ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) 15. GODIŠNJICA ODJELA ZA HISPANISTIKU I IBERSKE STUDIJE / Lončar i Kapović priredili su kapitalna djela hrvatske hispanistike – rječnik i gramatiku
Odjel za hispanistiku i iberske studije ove godine slavi 15 godina postojanja, a obilježava ih tradicionalnom manifestacijom „Dani iberskih jezika i kultura“. Kao i prijašnjih godina, i ove godine zadarski su hispanisti ugostili pjesnike i profesore s brojnih europskih sveučilišta (Complutense u Madridu, Salamanca, Alicante, Parma, Verona, Pečuh). Na središnjoj proslavi predstavljena su dva kapitalna djela hrvatske hispanistike, Gramatika španjolskog jezika izv. prof. dr. sc. Marka Kapovića i Hrvatsko-španjolski rječnik izv. prof. dr. sc. Ivane Lončar.
U pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je da je kultura Pirinejskog poluotoka obogatila cijelo čovječanstvo, šireći se nakon velikih otkrića u zemlje Latinske Amerike. Španjolski i portugalski jezik zapravo su konglomerat mnogo različitih cjelina, koje imaju jasan identitet, najčešće kroz regionalne razlike.
– Književnost i stvaralaštvo u audiovizualnim umjetnostima na španjolskom jeziku posebni su jer su nabijeni emocijama. Pojedina djela stožerni su svjetionici svjetske kulture i omogućuju nam sigurnu plovidbu u čudesnim vremenima globalizacije i komercijalizacije, u kojima čovjek gubi neke svoje osnovne oblike i postaje zarobljenik tehnologije. Postignuća u tom dijelu Europe i drugim dijelovima svijeta mogu podsjetiti na osnovne humanističke vrijednosti koje bi trebale biti dio naše kulture i života, rekao je Faričić, čestitajući autorima na monumentalnim izdanjima.
Pročelnik Odjela doc. dr. sc. Mario Županović i jedan od njegovih pokretača prof. dr. sc. Nikola Vuletić podsjetili su na počeke odjela, koji su bili teški jer nije bilo kvalificiranog kadra. Kapović i Lončar stigli su kao mladi hispanisti, koji su se u Zadru potpuno afirmirali i okrunili svoj rad ovim knjigama.
– Cijela hispanistika počiva na samoprijegornom radu upornih pojedinaca koji su stvorili djela koja se mogu nazvati monumentalnima. Značenja ovih djela nisu u 65.000 jedinica u rječniku ili u 1.000 stranica gramatike. Pristup dr. Lončar je jedinstven jer je na lijevoj strani predstavljen hrvatski jezik u svojoj regionalnoj raslojenosti, pa ćete na njoj naći riječ za rajčicu ako tražite i pod „poma“, „pomidor“, „paradajz“… Jednako tako je s frazemima i poslovicama, koje su objašnjene svojim španjolskim pandanima, istaknuo je Vuletić.
Gramatika naglasak stavlja na aspekte koji su nam posebni problematični u španjolskom jeziku, poput uporabe pojedinih glagola, a usmjerena je na jezik koji se govori na Pirinejskom poluotoku, s objašnjenjem drugih varijeteta u svijetu.
Lončar je istaknula kako je poseban izazov, zbog čega je sastavljanje rječnika trajalo šest godina, bio koju varijantu španjolskog jezika odabrati, a na kraju se odlučila za tzv. južni španjolski.
– Mnogi su odustali od pisanja rječnika jer korpus jezika nije osustavljen i svaka odluka vas baca na neku političku stranu, a nastojite zadržati znanstveni aparat. Taj fizički korpus se provjerava, ako se riječ koristi i učestala je, a dijelu govornika i nije prihvatljiva, možda ipak zaslužuje biti dio rječnika. Poseban izazov bilo je uključiti sve nazive riba, koje su kolege Vuletić i Skračić sa svim izvedenicama objavili u svom rječniku morske faune. Nastojala sam da svi dijalekti budu ravnomjerno zastupljeni, ali se upućuje na standard, rekla je Lončar.
Na kraju programa dodijeljene su nagrade za najbolji književni prijevod studenticama Romini Mesec (španjolski) i Matei Lučić (katalonski jezik), dok su nagradu za najbolji studentski plakat osvojile Karla Buzinac i Paula Sekulić. Među brojnim nazočnim studentima bilo je i onih koji su željeli izraziti zahvalnost što su studirali na ovom odjelu.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





