Tradicionalni popis stanovništva koji se provodi svakog desetljeća odlazi u povijest, a slijedom nove uredbe EU-a naslijedit će ga administrativni registri koji će godišnje prikupljati i dnevno ažurirati niz podataka – od obrazovanja i prava glasa do popisa stanova i migracija.

Novi pravni okvir nastoji među članicama EU-a povećati usklađenost, dosljednost i usporedivost statističkih podataka o stanovništvu, uključujući demografske i migracijske podatke, te podatke o obiteljima, kućanstvima i uvjetima stanovanja.

Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić najavila je Hini da će DZS te podatke, prijeko potrebne za donošenje politika utemeljenih na dokazima, nakon 2025. slati Eurostatu na godišnjoj razini.

Hrvatska će 2031. vjerojatno provoditi kombinirani popis

Donošenje nove uredbe o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima očekuje se iduće godine, a trebala bi osigurati novi pravni okvir, prilagodljiv promjenljivim potrebama javnih politika.

Trenutno je na razini EU-a inicijativa da se s tradicionalnih terenskih popisa stanovništva prijeđe na kombinirane popise ili, ako je moguće, na popise temeljene na registarskim podacima, što bi trebalo smanjiti opterećenje za ispitanike i troškove statističke proizvodnje.

No, uzimajući u obzir da se u Hrvatskoj tek uspostavljaju administrativni registri, “faktor vrijeme” bit će presudan za nove metode prikupljanja podataka pa je za pretpostaviti da ćemo 2031. morati provoditi popis na terenu, ali sa znatno skraćenim upitnikom, kaže Rogić-Hadžalić.

Tako je, primjerice, Estonija koja je poput većine država članica već uspostavila registre, za popis stanovništva 2021. morala na cijeloj populaciji dodatno provesti anketu o vjeri, narodnosti, materinskom jeziku, državi rođenja roditelja, bake i djeda, promjeni mjesta uobičajenog boravka, zdravlju itd.

Rogić-Hadžalić objašnjava da će zemlje članice nakon 2025. morati Eurostatu dostavljati podatke sukladno odredbama pravnog okvira koji vrijedi za sve, a kako će do tih podataka doći njihova je nacionalna stvar, ovisno o tome s kakvim bazama podataka i registrima raspolažu.

Hoće li Hrvatska u potpunosti preći na registarski popis ovisit će o kvaliteti podataka u administrativnim registrima jer oni moraju zadovoljiti Kodeks prakse Europske statistike.

Rogić-Hadžalić objašnjava da su registri sinonim za uvođenje reda u sve evidencije i baze podataka državnih tijela, što je vrlo složen projekt koji zahtijeva najmanje četiri do pet godina.

– Budući da smo na samom početku sveobuhvatnog i izuzetno složenog procesa, koji zahtjeva puno ljudskih resursa i financijskih sredstava, treba biti umjereno optimističan i ne očekivati brze rezultate, a svakako treba podržati projekt, poručuje Rogić-Hadžalić.

Administrativni registar stanovništva je preduvjet za uspostavu i održavanje Statističkog registra stanovništva, temeljem kojeg bi se provodio popis i ostala istraživanja.

DZS će pružiti metodološku pomoć tijelima zaduženima za uspostavu registara, a ključni su pravni okvir i definicije sadržaja podataka u registrima, kao i korištenje međunarodne klasifikacije i šifrarnika kako bi podaci bili usporedivi.

Za uspostavu registra stanovništva treba donijeti poseban zakon te uključiti više državnih tijela, poput Državne geodetske uprave, MUP-a, Ministarstva obrazovanja, Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa i uprave, HZMO-a, HZZO-a.

Skandinavske zemlje osnovale registre 1970-tih

Administrativne registre je i prije europske inicijative pokrenula većina država. Skandinavske zemlje osnovale su registre sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a srednjoeuropske zemlje prije 20-30 godina

Zasad ih još nemaju Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka i Slovačka, ali one su ipak krenule u taj proces prije Hrvatske, koja registre zbog nedostatka političke volje odgađa 20 godina.

Sadašnja je Vlada prva koja je dala vjetar u leđa Administrativnim državnim registrima, iako je njihova uspostava bila navedena još u Migracijskoj politici RH 2007-2013.

Demograf Anđelko Akrap ističe u izjavi za Hinu da su registri potrebni za učinkovito upravljanje od lokalne zajednice do vrha države, pri čemu je svakako jedan od najosjetljivijih popis birača.

– Sadašnji popis birača treba ažurirati i pročistiti, za što treba vremena, a prvo se mora odrediti metodologiju utvrđivanja popisa birača, kaže Akrap.

Upozorava da i zdravstvena, obrazovna i niz drugih politika moraju voditi računa o promjenama u strukturama stanovništva.

Hrvatska već ima niz parcijalnih registara, poput registra zdravstvenih osiguranika, umirovljenika, upisanih u osnovnu i srednju školu i visokoškolske ustanove.

Tri ključna administrativna registra koje tek treba ustrojiti su registar zgrada i stanova, kućanstava i stanovništva.

Administrativni registar stanovništva trebao bi sadržavati osnovne podatke o stanovnicima, od imena članova obitelji do prebivališta, bračnog statusa, obrazovanja i prava glasovanja.

Uz to trebao bi imati identifikatore za povezivanje s administrativnim bazama podataka, koje se koriste u tijelima javne uprave te podatke i datume o životnim događajima i promjenama.

Svi ti registri trebaju biti povezani u jedinstveni sustav, u kojemu će se koristiti jedinstveni identifikatori, klasifikacije i šifrarnici.