Connect with us

Hrvatska

SASTANAK MASLINARA U HPK: Ove godine bit će uspostavljen Katastar maslinika

Objavljeno

-

Odbor za maslinarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je 24. siječnja 2023. godine sastanak sa ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njezin suradnicima, na kojem se razgovaralo o budućim natječajima u sektoru maslinarstva, problematici dokazivanje ekstra djevičanskog ulja (vezano uz poticaje), izradi katastra maslinika, kao i o subvencioniranje rješavanja imovinsko pravnih odnosa oko zemljišta (kako ne bi bilo brisanja iz ARKOD-a), te legalizaciji bušotina za navodnjavanje.

„Sastanak je bio konstruktivan jer su usvojeni određeni zaključci s točno određenim vremenskim terminima, odnosno definirano je koji je krajnji rok da se oni provedu. Nakon Covida potrebno je intenzivirati sastanke sa čelnicima Ministarstva, jer su susreti zbog korona krize bili prekinuti, a jedan od zaključaka je da će se takvi sastanci održavati jednom mjesečno na različitim lokacijama u Mediteranskoj Hrvatskoj, budući da prošle godine nije bio održan niti jedan sastanak, izjavio je predsjednik Odbora za maslinarstvo HPK Damir Buntić.

Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede izrazila je zadovoljstvo sastankom te je najavila kako će se tijekom 2023. uspostaviti registar maslinika, kojim će prethoditi donošenje pravilnika. Najavili je i mogućnost da Ministarstvo poljoprivrede pronađe način sufinanciranja imovinsko pravnih odnosa, a kroz javni poziv i iskaz interesa vidjet će se koje su interesi poljoprivrednika.

„Dogovorili smo kontinuirane sastanke na različitim lokacijama oko problematike vezan za mediteranski poljoprivredu, a razgovarali smo među ostalim i oko potpora za maslinovo ulje. Dotakli smo se i nekih međuresornih pitanja, a Ministarstvo poljoprivrede će organizirati sastanke vezano za problematiku komine i vegetativne voda, kao i legalizacije bušotina za navodnjavanje maslinika, na kojima ćemo zastupati interese poljoprivrednike“, izjavila je nakon sastanka Zokić.

Jedna od ključnih tema sastanka bilo je pitanje subvencioniranje rješavanja imovinsko pravnih odnosa oko zemljišta, kako ne bi bilo brisanja iz ARKOD-a, te je zatraženo prolongiranje roka do 1. siječnja 2024. godine. Brisanjem iz ARKOD-a, otpalo bi preko 50 posto maslinara, a to otvara prostor za povećanje sivog tržišta, zbog čega je potrebno prolongiranje roka jer imovinsko-pravni odnosi ne mogu do tada biti riješeni, ističu u HPK.

„Prijedlog je da parcele kojima ne bude riješen imovinsko-pravni odnos ostanu u ARKOD-u, ali da ih se označi drugačije u sustavu, te da se za te površine ne može dobiti poticaj. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na parcelama je veoma skupo, a potrebno je sufinancirati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se vlasništvo nad parcelama uredilo. Dobili smo obećanje da je Ministarstvo voljno subvencionirati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kazao je nakon sastanka Buntić.

Kada je riječ o izrada katastra maslinika predstavnici HPK na sastanku su dobili informaciju kako je izrađen nacrt prijedloga akta, a ove godine biti će uspostavljen katastar maslinika. Povjerenstvo će se održati u skorijem roku, te će se do kraja prvog kvartala izraditi Pravilnik.

Istaknuto je kako je u evidenciju potrebno uvrstiti samo one maslinare s preko 20 maslina, te priložiti katastarsku sliku, a važno je omogućiti i onome tko ima preko 20 maslina na 3 čestice da dobije potporu, stoji u priopćenju HPK.

Maslinari su od Ministarstva zatražili i informacije vezano za plan budućih natječaje u sektoru maslinarstva. Smatraju kako je potrebna izmjena natječajnih kriterija, među ostalim da se za mikro poduzetnike predloži umanjenje sa 6000 SO na 3000 SO. Isto tako maslina mora spadati u kategoriju voća, a ne u kategoriju – ostalo – jer se na taj način gubi previše bodova, te maslinari iz tog razloga nisu konkurentni na natječajima.

Iz HPK ističu kako se razgovaralo i o temi dokazivanja ekstra djevičanskog ulja jer su poticaji smanjeni sa 10 kn/l na 6 kn/l.

„Potrebne su izmjene odluke vezane za priznavanje i dokazivanje ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Uljare nisu dovoljno opremljene niti kvalificirane za izdavanje kemijskih analiza za priznavanje kvalitete maslinovoga ulja te bi isto trebali raditi ovlašteni laboratoriji. Postavlja se pitanje zašto je poticaj po litri ekstra djevičanskog maslinovog ulja smanjen sa 10 kn/l na oko 6 kn/l. Nikakvo obrazloženje o smanjenju iznosa potpore nije dostavljeno, samo je uplaćen manji iznos na račune maslinara. Maslinari smatraju kako račun mora biti dokaz za isporučenu količinu maslinovog ulja. Najavljeno je kako će novi Pravilnik biti napravljen za ovu godinu – do nove berbe, a uvesti će se i pojačane kontrole korisnika ove potpore, kažu u HPK.

Iz HPK napominju kako su komina i vegetativna voda i dalje otvoreno pitanje koje muči maslinare jer Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša ne priznaje naputak Ministarstva poljoprivrede po tom pitanju.

„Sa terena stižu informacije vezano za vodopravne dozvole. Naime, inspektori Ministarstva zaštite okoliša ne priznaju naputak Ministarstva poljoprivrede, prema kojem stoji kako je komina i vegetativna voda prirodni poboljšivač tla. Isti naputak je potrebno staviti u zakonski okvir da bi se mogao koristiti. Ministarstvo poljoprivrede će iz tog razloga napraviti popis svih otvorenih pitanja po upravama Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša, te će se nastojati rješavati sva otvorena pitanja, zaključeno je iz HPK.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UPOZORENJE IZ MUP-a: Sljedeći tjedan dulja čekanja na granici sa Crnom Gorom, Srbijom i BiH

Objavljeno

-

By

foto: MUP RH

Kako bi se izbjegla dulja čekanja na provedbu granične kontrole preporučamo korištenje alternativnih cestovnih graničnih prijelaza, poručuju iz MUP-a

Ministarstvo unutarnjih poslova obavještava putnike koji putuju preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske da će se u noćnim satima između 7. i 8. veljače (utorak i srijeda) provesti redovno održavanje Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom (NISUDG).

Zbog navedenog će na većini graničnih prijelaza doći do prekida rada NISUDG sustava, što će uzrokovati prekide odnosno odgode u provedbi granične kontrole putnika, a posljedično i dulje vrijeme za prelazak državne granice. Slijedom navedenog, kako bi putnici izbjegli dulja čekanja na provedbu granične kontrole na tim graničnim prijelazima, preporučujemo da u navedeno vrijeme koriste alternativne cestovne granične prijelaze:

Tovarnik – na granici s Republikom Srbijom

Bajakovo – na granici s Republikom Srbijom

Županja – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Slavonski Brod  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Stara Gradiška  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Maljevac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Ličko Petrovo Selo  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Jasenovac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Kamensko  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Vinjani Donji  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Nova Sela  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Karasovići – na granici s Crnom Gorom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Filipinka otkriva kako od hrvatske plaće uzdržava obitelj: Ostane mi i džeparac

Objavljeno

-

By

izvor: N1

Svakodnevno svjedočimo da je u Hrvatskoj sve više stranih radnika – od konobara, kuhara, građevinskih radnika pa do vozača taksija ili dostavljača hrane. Rade uglavnom slabe plaćene poslove za koje Hrvati nisu zainteresirani. Osim državljana susjednih zemalja sve ih više stiže iz Azije, a tu prednjače Nepal i Filipini.

Filipinka Meira je prije četiri godine stigla u Split kako bi sebi i svojoj obitelji omogućila bolji život. Mjesečno im šalje 300 eura.

“To je za njih, za njihove troškove tamo. Tako da meni ostane još džeparca, pa je u redu da im šaljem toliku svotu novca. Na Filipinima je plaća negdje oko 300 eura mjesečno, a ovdje je veća”, kaže Meira.

Veće su i brojke stranih radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine izdano 120 tisuća radnih dozvola, što je 51 posto više nego 2021. godine. Najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Da se broj zaposlene strane radne snage povećao, potvrđuju nam i u jednom hotelu – preko 50 posto radnika su stranci.

“Proces je dugotrajan, to bih na prvom mjestu spomenula. Radimo interno cijelu selekciju, akreditirani smo kao poslodavac i odabiremo stranu radnu snagu, pretežito iz Filipina za svaku nadolazeću turističku sezonu”, rekla je Doris Milić, direktorica hotela.

“Poslodavac mora platiti troškove dolaska, troškove smještaja radnika i kada se to sve uzme u kalkulaciju ukupan trošak rada stranog radnika je znatno skuplji od troška domaćeg radnika”, tvrdi Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za zapošljavanje Filipinaca.

Nažalost, postoji i dio poslodavaca koji stranu radnu snagu iskorištavaju, upozoravaju u sindikatu. “Oduzmu im putne isprave da se ne mogu praktički niti maknut. Radnici kod njih rade po cijeli dan za minimalnu plaću, a pri tome ih smještaju u neodgovarajuće stambene objekte”, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Naše su sugovornice zadovoljne onim što im je pruženo – od rada do uvjeta življenja. “Kakav je vaš smještaj? U savršenom redu. Izvrstan”, kaže Meira.

“Mjesto je samo za sebe lijepo. Jako je ugodno živjeti ovdje, a i ljudi su isto tako veoma dragi”, potvrđuje i njezina sunarodnjakinja Jade.

I tako se sve više mjesta ostavlja za stranu radnu snagu, jer domaći radnik bez obzira što prema zakonu ima prednost pri zapošljavanju, no i zbog niskih plaća odlazi van.

“Poslodavci u Hrvatskoj bili su i ostali inventivni da su našli način i rješenje, pa traže radnike za one poslove koji se nalaze na popisu deficitarnih zanimanja, za koje je unaprijed utvrđeno da u Hrvatskoj nema raspoložive radne snage pa tako izbjegavaju test tržišta rada”, kaže Sever.

Zbog toga bi se klasifikacija radnih mjesta trebala proširiti, smatraju poslodavci. “Pa da obuhvaća određeno područje, ne specifično radno mjesto”, smatra Jagodin.

“Mislim da klasifikacija jednostavno nije dovoljno široka za našu županiju i za ovisnost županije o mnogobrojnim turističkim pozicijama, tako da mislim da bi se trebala proširiti i na dodatna zanimanja pored postojećih, recimo konobara”, dodaje Milić.

Istraživanja su pokazala da su primanja zaposlenih u prosječnom hrvatskom kućanstvu između 20 i 50 posto manja nego u Sloveniji, a u Njemačkoj čak tri puta manja. Stoga ne čudi da nas je sve manje, a stranaca sve više.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka u EU-u

Objavljeno

-

By

Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Europskoj uniji, navodi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). 

Po smrtnosti od raka lošija samo Mađarska 

Hrvatska je 2019. imala 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, 25% više od prosjeka Europske unije. Lošija je samo susjedna Mađarska.

Najčešći uzroci smrtnosti od raka među muškarcima 2019. bili su rak pluća, uključujući dušnik i dušnice (2013 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (1264) i prostate (809).

 Kod žena su najčešći uzroci bili rak pluća (870 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (839) i dojke (757).

Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približno je jednaka prosjeku EU-a, ali Hrvati mnogo manje od prosjeka Unije sudjeluju u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Na to se rjeđe odazivaju stanovnici u ruralnim područjima te nižeg stupnja obrazovanja i dohotka, stoji u izvješću OECD-a.  

U vrhu po pretilosti i pušenju

U izvješću također piše da Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU-a, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.

Pušenje, prekomjerna tjelesna težina i pretilost te onečišćeni zrak veći su čimbenici rizika od raka u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU-a.

Iznadprosječna smrtnost od raka, ograničen pristup liječenju 

Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU-a. Prema procjenama IHME-a (Institute for Health Metrics and Evaluation) 2019. je zbog raka izgubljeno 282.113 godina života ili 6641 na 100.000 stanovnika, 15 posto više od prosjeka EU-a (5717) u istoj godini. 

Istovremeno su ukupni troškovi liječenja raka za 11 posto veći od prosjeka bloka.

U izvješću se upozorava da nedostatak zdravstvenih radnika i medicinske opreme ograničavaju pristup liječenju raka u Hrvatskoj.

Što Hrvatska čini?

Hrvatska je u prosincu 2020. predstavila Nacionalni strateški okvir protiv raka od 2020. do 2030. Iste godine je postala prva članica EU-a koja je uvela nacionalni probir za rano otkrivanje raka pluća. Napredovalo se u organizaciji palijativne skrbi, ali nedovoljno, navodi se u izvješću.

Hrvatima su besplatno dostupna dva cjepiva za smanjenje incidencije infekcija povezanih s rakom: cjepivo protiv virusa hepatitisa B, koji se povezuje s rakom jetre, i cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji se povezuje s rakom vrata maternice i drugim vrstama raka, dodaje OECD.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu