Hrvatska
2031. KOMBINIRANI POPIS Tradicionalni popis stanovništva odlazi u povijest, dolaze administrativni registri
Tradicionalni popis stanovništva koji se provodi svakog desetljeća odlazi u povijest, a slijedom nove uredbe EU-a naslijedit će ga administrativni registri koji će godišnje prikupljati i dnevno ažurirati niz podataka – od obrazovanja i prava glasa do popisa stanova i migracija.
Novi pravni okvir nastoji među članicama EU-a povećati usklađenost, dosljednost i usporedivost statističkih podataka o stanovništvu, uključujući demografske i migracijske podatke, te podatke o obiteljima, kućanstvima i uvjetima stanovanja.
Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić najavila je Hini da će DZS te podatke, prijeko potrebne za donošenje politika utemeljenih na dokazima, nakon 2025. slati Eurostatu na godišnjoj razini.
Hrvatska će 2031. vjerojatno provoditi kombinirani popis
Donošenje nove uredbe o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima očekuje se iduće godine, a trebala bi osigurati novi pravni okvir, prilagodljiv promjenljivim potrebama javnih politika.
Trenutno je na razini EU-a inicijativa da se s tradicionalnih terenskih popisa stanovništva prijeđe na kombinirane popise ili, ako je moguće, na popise temeljene na registarskim podacima, što bi trebalo smanjiti opterećenje za ispitanike i troškove statističke proizvodnje.
No, uzimajući u obzir da se u Hrvatskoj tek uspostavljaju administrativni registri, “faktor vrijeme” bit će presudan za nove metode prikupljanja podataka pa je za pretpostaviti da ćemo 2031. morati provoditi popis na terenu, ali sa znatno skraćenim upitnikom, kaže Rogić-Hadžalić.
Tako je, primjerice, Estonija koja je poput većine država članica već uspostavila registre, za popis stanovništva 2021. morala na cijeloj populaciji dodatno provesti anketu o vjeri, narodnosti, materinskom jeziku, državi rođenja roditelja, bake i djeda, promjeni mjesta uobičajenog boravka, zdravlju itd.
Rogić-Hadžalić objašnjava da će zemlje članice nakon 2025. morati Eurostatu dostavljati podatke sukladno odredbama pravnog okvira koji vrijedi za sve, a kako će do tih podataka doći njihova je nacionalna stvar, ovisno o tome s kakvim bazama podataka i registrima raspolažu.
Hoće li Hrvatska u potpunosti preći na registarski popis ovisit će o kvaliteti podataka u administrativnim registrima jer oni moraju zadovoljiti Kodeks prakse Europske statistike.
Rogić-Hadžalić objašnjava da su registri sinonim za uvođenje reda u sve evidencije i baze podataka državnih tijela, što je vrlo složen projekt koji zahtijeva najmanje četiri do pet godina.
– Budući da smo na samom početku sveobuhvatnog i izuzetno složenog procesa, koji zahtjeva puno ljudskih resursa i financijskih sredstava, treba biti umjereno optimističan i ne očekivati brze rezultate, a svakako treba podržati projekt, poručuje Rogić-Hadžalić.
Administrativni registar stanovništva je preduvjet za uspostavu i održavanje Statističkog registra stanovništva, temeljem kojeg bi se provodio popis i ostala istraživanja.
DZS će pružiti metodološku pomoć tijelima zaduženima za uspostavu registara, a ključni su pravni okvir i definicije sadržaja podataka u registrima, kao i korištenje međunarodne klasifikacije i šifrarnika kako bi podaci bili usporedivi.
Za uspostavu registra stanovništva treba donijeti poseban zakon te uključiti više državnih tijela, poput Državne geodetske uprave, MUP-a, Ministarstva obrazovanja, Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa i uprave, HZMO-a, HZZO-a.
Skandinavske zemlje osnovale registre 1970-tih
Administrativne registre je i prije europske inicijative pokrenula većina država. Skandinavske zemlje osnovale su registre sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a srednjoeuropske zemlje prije 20-30 godina
Zasad ih još nemaju Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka i Slovačka, ali one su ipak krenule u taj proces prije Hrvatske, koja registre zbog nedostatka političke volje odgađa 20 godina.
Sadašnja je Vlada prva koja je dala vjetar u leđa Administrativnim državnim registrima, iako je njihova uspostava bila navedena još u Migracijskoj politici RH 2007-2013.
Demograf Anđelko Akrap ističe u izjavi za Hinu da su registri potrebni za učinkovito upravljanje od lokalne zajednice do vrha države, pri čemu je svakako jedan od najosjetljivijih popis birača.
– Sadašnji popis birača treba ažurirati i pročistiti, za što treba vremena, a prvo se mora odrediti metodologiju utvrđivanja popisa birača, kaže Akrap.
Upozorava da i zdravstvena, obrazovna i niz drugih politika moraju voditi računa o promjenama u strukturama stanovništva.
Hrvatska već ima niz parcijalnih registara, poput registra zdravstvenih osiguranika, umirovljenika, upisanih u osnovnu i srednju školu i visokoškolske ustanove.
Tri ključna administrativna registra koje tek treba ustrojiti su registar zgrada i stanova, kućanstava i stanovništva.
Administrativni registar stanovništva trebao bi sadržavati osnovne podatke o stanovnicima, od imena članova obitelji do prebivališta, bračnog statusa, obrazovanja i prava glasovanja.
Uz to trebao bi imati identifikatore za povezivanje s administrativnim bazama podataka, koje se koriste u tijelima javne uprave te podatke i datume o životnim događajima i promjenama.
Svi ti registri trebaju biti povezani u jedinstveni sustav, u kojemu će se koristiti jedinstveni identifikatori, klasifikacije i šifrarnici.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






