ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Dan škole i peta godišnjica djelovanja Katoličke OŠ “Ivo Mašina”
Katolička osnovna škola Ivo Mašina u Zadru proslavila je Dan škole i petu godišnjicu svoga djelovanja prigodnim glazbeno – scenskim programom u sportskoj dvorani te škole u ponedjeljak, 20. studenoga.
Školu trenutno pohađa 302 učenika u 12 razrednih odjeljenja. Katolička OŠ Ivo Mašina slavi svoj Dan škole 20. studenoga, na datum mučeničke smrti Ive Mašine koji je ubijen kao žrtva komunističkog režima u tamnici zatvora u Novoj Gradiški, 20. studenog 1961. godine.
Susret je okupio učenike i njihove roditelje s obitelji te učitelje i djelatnike škole. Prigodne pozdrave uputili su ravnatelj te škole don Roland Jelić i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Učenici su pod vodstvom svojih učiteljica izveli nekoliko pjesama i recitacija. U igrokazu ‘Računica’ promišljali su koje su bitne vrijednosti u životu i izrazili „nepodnošljivost kad su ljudi nezahvalni“. Na to često i bolno životno iskustvo, koje su učenici izrazili tvrdnjom: „Danas nema puno ljudi koji će žrtvovati svoje vrijeme za drugoga, bez ikakve računice“, u tom igrokazu uzvratili su porukom: „Nagrada za dobra djela nije kod ljudi, nego kod Boga“.
U jednoj recitaciji učenik je opisao život naslovnika škole, Ive Mašine, istaknuvši da se on „držao čvrste vjere u Boga, iako je za strah imao razloga“. Djeca su pročitala i ulomak iz Ivinog pisma majci u kojem se vidi kako je Mašina bio povezan sa svojom obitelji i kako je odgojen u kršćanskom duhu. U recitaciji ‘Veliki svijete, voli te maleno dijete’, učenici su poželjeli mir u cijelom svijetu, „da nasilju dođe kraj, da se svako dijete u miru i radosno budi“, poštovanje različitosti i identiteta pojedinih naroda, npr. u govoru na svom, materinjem jeziku te „da generali postanu obični ljudi“.
Ravnatelj Jelić zahvalio je Bogu na pet godina postojanja Katoličke OŠ Ivo Mašina i svima koji i materijalno podupiru njen rad. Zahvalio je i roditeljima na povjerenju da upišu djecu u tu školu, rekavši da su svoju djecu u tom programu vidjeli u kreativnom duhu kojega škola pruža djeci po raznim aktivnostima; učitelji iz djece pokušavaju izvući najbolje kroz scensko, glazbeno, likovno i druge vrste stvaralaštva, kao i kroz sva znanja i pouke koje se trude naučiti.
Koliko su djeca domišljata u prikazu njihovog naslovnika i na razini simbola, pokazali su i likovni radovi učenika izloženi na panoima u školi koji prikazuju lik Ive Mašine. Djeca su nacrtala Ivu portretom u crnoj boji ili na crnoj podlozi na kojoj su njegov lik oslikali u bojama, čime su simbolično poručili da je Ivo bio svjetlo u tami. Zatvorenik u tamnici u Novoj Gradiški, iako žrtva zbog svoga domoljubnog i katoličkog uvjerenja, on kao osoba po ljepoti svoje kršćanske duše svijetlio je u mraku zatvora i komunističkog režima koji ga je tri puta zatvarao i činio sve da mu onemogući završetak studija povijesti.

Dirljivu kreativnost djeca su pokazala i na likovnim radovima čije su papire oslikali u crveno, bijeloj i plavoj boji, kao boji hrvatske zastave, ili u crveno – bijelim kvadratićima, a preko sredine cijelog crteža nacrtali su veliki oblik naočala, jer Mašina je nosio naočale okruglog oblika. U dva kruga naočala, uz znak križa i srca u njima, djeca su napisala poruke koje je Ivo Mašina izrekao u molitvi Isusu i pismu svojoj majci. Ivin molitveni zaziv glasi: „Daj, o moj Kriste, da ti do kraja ostanem tvoj vjerni borac, da za tvoju vjeru uvijek budem spreman sve podnijeti“. Svoju majku Ivo je hrabrio: „Vedro gledaj naprijed, majčice, i ne boj se za nas, svoju djecu, jer si nas naučila da idemo putem koji obećava život“.
Ljudske i kršćanske kvalitete Mašine kao osobe u svom obraćanju sudionicima istaknuo je i nadbiskup Zgrablić. Čestitao je učenicima i roditeljima Dan škole, rekavši da su tu okupljeni i da ta škola kao zdanje postoji zbog djece, u službi njihovog razvoja, odgoja i obrazovanja.
„Ivo Mašina bio je toliko vrijedan, ne samo kao učenik i kao student, nego bio je vrijedan i kao čovjek, kršćanin. Ne samo da bi što više naučio, nego da bi sebe što više ostvario, da bi što više učinio u svom životu, jer on je želio biti što bolji čovjek, Ivo je za vrijeme praznika odredio sedam točaka kako će provoditi dan. Stoga je odlučio kako želi živjeti i donio je odluku kojih sedam nastojanja će poštivati“, rekao je mons. Zgrablić, navodeći Ivine odluke koje je Mašina bio zapisao. „Prva odluka je da će mobilizirati sve snage, volje i sabrano učiti. Odlučio je da će svaki dan učiti ono što ne voli, što mu je teško i nije drago, a to je Ivi bio predmet ekonomije. Drugo, odlučio je da neće sagriješiti. Treće, da će moliti pobožno ujutro, tijekom dana i navečer. Četvrto, da će se odreći u klici i uništiti svako maštanje i besposlenost. Peto, da će biti hitar, brz i odlučan. Šesto, da će svaki dan u tjednu učiniti jednu žrtvicu, da se zna svladavati i sedmo, da će ustati čim se probudi“, opisao je mons. Zgrablić sedam Ivinih odluka.

Nadbiskup je poželio djeci „da napreduju u znanju i u ljudskosti. Da budete dobri ljudi, dobri kršćani. Imamo primjer Isusa koji nam je pokazao kako trebamo biti dobri ljudi. Dobri smo kad nasljedujemo Isusa. Trudimo se svi to činiti svima“, poručio je nadbiskup Zgrablić učenicima i poželio im radosnu školsku godinu.
Poruku učenicima pisanim putem poslao je i mons. Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup, osnivač škole Ivo Mašina. „Škola je dio vaše svakodnevice i terensko polje vaših nastupa. Njegujte duh zajedništva i volite svoje roditelje i učitelje. Usvajajte ono što vas poučavaju i na što vas potiču svojim dobrim primjerom. S dragim sjećanjem, zadarski nadbiskup u miru“, napisao je mons. Puljić u pozdravu učenicima.
Na kraju susreta, učiteljice škole u pratnji Luke Kotlara za klavijaturom izvele su pjesmu ‘Prva ljubav opet te zove’. Svim učenicima i sudionicima podijeljena je Čudotvorna medaljica s opisom njenog značenja.
U školi Ivo Mašina njeguju se kršćanski odgoj i obiteljske vrijednosti. Cjeloviti odgojno-obrazovni program prožet je poticanjem na zajedništvo, ljubav prema Bogu i čovjeku te razvijanje osjećaja za ljude u potrebi.
Škola je otvorena za upis svim ljudima dobre volje s područja cijele Zadarske nadbiskupije, a pohađaju je djeca iz svih dijelova Zadarske županije.

O utemeljenju Katoličke osnovne škole u Zadru i osobnosti Ive Mašine
Katoličku osnovnu školu Ivo Mašina ustanovio je Odlukom o osnivanju od 21. ožujka 2017. godine tadašnji zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH izdalo je 11. svibnja 2018. Rješenje da ta katolička osnovna škola ispunjava uvjete za početak rada.
Škola je počela s radom u rujnu 2018. godine u prostorima Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru upisom 9 učenika u prvi razred u školskoj godini 2018./2019. te je četiri godine djelovala u sjemeništu ‘Zmajević’ na poluotoku u Zadru.
Šireći se najviše usmenom preporukom od strane zadovoljnih roditelja, škola je svake godine upisivala veći broj učenika i postala tražena u Zadarskoj nadbiskupiji. Prvog dana 2021./2022. školske godine, 6. rujna, učenici su počeli pohađati nastavu u velikoj suvremeno opremljenoj novoizgrađenoj školskoj zgradi u Novom naselju na Bokanjcu. Te prve godine održavanja nastave u novoj zgradi, školu je pohađalo 150 učenika u šest razrednih odjeljenja.
Mons. Puljić blagoslovio je novu školsku zgradu na Bokanjcu 8. rujna 2021., a na spomen-ploči uklesano je da je škola posvećena ‘vrsnom kršćaninu, rodoljubu i mučeniku Ivi Màšini u čast’.
Katolička osnovna škola bila je dugo iščekivani i željeni projekt generacija roditelja u Zadarskoj nadbiskupiji, osobito u vrijeme slobodne Hrvatske kada je za to postojala mogućnost realizacije.
Ivo Mašina je svjedok vjere, intelektualac i hrvatski rodoljub rođen 21. srpnja 1927. u Preku na otoku Ugljanu. U samici kaznionice u Staroj Gradiški okrutno je ubijen 20. studenog 1961., u 34. godini života. Bio je odličan učenik u školi, najbolji učenik u zadarskoj gimnaziji i izvrstan student povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, najbolji u generaciji; profesori su mu predviđali izvrsnu karijeru. Hrvatski akademik Jaroslav Šidak vidio ga je kao svog nasljednika na katedri povijesti zagrebačkog fakulteta. Vodili su ga kršćanski i nacionalni ideali u želji za ostvarenjem slobode hrvatske države. Herojski je podnosio patnje i mučenja u komunizmu i postao jedan od simbola stradanja hrvatskoga naroda.
Zbog njegovog domoljublja, komunističke vlasti utamničile su ga 1954. u Đorđićevoj ulici u Zagrebu, a 1957. uhitile, kad je trebao diplomirati. Uz prethodna ometanja, cilj uhićenja je bio da ne završi studij. Sudilo mu se kao dijelu Preške grupe. Bio je drugooptuženi u tom političkom procesu. Osuđen je na jedanaest godina zatvora. Iz istražnog zatvora uspio je pobjeći. Neko vrijeme bio je u Ogulinu, no opet su ga uhitili i kaznu su mu povećali na petnaest godina.
Robijao je u kaznionici u Staroj Gradišci gdje su ga mučili i trovali. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su iz zidina novogradiškog zatvora u Preko 24. srpnja 1998. godine. Grob Ive Mašine je na groblju pokraj franjevačkog samostana na otočiću Školjiću, nasuprot njegovog rodnog Preka. Ivin brat Melkior, najstariji od devetero djece u Ivinoj obitelji Mašina, ubijen je na hrvatskom Križnom putu i ne zna mu se za kosti. Uz Ivu, još četvorica njegove braće bila su u komunističkim zatvorima: Davor, Veljko, Kruno i Marija. U političkoj emigraciji u SAD-u živjeli su Veljko i Kruno. Ostalu djecu, sestre i obitelj, ispitivala je i život im ometala UDBA. U svemu što su trpjeli, cijela obitelj Mašina živjela je kršćanski, u kušnjama svjedočki nasljedujući Krista i sve podnoseći evanđeoski.
O Mašini su napisana monografija ‘Ivo Mašina- pitate me – tko je to?’ autora Joje Ricova koji je bio Ivin suvremenik i prijatelj; ‘Uskrsna zvona (pisma), 1945. – 1961.’ i monografija ‘Ivo Mašina, Kršćanski borac za slobodnu i pravednu Hrvatsku’ koju je priredio fra Bernardin Škunca.
Ines Grbić


















































































Foto: Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) LD “DIANA” / Lovci u suradnji s Hrvatskim šumama, vodom napunili pojilišta za divlje životinje
Posljednjih dana članovi zadarskog Lovačkog društva “Diana” obišli su pojilišta i napunili ih vodom.ž

S obzirom na dugotrajne vrućine i nedostatak vode, u okviru svojih redovnih aktivnosti, članovi Lovačke udruge Diana uz podršku Hrvatskih šuma, napunili su pojilišta i postojeće prirodne lokve u šumi Musapstan kako bi se omogućila minimalna potrebna količina vode za divlje životinje. Pojilišta su napunjena i na ostalim gradskim lokacijama.

Članovi Lovačkog društva “Diana” redovito obilaze i grade pojilišta za divljač u svojim lovištima (poput Blatskog gaja, Novigrada, Škabrnje o ostalih lokacija) kako bi životinjama osigurali svježu vodu tijekom ljetnih suša i kako bi se zaštitilo njihovo stanište.

Podsjetimo, prije nekoliko dana gradska vijećnica stranke DOMiNO Blanka Klasić uputila je apel kojim je upozorila, ali i zamolila mjerodavne da napune pojilišta za divlje životinje jer zbog dugotrajnog toplinskog vala i izostanka oborina prirodni izvori vode i lokve presušuju.


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić blagoslovio kip Gospe Snježne u uvali Ždrelašćica
Veliki kip Gospe Snježne – Majke Božje s Djetetom Isusom u naručju, blagoslovio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je predvodio na blagdan Gospe Snježne ispred crkve Gospe od Sniga u uvali Ždrelašćica u župi sv. Pavla u Kukljici, u srijedu, 5. kolovoza.

Taj kip izgledom podsjeća na postojeći kukljički kip Gospe od Sniga, kojeg se stoljećima časti u Kukljici i već pet stoljeća, svake godine uz blagdan Gospe Snježne, prenosi iz kukljičke župne crkve sv. Pavla u Ždrelašćicu. Inicijatori ideje o postavljanju toga kipa prije više od dvije godine bili su kukljički župnik don Marko Vujasin i neki župljani, a podržali su ih Pastoralno i Ekonomsko vijeće župe Kukljica, Zadarska nadbiskupija i Ministarstvo kulture RH.

Kip Marije s Isusom, oboje s krunama na glavi, izrađen je od plemenitog bračkog kamena i visok je tri metra, a s postoljem četiri metra te je među najvećim Gospinim kipovima u Hrvatskoj. Klesar Vlado Knežević radio ga je osamnaest mjeseci u klesarskoj radnji ‘Markvinia’ u Biogradu na Moru. Kip se nalazi uz jedan od najprometnijih pomorskih kanala između otoka Ugljana i Pašmana kojim tijekom sezone dnevno prođe više od dvije tisuće plovila. Želja župljana je da kip posjetiteljima i prolaznicima koji plove tim kanalom bude svjedočanstvo vjere, da se na tom mjestu časti Marija. Taj projekt župe Kukljica pomogli su Općina Kukljica te drugi dobročinitelji i donatori.

Na mjestu crkvice Gospe od Sniga pomorci su 1514. godine pronašli sliku Gospe od Sniga te je u njenu čast i spomen podignuta crkva koja je od tada mjesto vjere, pouzdanja i izraz ljubavi prema nebeskoj Majci.
„Taj kip je znak vjere, podsjetnik da je Gospa trajno prisutna među svojim narodom i da majčinskom brigom prati sve koji tuda prolaze. Gospin pogled je okrenut prema moru, prema brodicama koje plove tom uvalom, prema ribarima i obiteljima koje putuju između otoka i prema putnicima tim morskim putem. To je pogled naše nebeske Majke koja nas voli, bdije nad nama, hrabri, tješi i zagovara svoju djecu pred Bogom“, rekao je mons. Zgrablić.

Potaknuo je pomorce i putnike da podignu pogled prema Majci kada tuda prolaze, prekriže se i barem kratko zamole da ih čuva na putu života. „Ta molitva podsjeća da životno putovanje ne započinjemo sami i da nijedan povratak nije samo plod naše vještine, nego i Božje providnosti. Neka taj kip bude svjetionik vjere i nade, znak da nad nama bdije Majka koja nas upućuje prema sigurnoj luci – Kristu Spasitelju“, poručio je nadbiskup.

Razmatrajući navješteno Evanđelje u kojem je na riječi žene: „Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao!“, Isus odgovorio: „Još blaženiji oni koji slušaju riječ Božju i čuvaju je!“, nadbiskup je rekao da to otkriva pravu veličinu Marije. „Marija nije blažena samo jer je rodila Isusa, nego ponajprije zato što je slušala Božju riječ, povjerovala joj, prihvatila je i ostala joj vjerna tijekom cijelog života. Prije nego što je rodila Isusa po tijelu, začela ga je poslušnošću Božjoj riječi.

Kad joj je anđeo navijestio da će postati Majkom Sina Božjega, nije mogla unaprijed vidjeti kamo će je njezin pristanak odvesti. Pa ipak, rekla je: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi“. U toj rečenici sažima se Marijina vjera i veličina. Ona ne traži da joj Bog unaprijed objasni svaki korak. Ne postavlja mu svoje uvjete. Ne prihvaća samo ono što razumije i što joj odgovara. Ona sluša, vjeruje i predaje se Božjoj volji“, istaknuo je nadbiskup. Naglasio je kako nas „Marija ne uči da vjernik nikad neće susresti protivni vjetar. Njeno srce nije bilo pošteđeno boli. Ona nas uči kako ostati vjeran kad se more uzburka; da i tada slušamo Božju riječ i da ne prestanemo vjerovati kako Bog vodi našu lađu i kada ne razumijemo put kojim nas vodi“.

Nakon mise održana je procesija brodovima od Ždrelašćice do Kukljice, a nadbiskup i svećenici koncelebranti bili su u brodu u kojem se vozio Gospin kip iz Ždrelašćice u župnu crkvu sv. Pavla u Kukljicu. Za vrijeme plovidbe, brodovi su kružili oko broda u kojem je Gospin kip koji je okićen zlatnim nakitom, brojnim zavjetnim darovima.

Nadbiskup je upozorio da procesija brodovima ne smije biti samo vanjski običaj i turistička atrakcija. „Brod koji kruži oko Gospinog kipa je slika čovjeka koji želi svoj život usmjeriti prema Bogu. Tada ispovijedamo da ne želimo ploviti sami, bez smjera i cilja. Potrebna nam je Marijina blizina i zagovor, njezin primjer vjere.
Marija ne zadržava naše brodice oko sebe. Ona nije cilj plovidbe, nego nas vodi prema svome Sinu. Njena želja je da slušamo Krista“, poručio je mons. Zgrablić, dodavši da nije dovoljno brodicom kružiti oko Gospinog kipa.

„Treba se zapitati oko čega se uistinu okreće moj život – oko Boga ili samo oko mojih planova, interesa i želja? Je li Krist kormilo moje životne lađe ili Boga zazivam samo kada zaprijeti oluja? Slušam li njegovu riječ samo kad mi odgovara ili joj dopuštam da ispravlja moj smjer, mijenja moje odluke i oblikuje moje odnose?
Može se dogoditi da osoba sudjeluje u procesijama, hodočašćima i vjerskim običajima, a da joj srce ostane zatvoreno Božjoj riječi. Može se Gospin kip držati na počasnom mjestu, možemo Gospu okititi zlatom, a zanemarivati molitvu, misu, sakramente, brigu za bližnje.

Isus nas podsjeća da pravo štovanje njegove Majke nije samo u riječima, pjesmama i procesijama, nego u nasljedovanju njene vjere. Marija želi da susret s njom završi susretom s Isusom, blagovanjem njegovog Tijela. Bez toga je naša plovidba samo lijepa svečanost, a ne put obraćenja i spasenja“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je plovidba morem s Gospom slika našeg života.

„More je nekad mirno i blistavo, a nekad nemirno, nepredvidivo i opasno. Takav je i naš ljudski život. Nekad je sve mirno, jasno i sigurno, a nekad se podignu valovi bolesti, gubitka, nerazumijevanja, obiteljskih teškoća, osamljenosti i straha pred budućnošću. Tada se lako izgubi smjer i čovjek se može zapitati: Gospodine, gdje si? Vidiš li što mi se događa? Zašto dopuštaš ovu oluju“, rekao je mons. Zgrablić.

Poželio je da nas Marija čuva u olujama života i nauči ostati uz Krista i kad je more mirno, kako Boga ne bismo tražili samo u nevolji, nego svakog dana. A kada se podignu valovi i kad izgubimo smjer, neka nas Marijin primjer podsjeti da učinimo što Krist kaže.

Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, nadbiskup je zahvalio Bogu za dar slobode i hrvatske branitelje, za sve poginule i stradalnike u obrani domovine tijekom Domovinskog rata. „Njihovu žrtvu ne smijemo zaboraviti, a slobodu koju su nam darovali pozvani smo čuvati odgovornim životom, međusobnim poštovanjem, brigom za opće dobro te zauzetim izgrađivanjem pravednog i mirnog društva“, poručio je mons. Zgrablić.
Po dolasku u Kukljicu, Gospin kip je postavljen na pokrajnji oltar u župnu crkvu sv. Pavla, gdje je nadbiskup izmolio posvetnu molitvu Gospi Snježnoj.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Olib obilježio Dan pobjede 6. utrkom u čast Danijela Telesmanića Dida, ovo su pobjednici
Po šesti put na otoku Olibu održana je atletska utrka “Oluja na Olibu”, posvećena sjećanju na ratnog zapovjednika 7. domobranske pukovnije Danijela Telesmanića Dida, u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
Organizator ovog sportskog događaja bio je Atletski klub Alojzije Stepinac iz Zadra, uz pokroviteljstvo Grada Zadra i Zadarske županije. Ovogodišnje izdanje okupilo je brojne trkače i rekreativce iz Hrvatske te nekoliko europskih zemalja, koji su na jedinstven način spojili sport i odavanje počasti hrvatskim braniteljima.
U glavnoj utrci na 1,5 kilometara u muškoj konkurenciji najbrži je bio Sebastjan Bartolj iz Slovenije s vremenom 5:35. Drugo mjesto osvojio je Jakov Sorić iz Zadra (6:04), dok je treći kroz cilj prošao Dario Linardić iz TK Rival Rijeka s vremenom 6:05.

Kod žena pobjedu je odnijela Agata Repalska iz Poljske, koja je dionicu istrčala za 6:07. Druga je bila članica AK Alojzije Stepinac Vanja Petrović (6:34), dok je treće mjesto osvojila Slovenka Meti Kosec (6:36).
Posebna priznanja uručena su Hrvoju Rogiću, najmlađem sudioniku glavne utrke, koji je sa samo osam godina uspješno istrčao 1,5 kilometara, te Mariji Fuzul, članici AK Alojzije Stepinac, kao najstarijoj sudionici glavne utrke.
U sklopu manifestacije održane su i dječje utrke na 100, 200, 300 i 400 metara. Pobjednici po disciplinama bili su Jackson West i Viktorija Cotov na 100 metara, Hrvoje Rogić i Ela Kalatova na 200 metara, Colton West i Greta Kolenc na 300 metara, dok su na 400 metara kod dječaka prvo mjesto podijelili Niko Barun i Luka Derokov, a u konkurenciji djevojčica slavila je Maja Pulišić.

Nagrade najuspješnijim natjecateljima uručio je Kristofor Šarić, unuk Danijela Telesmanića Dida, u čiju se čast utrka i održava. Tom je prilikom zahvalio svim sudionicima na dolasku i iskazanom poštovanju prema uspomeni na njegova djeda te ih pozvao da se i sljedeće godine ponovno okupe na Olibu.
Utrka “Oluja na Olibu” iz godine u godinu potvrđuje svoje mjesto među sportskim manifestacijama kojima se na dostojanstven način obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Utrka je na Olib privukla sudionike svih generacija, a organizatori iz AK Alojzije Stepinac još su jednom uspješno nastavili tradiciju koja je prerasla okvire atletske utrke.
Atletsko ljeto u Zadarskoj županiji nastavlja se već u subotu, 8. kolovoza, kada će se održati jubilarna 25. Planinska utrka Starigrad – Veliko Rujno 2026.




