Connect with us

Hrvatska

Butković: Kazna za bilo kakav prijestup na pomorskom dobru do 130.000 €

Objavljeno

-

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković gostovao je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

U Saboru će danas biti buran dan – na dnevnom redu je Vladin prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je izazvao buru nezadovoljstva i ujedinio je saborsku oporbu. Oporba kaže da je zakon nejasan, nedorečen, neprihvatljiv, opasan i tražili su od Vlade da ga povuče.

Ministar Butković rekao da je postojeći Zakon donesen 2003. za vrijeme SDP-ove Vlade, a danas u RH imamo 18 ograđenih plaža.

– Kada govorimo o vjerodostojnosti određenih političkih stranaka, napada vas onaj koji je donio zakon da se može ograđivati. U ovom Zakonu je jasno navedeno, što se tiče ograđivanja plaža, da to nije moguće, rekao je.

Ovaj Zakon, objašnjava, nije pisan da bi stvorio nered na pomorskom dobru, da bi omogućio privatizaciju i uzurpaciju pomorskog dobra, nego naprotiv – povećavamo nadzore i kazne, dajemo veće ovlasti lokalnoj samoupravi da transparentno donosi plan upravljanja pomorskim dobrom.

– Prvi put uvodimo da se koncesijska odobrenja ne mogu dijeliti najbržim prstom, nego će to biti na javnom natječaju, kaže.

Smatra da oporba pokušava na ovoj osjetljivoj temi dobiti određene političke poene.

– Postoje plaže s posebnom upotrebom, to su nudističke plaže ili one ispred specijalnih bolnica koje su namijenjene bolesnoj djeci koje morate ograditi, ne možete ih ne ograditi. To je posebna vrsta plaža, ali one nisu ispred hotela, niti su javne plaže, ističe.

Otvoren je za sve prijedloge i sugestije.

– Intencija ovog zakona nije da bilo kome omogućujemo da plaže ograđuje, dodao je.

Na pitanje što će biti s ovih 18 ograđenih plaža koje su pod koncesijom, ministar kaže da bi se ograde skidale istekom koncesija i više neće biti ograđene.

Najveći izazov je, dodaje, tko će sve to kontrolirati.

– Do sada je to kontrolirala lučka kapetanija, ovim Zakonom dajemo ovlasti i lokalnoj samoupravi da može i treba to kontrolirati. Pojačavamo nadzor i dižemo kazne, rekao je.

Kazna za bilo kakav prestup na pomorskom dobru, govori, bit će do 130.000 €.

U mnogim sredinama lučka kapetanija ima jednog zaposleno, Butković objašnjava da se zbog obima posla, u nadzor uključuje više institucija.

– Kroz pomorsko dobro definiramo mnoge teme, poput dohranjivanja, gdje je do sada bilo zlouporaba. Sada imamo razliku između dohranjivanja i nasipavanja. Koncesije će ići na transparentan način. Lokalna samouprava će imati veće ovlasti. Jako puno unapređenja i dobrih rješenja ima kroz ovaj zakon, rekao je.

Butković objašnjava kako ima mnogo stvari koje treba definirati i napraviti – mi smo turistička zemlja, ne možemo pustiti da bude kako je i da nitko ne vodi brigu.

– Javni interes je, u ovom Zakonu, iznad privatnog i iznad turističkog, dodao je.

Ministar se osvrnuo na odnos Banski dvori – Pantovčak, rekao je da Vlada radi u djelokrugu svojih ovlasti i donosi najvažnije odluke.

– Odnos s predsjednikom je takav kakav je, postoje određena razmimoilaženja, po meni, od strane predsjednika vrlo pogrešno, ali Bože moj. I u takvoj situaciji treba funkcionirati i treba raditi i neće biti nikakvih problema za građane u donošenju odluka i ostvarivanju strateških ciljeva, rekao je.

Dodaje kako je najvažnije pitanje za Vladu obnova nakon potresa.

– Obnova je jako bitna, ona je ključna, rekao je.

 

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

-

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

-

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

-

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu