Connect with us

Hrvatska

MEĐU NAJGORIMA U EU / Pola milijuna radno aktivnih Hrvata – niti radi, niti se obrazuje

Objavljeno

2 tjedna prije

-

HTV

Iako je nezaposlenost u Hrvatskoj posljednjih godina sve manja, kada gledamo udio zaposlenih među radno aktivnim stanovništvom, među najlošijima smo u Europskoj uniji. Činjenica je da značajan postotak stanovništva ne radi, ne traži posao i ne školuje se što nameće pitanje – zašto mnogi koji mogu – ne rade?

Luksuzne novogradnje njihov su ured, a glavni cilj – pomoći drugima u jednoj od najvažnijih odluka u životu – kupnji idealnog doma. Posao je to agenata za nekretnine.

Unatoč činjenici da se nekretnine najčešće prodaju i prije nego što se uopće mogu vidjeti – Hrvati nisu previše zainteresirani za obavljanje tog posla. 

“Zadnji put kad smo prije godinu dana napravili natječaj imali smo četrdsetak prijava. Od toga smo pozvali 13 ili 14 ljudi na razgovor. Polovina njih je došla, a ostali su imali neki izgovor.” – Sanjin Rastovac, direktor i agent Sky nekretnina

Više od pola milijuna stanovnika u dobi od 15 do 64 godine ne radi, ne traži posao i ne školuje se. To je gotovo 22 posto radno aktivnog stanovništva.

Lošije od nas su Rumunjska, Italija i Grčka. No kada bismo se uspoređivali s boljima, primjerice Švedskom – još bi više od 300 tisuća ljudi bilo zaposleno, tražilo posao ili se školovalo.

Neki su u toj situaciji zbog bolesti, invaliditeta ili zato što se moraju skrbiti za obitelj, no ima onih koji posao neopravdano odbijaju.

10 tisuća odjavljenih s HZZ-a jer su odbili posao

– Nešto više od 10 tisuća je osoba koje su odjavljene iz evidencije iz razloga što aktivno ne traže posao, što znači da se nisu odazvale na neki naš poziv, da su uzrokovale odbijanje zaposlenja ili da su same odbile ponuđeno zaposlenje, kaže Ivana Šimek, pomoćnica ravnatelja za Sektor za tržište rada i politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U Njemačkoj, Nizozemskoj i Češkoj radi 70% starijih od 55

Ipak, u skupini ljudi bez posla, koji ga ne traže i ne školuju se, najviše je onih starijih od 55 – i u Hrvatskoj i u EU-u. Razlika je što u Hrvatskoj radi samo oko polovina ljudi u tim godinama, dok je primjerice u Njemačkoj, Nizozemskoj ili Češkoj zaposleno više od 70% starijih od 55 godina.

“To su vam ljudi koji su većinom zbog dobi zamijenjeni sa mlađima. Naprosto dobiju otkaze i pošalje ih se na burzu da dočekaju prijevremenu mirovinu.”

Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika

No, mali je broj onih koji i u mirovini rade, tek malo više od 2%. To je skoro pa najniži postotak u EU. Naime, prosjek Europske unije je oko 20% a u skandinavskim zemljama ide i do 60%. I danas je ogroman udio onih koji rade na crno.

Trenutačno je na Zavodu za zapošljavanje oko 110 tisuća osoba, a otvoreno je 15 tisuća radnih mjesta. Neovisno o dobi i zaposlenju, svi mogu upisati neku iz širokog spektra besplatnih edukacija kako bi postali konkuretniji na tržištu rada. Uvjet je samo jedan – volja za učenje i rad.

U idućim bi godinama moglo nedostajati čak 400 tisuća radnika

Problem radne snage u Hrvatskoj u idućoj bi godini mogao biti još izraženiji. Kako se u našoj zemlji predviđa daljnje smanjenje broja stanovnika, u idućim bi godinama moglo nedostajati čak 400 tisuća radnika, koje ćemo morati nadomjestiti daljnjim uvozom radne snage. Trenutačno je u Hrvatskoj između 80 i 100 tisuća stranih radnika koji pokrivaju ponajviše one djelatnosti i projekte koji se ne mogu zaustaviti, prije svega u turizmu i građevinarstvu…

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatski meteorolozi objavili veliku prognozu za zimu. Evo što nas čeka…

Objavljeno

2 dana prije

-

30. studenoga 2023.

By

foto: Pixabay

Meteorolozi Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda objavili su danas sezonsku prognozu za zimu u Hrvatskoj. U nastavku je prenosimo u cijelosti:

Prema dostupnom prognostičkom materijalu za dugoročnu prognozu vremena, vrlo je velika vjerojatnost da će zima 2023./24. u Hrvatskoj (klimatološka zima – prosinac, siječanj, veljača)* biti toplija od klimatološkog prosjeka (1981. – 2010.).

Gledajući po mjesecima, veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno je u prosincu te siječnju, i na kopnu i na moru, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina.

Manja pouzdanost kod prognoza na sezonskoj skali javlja se kod prognoze količine oborine zbog njezine složenosti, što kod interpretacije izračuna valja imati na umu. Za ovu se zimu predviđa količina oborine uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. U većem dijelu zemlje postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju.

Dugoročne prognoze, odnosno prognozirano odstupanje meteoroloških parametara od sezonskog prosjeka, ne mogu dati detalje vezane za promjene na manjoj vremenskoj skali. Primjerice, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća izraženija oborina, točnije obilna kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, potrebno je pratiti i vremenska izvješća, te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja (dan ili dva unaprijed), osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, kojih je Hrvatska članica.

*(kalendarska ili astronomska zima počinje 21. 12. 2023. u 4:27 po srednjoeuropskom vremenu)

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OSIGURAJTE DOMOVE / Policija objavila niz savjeta vezanih uz grijanje u stanovima i kućama

Objavljeno

4 dana prije

-

28. studenoga 2023.

By

Policija je izdala posebno upozorenje za sigurniji dom u sezoni grijanja. Naime, dolaskom hladnijih dana i nižih temperatura, odnosno u sezoni grijanja stambenih, poslovnih i gospodarskih prostora dolazi do opasnosti od požara, eksplozija i trovanja ugljičnim monoksidom, a time i do ugrožavanja ljudskih života i većih materijalnih šteta, upozoravaju iz policije.

Korištenje neispravnih ili neodrživih plinskih trošila i dimnjaka može imati smrtnu posljedicu za ukućane koji često nisu ni svjesni da se nalaze u životnoj opasnosti.

Kako bi smanjili mogućnost takvih tragičnih događaja i kako bi ova sezona grijanja prošla bez poteškoća, građanima daju jednostavne, ali ključne savjete i preporuke.

Ključni savjeti i preporuke

Redovito prozračujte prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica, garaža te sve one gdje koristite razna plinska trošila ili peći za grijanje.

Ne zaključavajte kupaonicu kada se idete tuširati ako koristite plinski bojler, kako bi vam se u slučaju trovanja mogla brzo pružiti pomoć.

PU zagrebačka

Obavezno jednom godišnje angažirajte ovlaštenog dimnjačara da vam pregleda dimnjak.

Instalaciju bojlera, peći, štednjaka i ostalih trošila prepustite isključivo ovlaštenim stručnjacima.

Zamijenite stara atmosferska plinska trošila za nova, kondenzacijska, koja su sigurnija za upotrebu.

Redovito servisirajte svoje kućanske aparate koji rade na plin.

Nabavite detektor ugljičnog monoksida te angažirajte stručnu osobu koja će ga postaviti na za to primjereno mjesto.

PU zagrebačka

Obavezno pozovite dimnjačara:

Ako dimnjak dobro “ne vuče”;

Ako se dimnjak urušava ili je nešto upalo u njega.

Kada se u prostoriji glatke površine orošavaju – vlaže (moguće je da se radi o povratu dimnih plinova);

Ako se u prostoriji osjećaju neuobičajeni mirisi, takav problem može biti povezan s dimnjakom.

Objašnjenja stručnjaka

U nastavku se možete detaljnije informirati o svemu kroz kratke videe i objašnjenja stručnjaka.

Vještak Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić Ferdo Barbarić govori o najčešćim oblicima i uzrocima trovanja ugljičnim monoksidom u Republici Hrvatskoj.

Policijski službenik kriminalističke policije Ilija Brkić s kaznenopravnog i kriminalističkog aspekta govori o kaznenoj odgovornosti počinitelja i važnosti pravovremene zaštite žrtve.

Vatrogasac Petar Prpić daje upute kako postupati u slučaju da dođe do požara dimnjaka.

Izlaganje dimnjačara Željka Dorotića i voditelja Grupacije dimnjačara Hrvatske gospodarske komore Dejana Lončarića donosi niz korisnih savjeta vezanih uz važnost kontrole dimnjaka i dimovoda, odnosno važnost njihove sanacije i servisa ovlaštenih servisera.

Rukovoditelj Stručne tehničke podrške Gradske plinare Zagreb Dubravko Duvančić daje poseban osvrt na simptome trovanja ugljičnim monoksidom i na koji način izlaganje ovom plinu može dovesti do smrtne posljedice.

Ovlašteni serviser plinskih trošila Nenad Kuzman daje jasne upute na koji način prepoznati probleme u radu trošila, savjete i preporuke za korištenje trošila te sugerira nabavku detektora ugljičnog monoksida koji nas na vrijeme može upozoriti na opasnost, kao i da ga ugradi stručna osoba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava otkriva: Koliko smo stvarno potrošili na Crni petak?!

Objavljeno

5 dana prije

-

27. studenoga 2023.

By

Prema podacima Porezne uprave, u petak su Hrvati potrošili 76.702.725,62 eura. Izdano je, odnosno fiskalizirano, 4.000.887 računa. No, koliko su Hrvati sveukupno potrošili u tjednu Crnog petka i onom koji je prethodio tjednu punom sniženja, pogledajte u podacima koje nam je ustupila Porezna uprava.

U tjednu od 20. do 27. studenog 2023. godine izdano je 22.930.414 računa dok su građani potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura. Samo na Crni petak, kao što smo već spomenuli, građani su potrošili 76.702.725,62 eura.

U istom radzdoblju prošle godine građani ipak nisu bili toliko otvorenog novčanika pa je od 21.11. do 27.11. 2022. godine izdano 22.884.622 računa. U tom su periodu građani potrošili 333.031.495,84 eura, što je preko 60 milijuna više u odnosu na prošlu godinu. Na sam Crni petak prošle godine potrošeno je 65.436.468,14 eura.

Građani su ove godine na Crni petak potrošili 11.266.257,48 eura više.

U tjednu koji je prethodio Crnom petku, u razdoblju od 13.11. do 19.11. građani su prošle godine potrošili 320.068.328,01 eura te je izdano 20.775.692 računa dok je ove godine u tjednu prije Crnog petka izdano 22.930.414 računa, a građani su u trgovini na malo u tjednu prije Crnog petka potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura pa i toj računici vidimo trend porasta kupovine Hrvata u vrijeme Crnog petka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu