Svijet
MEDITERAN U OPASNOSTI Južna Europa imat će klimu kakvu ima sjever Afrike

Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 država EU-a i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se razina mora sve više podiže nanoseći sol na poloprivredna zemljišta što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti zemlje.
Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova.
Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da se “razina mora brzo uzdiže”.
“Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu”, napomenuo je u primorskom gradu Barceloni gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.
40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu
Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji, kaže da se “40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu”.
“Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije) no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje”, izjavio je Mastrojeni.
Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema europskoj strani Mediterana.
“Moji preci Rimljani su znali reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima”, rekao je Mastrojeni.
On je u studenom bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme.
“Dosad su mediteranske zemlje bile podijelje u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme”, napomenuo je Mastrojeni.
“Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti”, dodao je.
Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu
Mediteran je, kaže, “mjesto bogatih i siromašnih ljudi”.
“Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba”, upozorio je. “Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu”, dodao je.
Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima.
“Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje?”, rekao je istaknuvši da je stoga neophodna suradnja sjevera i juga Mediterana.
O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.
“Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena”, kaže politolog Vedran Obućina, voditelj foruma.
“Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom”, dodaje.
Iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije
U Šibeniku domaći i strani stručnjaci namjeravaju tražiti rješenja na nastalu situaciju.
“Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti”, napominje Obućina.
Mastrojeni je posljednji put posjetio Hrvatsku u srpnju 2020. godine kada je u Splitu sudjelovao na Međunarodnom energetskom forumu, također u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. Tada je tema bila energetska sigurnost na Mediteranu.
“Osjećam se pomalo krivim. Jako smo zatrpani a iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije. Imali smo neke razgovore, i slično, pa mi je jedan od prioriteta da se napravi nešto konkretno”, rekao je Mastrojeni.
Istaknuo je da je “potencijal Balkana u proizvodnji energije putem vjetra velik”.
“Potrebno ga je razviti što je više moguće”, napominje Mastrojeni koji je posjetio tamošnje zemlje.
“Ondje su svjesni potencijala koji imaju pa su od nas zatražili pomoć. Također znaju da to nije samo potencijal lokalnog karaktera”, kaže.
Unija za Mediteran kada vidi zanimljiv projekt nastoji okupiti financijere, industrijalce, političare i socijalne partnere kako bi zaživio. Tako je nastalo veće područje vjetroelektrana u bliskoistočnoj zemlji Jordanu.
“Mi možemo posjesti sve strane za isti stol. A to onda dobro funkcionira”, zaključio je Mastrojeni.
Svijet
Amazon, Apple, Visa… Pripazite na ove pozive da ne nasjednete na prevaru!

YouMail je upravo objavio važno upozorenje o novom valu robotskih poziva koji se pretvaraju da dolaze od velikih imena kao što su Amazon, Apple, Visa i Chase Bank.
Pokušavaju vas zastrašiti zbog lažnih kupnji i natjerati vas da odajete svoje osobne podatke.
Kako to funkcionira?
Dobivate poziv koji zvuči kao da dolazi s Amazona. Robotski glas kaže: “Zdravo, ovo je automatizirana poruka s Amazona. Vaša kartica je terećena za 2253 dolara za kupnju Apple MacBook Pro s ID-om narudžbe312106. Ako niste izvršili ovu narudžbu, a želite razgovarati s jednim od naših predstavnika, pritisnite 1 ili nazovite.”
Ako nasjednete na to, prevaranti pokušavaju preoteti vašu kreditnu karticu, Amazon ili bankovni račun kako bi vam ukrali što više novca, prenosi Komando.
Amazon se borio s tim, zatvorivši 15 tisuća telefonskih brojeva! Ali pozivi i dalje stižu.
Nije samo Amazon
Prevaranti se također pretvaraju da su iz pretplatničkih usluga kao što su Norton LifeLock ili McAfee, govoreći o skupim obnovama. Evo jednog primjera: “Ako niste odobrili ovo terećenje, imate 48 sati da otkažete i dobijete trenutni povrat novca za svoju godišnju pretplatu. Pritisnite 1 ili nazovite našu službu za korisnike.”
Miješaju te pozive s e-poštom, što dovodi do različitih brojeva za povratne pozive koje redovito mijenjaju.
Pretvaraju se da su i vaša banka
Pozivi za koje se tvrdi da dolaze iz Visa ili Chase banke o sumnjivim terećenjima na vašim karticama također su dio paketa prijevara. Ovi pozivi su uvjerljivi jer koriste poznate robne marke da vas namame.
A ako koristite govornu poštu uživo na svom iPhoneu, gledanje ovih transkribiranih poruka može stvarno izazvati paniku.
Popis mjera sigurnosti
Pola je uspjeha znati. Već ste na dobrom putu. Evo što treba zapamtiti:
– Neka nepoznati pozivi idu u govornu poštu: Ne javljajte se ako ne prepoznajete broj.
– Provjerite putem službenih kanala: Ako vas poziv zabrinjava, kontaktirajte tvrtku koristeći broj sa službene web stranice. U slučaju vaše banke, broj vaše kreditne ili debitne kartice sigurna je oklada.
– Potražite broj: YouMail je dobro mjesto za upisati broj i vidjeti jesu li drugi prijavili neželjene pozive.
– Držite svoje podatke za sebe: koliko god hitno izgledalo, nikada ne dajte svoje podatke preko telefona. Ako Chase ili Amazon zovu, oni već znaju broj vašeg računa.
– Usporite: prevaranti stvaraju lažan osjećaj hitnosti. Udahnite i razmislite prije nego što nešto učinite.
Budite oprezni i ne dopustite da vam ovakvi prevaranti pokvare dan!
Svijet
Slovenija produljuje kontrolu na granicama s Hrvatskom i Mađarskom

Slovenska vlada je u četvrtak produljila privremenu kontrolu na unutarnjim granicama s Hrvatskom i Mađarskom za još 12 dana, do 21. prosinca, u cilju sprečavanja terorizma, ekstremizma i prekograničnog kriminala, priopćeno je nakon sjednice Vlade.
Ljubljana je kontrolu granica uvela 21. listopada, nakon što je Italija odlučila uvesti kontrolu na unutarnjoj granici sa Slovenijom, navodeći kao razlog opasnost od ugrožavanja javnog reda i unutarnje sigurnosti, tj. povećanog rizika od terorističkih napada u kontekstu stanja na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Kako je nedavno rekao ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar, Slovenija planira od 21. prosinca produljiti kontrolu granica za još šest mjeseci zbog srednjeg stupnja ugroženosti Slovenije od terorizma te visokog stupnja ugroženosti od terorizma u Europskoj uniji.
Vlada sada produljuje kontrolu prema članku 28 šengenskog zakona koja se može provoditi najviše dva mjeseca, do 21. prosinca.
Nakon toga bi Slovenija produljenje te mjere provodila prema članku 25 i članku 27 šengenskog zakonika koji omogućuje nadzor granica na šest mjeseci.
Svijet
PROGRAM RADA EUROPSKE KOMISIJE ZA 2024. / Pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji

U Programu rada za 2024. godinu Europska komisija je snažan naglasak stavila na pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji.
Komisija svake godine donosi program rada u kojem iznosi popis mjera koje će poduzeti u sljedećoj godini. Programom rada javnost i suzakonodavce (Europski parlament i Vijeće) obavještava o preuzetim političkim obvezama kao što su predlaganje novih inicijativa, povlačenje još nedonesenih prijedloga i preispitivanje postojećeg zakonodavstva EU-a.
U Programu rada ističu se postignuća u protekle četiri godine, iznose novi prijedlozi Komisije za nadolazeće mjesece i predstavljaju važne inicijative za smanjenje birokracije. Neke od tih inicijativa za pojednostavnjenje već su iznesene, dok su druge tek sad predstavljene ili će uslijediti uskoro.
S obzirom na to da je više od 90 % obveza preuzetih u političkim smjernicama iz 2019. ostvareno, a do europskih izbora 2024. preostalo je još samo nekoliko mjeseci, nove inicijative iznesene u Programu rada ograničene su na one koje su još potrebne za ispunjavanje obveza Komisije ili rješavanje novih izazova. Novopredložene inicijative temelje se na govoru o stanju Unije 2023. predsjednice Ursule von der Leyen i pismu namjere. Naime, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je 13. rujna pismo namjere Roberti Metsoli, predsjednici Europskog parlamenta, i premijeru Španjolske, Pedru Sanchezu, koja trenutačno predsjeda Vijećem. U njemu navodi mjere koje Komisija namjerava poduzeti sljedeće godine kroz zakonodavstva i druge inicijative.
Bolja regulativa
U strategiji Komisije za dugoročnu konkurentnost utvrđen je cilj smanjenja opterećenja povezanog sa zahtjevima za izvješćivanje za 25 %, bez ugrožavanja ciljeva politike predmetnih inicijativa. Kako bi se postigao taj cilj, Komisija nastoji pojednostavniti zahtjeve za izvješćivanje, primjerice reformom Carinskog zakonika Unije, čime će se trgovcima uštedjeti oko 2 milijarde eura. Isto tako, predloženom revizijom pravila o statističkim istraživanjima nastoje se smanjiti troškovi, među ostalim za MSP-ove, za 450 milijuna eura.
U Programu rada za 2024. iznose se dodatni prijedlozi za pojednostavnjenje u mnogim područjima politika, a da se pritom ne snižavaju socijalni i sigurnosni standardi, standardi zaštite potrošača te okolišni i gospodarski standardi. Predviđenim olakšanjima pojednostavnit će se zahtjevi za izvješćivanje koji su od ograničene koristi, primjerice konsolidacijom obveza koje se preklapaju, smanjenjem broja predmetnih poduzeća i povećanjem digitalizacije.
O napretku u ostvarenju cilja smanjenja za 25 % izvještavat će se u godišnjim pregledima opterećenosti, počevši od pregleda za 2023., koji će se objaviti sljedeće godine.
Ispunjavanje obećanja
Komisija je ispunila više od 90 % obveza iz političkih smjernica predsjednice Ursule von der Leyen iz 2019. U 2024. će biti potrebni dodatni predani napori Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se postigao dogovor o preostalim prijedlozima te se tako europskim građanima i poduzećima omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti mjera politika EU-a.
Komisija će nastaviti provoditi europski zeleni plan, program rasta, osiguravajući da zelena tranzicija bude pravedna, pametna i uključiva. To će uključivati dijaloge s građanima i industrijom te pripremne aktivnosti za potporu ranjivim građanima i poduzećima u tranziciji, među ostalim zahvaljujući Socijalnom fondu za klimatsku politiku. Započet će se sa strateškim dijalogom o budućnosti poljoprivrede u EU-u. Kako bi nastavila rad na tome da Europa bude spremna za digitalno doba, Komisija će donijeti inicijative za otvaranje računala visokih performansi start-up poduzećima koja se bave umjetnom inteligencijom i predložiti akt EU-a o svemiru.
Sljedeći koraci
Gospodarstvo EU-a pokazalo je otpornost na dosad nezabilježen niz kriza. Komisija će se 2024. usredotočiti na izazove povezane s nedostatkom radne snage i vještina, obrazovanjem, socijalnim dijalogom, inflacijom i olakšavanjem poslovanja.
Među prioritetima za 2024. i dalje će biti potpora Ukrajini u kontekstu ruskog agresivnog rata, kao i uzajamno korisno partnerstvo s Afrikom, program poštene trgovine i razvoj obrambenih sposobnosti država članica. Komisija će ojačati suradnju u borbi protiv krijumčarenja migranata te poduzeti mjere povezane s reformama i preispitivanjima politika prije proširenja kako bi utvrdila način na koji veća Unija može funkcionirati.
Komisija će blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem te ih podupirati kako bi se do kraja mandata što brže postigli dogovori.

PUTOKAZ ZA SLJEDEĆU GODINU
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije 13. rujna 2023. iznijela glavne prioritete i vodeće inicijative za sljedeću godinu, nadovezujući se na uspjehe i postignuća Europske unije u proteklim godinama.
Predložene inicijative:
EUROPSKI ZELENI PLAN
- europski paket za energiju vjetra
- klimatski cilj za 2040.
- inicijativa za otpornost vodoopskrbe
EUROPA SPREMNA ZA DIGITALNO DOBA
- akt EU-a o svemiru
- strategija za gospodarstvo povezano sa svemirskim podacima
- inicijativa za otvaranje europskih superračunala etičkim i odgovornim start-up poduzećima u području umjetne inteligencije
GOSPODARSTVO U INTERESU GRAĐANA
- inicijativa EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju
- daljnji koraci nakon sastanka na vrhu u Val Duchesseu
- napredni materijali za vodeći položaj industrije
- inicijativa o pravilima o europskom radničkom vijeću
SNAŽNIJA EUROPA U SVIJETU
- jačanje partnerstva s Afrikom
- industrijska strategija za europsku obranu
PROMICANJE EUROPSKOG NAČINA ŽIVOTA
- produljenje privremene zaštite za izbjeglice iz Ukrajine
- akcijski plan za borbu protiv trgovine drogom, uključujući europski savez luka
- ažuriranje pravnog okvira i jačanje suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata
- združena europska diploma
NOVI POTICAJ EUROPSKOJ DEMOKRACIJI
- komunikacija o reformama i preispitivanjima politika prije proširenja
- preporuka Komisije o integriranim sustavima za zaštitu djece.
-
magazin5 dana prije
(FOTOGALERIJA) GASTRO PONUDA ADVENTA U ZADRU (3. DIO) / Što su Buncek Bites, Cheeky Beef i Azijska avijacija te kako se ćevap našao u tortilji…
-
magazin2 dana prije
(FOTOGALERIJA) GASTO PONUDA ADVENTA U ZADRU – 4. DIO: Gdje se mogu dobiti najveći adventski burgeri, a gdje originalni kokteli
-
Hrvatska6 dana prije
Lidl povlači popularni adventski kalendar: Može biti opasan za zdravlje
-
Hrvatska9 sati prije
Liječnici upozoravaju: Ovo su sada dva najčešća simptoma covida, obratite pažnju na njih