zajedno s Italijom, Grčkom, Portugalom, Francuskom i Španjolskom sudjelovati u formiranju trajnih protupožarnih kapaciteta na razini EU.
U ovoj godini nastavljaju se i projekti obnove potresima oštećenih zgrada, a iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu i da se očekuje rješavanje tranzicijskog pitanja zaštićenih najmoprimaca, kao i rješavanje pitanja sindikalne imovine.
Hrvatska
Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.
Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…
Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.
“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.
Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.
“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.
Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.
Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.
Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…
“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.
Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.
“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.
Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…
“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.
Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.
Hrvatska
Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.
Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.
Što to znači?
Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.
U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.
Kakve su to tarife?
Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.
Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).
Koliko je to jeftinije?
Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.
Kada to počinje?
Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.
Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.
Kada je onda viša, a kada niža tarifa?
Ljetno računanje vremena:
viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati
Zimsko računanje vremena:
viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati
Kad počinje ljetno računanje?
2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.
Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.
Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.
Hrvatska
MORH zapošljava: Objavljen novi natječaj, pogledajte koji su uvjeti

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 26. ožujka 2025. godine javni natječaj za prijam 10 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice – vojne pilote.
Kandidati trebaju imati završen najmanje sveučilišni prijediplomski studij ili stručni studij bilo kojeg usmjerenja te ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.
Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života. Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni na dragovoljno vojno osposobljavanje, a prije upućivanja, trebaju prethodno uspješno završiti pripremno osposobljavanje (selekcijsko letenje).
Također, prije upućivanja na osposobljavanje kandidati prolaze posebni odabirni postupak, a kriteriji i postupak za utvrđivanje uvjeta propisani su Zakonom i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 37/24 i 84/24).
Po uspješnom okončanju dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odabrani kandidati za časnike vojne pilote bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu, a nakon završetka iste kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin te će biti raspoređeni na časničku dužnost.
Mjesto osposobljavanja i mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske, a uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:
- životopis,
- dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),
- potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
- dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),
- rodni list i
- dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).
Rok za podnošenje prijave na natječaj je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama.
Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na broj telefona: 01/3784-636 i 01/3784-812.
Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.
-
magazin6 dana prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska1 tjedan prije
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport5 dana prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića