Connect with us

Hrvatska

Nikad skuplja božićna košarica! Evo kako će i koliko Hrvati trošiti za blagdane

Objavljeno

11 mjeseci prije

-

foto: Pixabay

Dok inflacija u eurozoni slabi, kliznuvši na 2,4 posto što je najniža razina od ljeta 2021., Hrvatska se i dalje suočava s visokim stopama inflacije. Prema najnovijem izračunu Eurostata, Hrvatska je zauzela neslavno drugo mjesto s inflacijom od 5,5 posto, odmah iza Slovačke, s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, dvostruko većim od prosjeka u Europskoj Uniji. Cijene hrane u proteklih godinu dana porasle su za oko sedam posto, a ususret blagdanima, sve manje Hrvata moći će si priuštiti tradicionalni blagdanski stol.

Purica, odojak, bakalar, božićni kolači – sve ono što čini tradicionalni blagdanski stol – ove godine zbog inflacije bit će nikad skuplje. Već prvi dan prosinca na glavnoj zagrebačkoj tržnici kupci su krenuli u lov na najpovoljnije cijene jer tradicije se ne misle odreći.

“Za Badnjak bakalar, a za dalje ćemo vidjeti”. “Vjerojatno suhomesnati proizvodi, purica, mlinci…”, govore kupci na Dolcu.

No jednu je, kažu, definitivno – za ove blagdane namjeravaju potrošiti manje nego lani: “Oko tisuću kuna, da… se potroši Jer je sve poskupilo.”

Inflacija je zavladala i u zagrebačkim ribarnicama. Uz cijenu kilograma norveškog bakalara od 54 eura po kilogramu, kupci se sve više okreću – jeftinijim ribama, srdelama, pastrvi, oradi, brancinu i šaranu.

Orade se kreću od 13 pa do 30 eura, hobotnica po 18, grdobine 18 eura, lignje od 24 do 30 eura.

“Moramo se navikavati na te nove cijene. Prije što mi se činilo 3 eura puno, a sad vidim da je to normalno”, reći će Zagrepčani.

Cijene purice, patke i guske kreću se između 9 i 13 eura, a iako se kupci žale na više cijene ove godine, svejedno se traži se komad više.

“Potražnja je dobra, tako da mislimo da nećemo imati više purica”, kaže jedna od prodavačica.

Da neće imati dovoljno domaće svinjetine zbog afričke svinjske kuge pribojavaju se i u mesnicama. Već za blagdane cijena domaćeg odojka umjesto 8 koštat će gotovo 10 eura po kilogramu.

Uz silna poskupljenja hrane, sindikati procjenjuju da će ovogodišnja blagdanska košarica biti skuplja od lanjske u prosjeku za 10 posto.

Tako će ona najjeftinija s lanjskih 90 eura, porasti na 100, ona nešto bogatija sa 153 na gotovo 170 eura, dok će ona tradicionalna košarica uz bakalar, puricu i više vrsti kolača za tročlanu obitelj iznositi 380 eura.

Kako bi se građanima pomoglo u lakšem snalaženju predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poziva trgovce na jasnije isticanje cijena.

“Veliki dio građana se još uvijek nije navikao na to da je to cijena u eurima, nego još uvijek preračunavaju negdje u kunama i bio bih sretniji da se ovo iskazivanje, dvojno iskazivanje produži i na barem polovicu sljedeće godine”, reako je Sever.

Hoće li niža stopa inflacije u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, značiti i niže cijene hrane, pitanje je koje najviše muči građane uoči blagdana.

“Proizvodi će možda i padati jer su evidentno bili u proteklim mjesecima prenapuhani, međutim, kada gledamo prosjek, teško da će doći do pada cijena, već tome treba naprosto parirati rastom primanja”, smatra Matija Kroflin, makroekonomist i glavni tajnik Sindikata znanosti.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su trendovi usporavanje rasta cijena svih vrsta proizvoda pa tako i hrane. “Međutim, da će inflacija potpuno nestati iz naših života, to je teško za vjerovati. Možemo biti sigurni da će neka razina rasta cijena biti prisutna i u budućnosti.”

A građani, posebice oni s najnižim plaćama i umirovljenici, nadaju se da im inflacija i rast cijena u budućnosti neće ukrasti Božić i blagdansku tradiciju.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pretukli vršnjaka ispred škole u Slavonskom Brodu

Objavljeno

4 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

U blizini Ekonomsko-birotehničke škole u Slavonskom Brodu danas prijepodne skupina dječaka brutalno je udarala vršnjaka rukama i nogama dok je ležao na tlu, doznaje se u policiji koja je odmah izišla na teren, a kriminalističko istraživanje je u tijeku. Premlaćeni dječak učenik je srednje Ekonomsko- birotehničke škole, a ravnatelj Mato Čakalovac izjavio je za lokalni Plus portal da se incident dogodio ispred škole. Ravnatelj je odmah pozvao policiju i roditelje, no za sada ne smije više govoriti o nemilom događaju.

Prema medijskim navodima, roditelji su dječaka odvezli na hitni prijam u Opću bolnicu “Dr. Josip Benčević”, te se očekuje izjava liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svjetska banka: Očekujemo rast hrvatskog BDP-a

Objavljeno

5 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

Svjetska banka u danas objavljenom izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.

Za 2025. godinu taj rast bi prema prognozi Svjetske banke trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto.

U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.

“Kontinuirano smanjenje javnog duga”
“Očekuje se da će 2024. (hrvatsko, op. ur.) gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga”, kaže se u priopćenju Svjetske banke.

Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo brže od prosjeka EU-a te da je hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto 2019. godine.

Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-tih godina. Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. godini.

Oprez zbog inflacije
To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci.

Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.

U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine počinje 22. listopada

Objavljeno

5 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

U utorak 22. listopada 2024. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.
U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 6. rujna 2024., u ovoj isplati jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 661 763 korisnika mirovina ostvarenih u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2024., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za rujan 2024. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura.
Za ovu isplatu osigurano je ¬¬66.572.860,00 eura iz Državnog proračuna.
• Za 101 066 korisnika mirovine koji prima mirovinu u iznosu do 350,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.170.560,00 eura,
• za 212 089 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 350,01 do 500,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno i za to je osigurano 25.450.680,00 eura,
• za 201 757 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 500,01 do 650,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.140.560,00 eura,
• za 146 851 korisnika s mirovinom od 650,01 do 840,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura i za to je osigurano 8.811.060,00 eura.
Korisnicima koji će ostvariti pravo mirovinu do 30. rujna 2024. te će biti zatečeni u isplati za mjesec rujan 2024. najkasnije na dan 15. studenoga 2024., ako im svota mirovine isplaćene za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, kao i korisnicima s tzv. inozemnim elementom (korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu) te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u prosincu 2024. godine i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.
Korisnicima s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za mjesec rujan 2024. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca na web-stranici na poveznici ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine na poveznici.
JNP korisnicima mirovine do sada je isplaćen u ukupnom iznosu 603.349.302,13 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu