Hrvatska
Procjena financijskog stručnjaka za 2024. godinu: Očekujem da će cijela Europa imati jedan problem…
Denis Fudurić, financijski konzultant, bio je gost u N1 Studiju uživo gdje je razgovarao s Natašom Božić Šarić o utjecaju superizborne godine na ekonomske odluke Vlade te prognozirao ekonomsku situaciju koja nas očekuje u 2024. godini.
Predvidio je da će hrvatsko gospodarstvo prosperirati više nego njemačko, koje, unatoč svojoj poziciji kao jedno od najjačih u Europi, trenutno prolazi kroz recesiju. Posebno ističe uspjehe Hrvatske u korištenju sredstava iz fondova Europske unije, izražavajući veliko priznanje premijeru Plenkoviću i Vladi.
No, iako izražava priznanje premijeru Plenkoviću zbog efikasnog korištenja sredstava iz EU fondova, Fudurić je zabrinut oko toga je li taj novac mudro investiran te hoće li donositi nove, dodatne vrijednosti u narednim godinama.
Brine ga i ovisnost hrvatskog gospodarstva o turizmu: “Imamo veliku ovisnost o njemu. Dok je turizam super i nama je super”, kazao je.
Jedan od ključnih izazova tijekom ove godine predstavljala je inflacija koja se zadržala na visokim razinama dulje u usporedbi s ostatkom Europe. Fudurić je detaljno analizirao povezanost inflacije s uvođenjem eura te je iznio svoju prognozu o tome hoće li se inflacija uskoro ispuhati.
“Ako je vjerovati HNB-u, a oni znaju što rade, čini se da je sam efekt uvođenja eura tu bio dosta minoran. Sav taj novac koji je izvučen iz čarapa pa uložen u nekretnine i slično, nedostatak radne snage, rast plaća u privatnom i javnom sektoru, to su bili svojevrsni driveri inflacije. Imamo i situaciju koja nije vezana uz euro, mnogi prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj su skuplji nego u susjednim zemljama. Zašto je tako? Ima tu dosta drugih drivera inflacije, mislim da euro nije toliki problem”, tvrdi Fudurić.
Osvrnuo se i na temu kretanja kamata: “Bankarski sustav u Hrvatskoj je bio preplavljen gotovinom i banke nisu imale razloga da dižu kamatne stope na depozite građanstva. Birali su fenomenalnu razliku u cijeni, imali su slobodne depozite koje su mogli plasirati u ECB uz vrlo primamljivu kamatnu stopu. Život je bio prekrasan za banke. U ovom trenutku vidimo da je lagano krenula potražnja za depozitima. Ono što vidim kao potencijalni problem ukoliko dođe do recesije ili značajnijeg usporavanja, je to što će banke biti vrlo rigorozne oko davanja novih kredita”, objasnio je.
Upitan očekuje li poteze poput poreznih olakšica, odgovara: “Smanjivanje PDV-a Vlada uopće ne bi trebala dirati. Plaćamo najskuplji PDV, ali to je najizdašniji prihod Vlade. Ukoliko oni snize PDV za 1%, mi kao potrošači to nećemo osjetiti, a državi će se smanjiti prihodi.”
Kada je riječ o tržištu rada i povećanju plaća, ističe da će to uvelike ovisiti o ekonomskim prilikama u zemljama Europske unije. Ukoliko dođe do pogoršanja situacije ondje, prognozira da bi poslodavci vjerojatno prvo smanjivali broj stranih radnika, što bi moglo rezultirati povratkom mnogih naših ljudi kući.
“Očekujem da će cijela Europa imati problema s radnom snagom. I dalje će biti prisutan dotok stranih radnika”, dodao je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




