ZADAR / ŽUPANIJA
ZADAR POSTAJE SREDIŠTE MEDITERANA / Evo kako će se Međunarodni dan našeg podneblja obilježiti u našem gradu…
Jeste li znali da 28. studenog obilježavamo Međunarodni dan Mediterana? Dan je to kada bismo trebali itekako dobro promisliti o ovom našem komadiću Zemlje, osvrnuti se oko sebe i napraviti nešto da sačuvamo taj prelijepi Mediteran koji je po mnogima jedno od najidealnijih mjesta za život. Povodom ovog dana u Zadru nas očekuje niz događanja pa tako svi koji se nađu u Donatovom gradu mogu uživati u filmovima, predstavi, promociji knjige te izložbi fotografija.
Ugroženost Mediterana ogleda se prije svega u ekološkim, ali i gospodarskim te demografskim kategorijama. Jednako tako kao što je Mediteran pun bioraznolikosti i georaznolikosti te predstavlja mjesto nastanka mnoštva jedinstvenih staništa i vrsta, toliko je i krhka ravnoteža koja te različitosti drži na okupu, o čemu svjedoče brojne posljedice klimatskih promjena ili zagađenja uzrokovanih prvenstveno ljudskim djelovanjem. Isti se komentar iz područja ekologije može prenijeti i na gospodarske, odnosno demografske teme, s obzirom na krizu s kojom se zemlje Mediterana suočavaju već niz godina – od gospodarskih problema i izazova (ne)održivog razvoja, do društvenih previranja i migrantskih ‘valova’…
Obzirom da Međunarodni dan Mediterana ima za cilj stvoriti jedinstveni zamah kako bi se pružila vidljivost pozitivnih priča o suradnji u regiji, to je također podsjetnik da svi dijelimo mediteranski identitet, pri čemu je kulturna dimenzija važna komponenta onoga tko smo i odakle dolazimo.
Istovremeno, obilježavanje Međunarodnog dana Mediterana pruža priliku za pokretanje projekata i inicijativa, kao i za održavanje događaja, okruglih stolova, izložbi i festivala diljem regije kako bi se ojačale veze između dviju obala, promičući međukulturnu razmjenu i prihvaćajući različitosti te gradeći zajednički identitet, zajedničko naslijeđe i ljubav prema Mediteranu. To je podsjetnik da naše sličnosti uvelike pobjeđuju naše razlike i da svi dijelimo mediteranski identitet.
Međunarodni dan Mediterana obilježava se u 42 države, a u Hrvatskoj će biti obilježen u Zadru, 27. i 28. studenog.
Ovogodišnjim programom obilježavanja Međunarodnog dana Mediterana, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva će, u suradnji sa Zakladom Anna Lindh te članovima Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu, koje je koordinator, naglasiti ovaj datum kao priliku za promicanje međukulturalne razmjene, razvijanje suradnje, prihvaćanje različitosti i jačanje mediteranskog identiteta.
Prvo u nizu događanja je promocija knjige „Humor i Mediteran“, koja će biti održana 27.11. s početkom u 11:00 sati u IMPACT centru. Istoga dana, s početkom u 17 sati, u Galeriji ZadArt bit će otvorena izložba fotografija Stipe Suraća „Ola Olea”.
U Polivalentnoj dvorani Providurove palače održat će se projekcija višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma ‘Gori more (Fucoammare)’ s početkom u 19 sati.
U isto vrijeme na istom mjestu, ali dan kasnije, moći će se pogledati igrani film ‘Luzzu’.
Također, na sam Međunarodni dan Mediterana, 28. studenoga 2023. godine, u IMPACT centru, bit će održan Okrugli stol pod nazivom “Djelujmo ZA Mediteran!”, na kojem će sudjelovati veleposlanici MED9 zemalja u Hrvatskoj te međunarodni i domaći stručnjaci iz različitih područja izazova s kojima se Mediteran susreće kao, naprimjer, održivi razvoj lokalnih zajednica, migracije, starenje stanovništva i demografija, klimatske promjene, održivi turizam, energija i slično.
Završni događaj ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana Mediterana je plesna predstava ‘More ko žena miče pločice svojih dragulja’ koju će 28.11. s početkom u 19:00 sati u Crkvi sv. Donata izvesti Zadarski plesni ansambl. Riječ je o multimedijalnoj predstavi koja sadrži interdisciplinarne elemente koje ujedinjuje i čini homogenim konkretan, a istovremeno apstraktni motiv mora. Kao inspiracija za ovu cjelovečernju predstavu poslužila je pejzažna pjesma Miroslava Krleže „Bonaca u predvečerje“, čija će atmosfera na izvedbi biti dočarana svjetlom, slikom, pokretom i zvukom.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





