Connect with us

Hrvatska

Ovo su zakoni koji se mijenjaju u Hrvatskoj u ovoj godini…

Objavljeno

-

U ovoj godini očekuje se novi Zakon o privremenom uzdržavanju u korist uzdržavane djece, izmjene Zakona o strancima radi sprječavanja zlouporaba u sustavu zapošljavanja, Zakona o tržištu rada radi reguliranja naknade za nezaposlene i paket izmjena zakona u resoru pravosuđa.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za ovu godinu predviđa donošenje novog Zakona o privremenom uzdržavanju, kako bi se poboljšao materijalni položaj djece čiji obveznici uzdržavanja ne doprinose njihovu uzdržavanju.

Izmjene Zakona o strancima radi sprječavanja zlouporaba

To se želi postići kroz potporu uzdržavanju djece sredstvima iz državnog proračuna, povećanjem iznosa privremenoga uzdržavanja i dužim trajanjem prava na privremeno uzdržavanje. Olakšalo bi se i ostvarivanje toga prava pojednostavnjenjem postupka i ublažavanjem uvjeta.

Novim bi se zakonom uvela i mogućnost da obveznik uzdržavanja isplaćeni iznos privremenog uzdržavanja državi vrati putem javnog rada, uz preduvjet da je neuspješno provedena ovrha radi povrata isplaćenog iznosa.

U suradnji s MUP-om Ministarstvo rada pripremit će izmjene Zakona o strancima, cilj je spriječiti zlouporabe i nepravilnosti uočene tijekom primjene postojećeg modela zapošljavanja stranih radnika i omogućiti učinkovito izdavanje dozvola za njihov boravak i rad u zanimanjima koja nedostaju na domaćem tržištu rada.

Naglasak će biti, kažu iz ministarstva, na osiguranju kvalificirane strane radne snage koja će doprinijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, njegovu rastu i razvoju.

Izmjenama Zakona o tržištu rada želi se pružiti adekvatna materijalno-pravna zaštita nezaposlenim osobama, odnosno osiguranje “bolje adekvatnosti novčane naknade”.

Trenutno je obuhvat korisnika novčane naknade relativno nizak jer uključuje oko 20 posto nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a uvjeti za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti strogi su i ograničavajući, objašnjavaju iz ministarstva.

Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti mora biti primjerena, tako da nezaposlenoj osobi osigura dostojanstven život koji će joj omogućiti pronalazak kvalitetnog zaposlenja, a s druge strane da ne utječe na njezinu motiviranost za zaposlenje.

Uvodi se novo kazneno djelo – femicid

Ministarstvo pravosuđa i uprave u proceduru će uputiti paket zakonskih izmjena kojima će se uvesti novo kazneno djelo – femicid, povećati kazne za silovanje, osigurati snažniju zaštitu prava žrtava kroz pravo na žalbu kod odlučivanja o mjerama opreza, a nastavit će se i sa širenjem odjela za podršku žrtvama i svjedocima na svim županijskim sudovima i dva općinska suda u Zagrebu i Splitu.

Sukladno izmjenama Zakona o sudovima, tijekom ove godine trebala bi biti uspostavljena platforma za javnu objavu svih sudskih odluka koje će javnosti biti dostupne na jednom mjestu na lako pretraživ i transparentan način.

U ovoj godini nastavit će se provedba kategorizacije bolnica i obnove zdravstvenih ustanova oštećenih u potresu, a kod primarne zdravstvene zaštite iz Ministarstva zdravstva najavljuju osnivanje dispanzera i mobilnih timova za mentalno zdravlje, mobilne ambulante i ljekarne.

To ministarstvo, u sklopu digitalizacije zdravstvenog sustava, najavljuje i dovršetak projekta migracija i konsolidacije CEZIH-a u Centar dijeljenih usluga (CDU), potpuno uključivanje izvanbolničke hitne medicine u CEZIH, kao i e-Radiologiju – jedinstveni sustav koji će omogućiti brzu i svrhovitu razmjenu radioloških medicinskih informacija između bolničkih informacijskih sustava (BIS) i CEZIH-a.

Nastavit će se i objedinjavanje javne nabave za zdravstvene ustanove provedbom postupaka zajedničke javne nabave za kapitalnu opremu.

U ovoj godini nastavljaju se projekti iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, pa tako Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavljuje nastavak projekta “e-Sveučilišta“ koji će biti usmjeren na mrežnu i računalnu infrastrukturu, unaprjeđenje postojećega informatičkog sustava i povezivanje evidencija u visokom obrazovanju, a jedna od njih je Evidencija diploma i dopunskih isprava o studiju, odnosno digitalni registar diploma.

Šest Rafalea u svibnju bi trebalo stići u Hrvatsku

Nakon što je prošle godine preuzela dva, Hrvatska bi od Francuske trebala preuzeti još četiri višenamjenska borbena aviona Rafale te bi pola eskadrile u svibnju trebalo doći u Hrvatsku, dok je prijem preostalih šest aviona i njihov prelet u Hrvatsku planiran od kraja ove godine na dalje, prema dinamici jedan avion mjesečno, a iz MORH-a najavljuju i nastavka opremanja s helikopterima Black Hawk.

MUP za ovu godinu očekuje finaliziranje pregovora s kanadskim proizvođačem protupožarnih zrakoplova te zaključivanje ugovora o kupoprodaji dva zrakoplova vrijednosti veće od 100 milijuna dolara čime će Hrvatska zajedno s Italijom, Grčkom, Portugalom, Francuskom i Španjolskom sudjelovati u formiranju trajnih protupožarnih kapaciteta na razini EU.

U ovoj godini nastavljaju se i projekti obnove potresima oštećenih zgrada, a iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu i da se očekuje rješavanje tranzicijskog pitanja zaštićenih najmoprimaca, kao i rješavanje pitanja sindikalne imovine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu