ZADAR / ŽUPANIJA
NYIOOC 2026 / Hrvatska vicešampion na najvećem svjetskom natjecanju maslinovih ulja u New Yorku!
Veliki doprinos globalnom uspjehu dali i zadarski maslinari sa osvojenih 17 zlatnih i šest srebrnih medalja. Koliko nagrada je osvojila Istra, a koliko Dalmacija?
Autor: Nedjeljko Jusup
Foto: N.J./Udruga maslinara Zadarske županije
Dok se najveće i najprestižnije svjetsko natjecanje NYIOOC 2026. u New Yorku približava samoj završnici, hrvatski i zadarski maslinari već slave. S osvojenih 128 odličja (103 zlatne i 25 srebrnih medalja), Hrvatska je potvrdila status globalne velesile kvalitete.
„Nadmašili smo sami sebe. Lani smo u konkurenciji tisuću ulja iz zemalja sjeverne hemisfere bili drugi, a ovaj put smo taj rezultat podebljali za još dva zlata i jedno srebro više“, ističe dr, Ivica Vlatković, predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije i jedan od trojice najbolje plasiranih hrvatskih proizvođača na svjetskoj rang listi.
Odmah iza Italije
Ispred Hrvatske je samo favorizirana Italija sa 166 medalja (121 zlato i 45 srebra). Treće mjesto sa 106 nagrada (60 zlatnih zlatnih i 38 srebrnih) zauzima Grčka. Četvrto mjesto drži Amerika sa ukupno 94 odličja (56 zlata i 38 srebra), a tek peta je maslinarska velesila Španjolska koja je osvojila ukupno 85 medalja ( 61 zlato i 24 srebra). Slijede Turska, Francuska, Portugal i niz drugih mediteranskih zemalja.
Vlatković ističe da je s obzirom na broj poslanih uzoraka (144) i osvojenih medalja (128) po uspješnosti (89 posto) i ispred Italije koja je sa 210 uzoraka osvojila 166 medalja. Najbolji smo i po postotku osvojenih zlata u odnosu na srebra i to u konkurenciji više desetaka zemalja sjeverne hemisfere koje su sa sa oko 1000 ulja sudjelovale na ovom natjecanju.

Doprinos maslinara Zadarske županije
Veliki doprinos uspjehu Hrvatske dali su i maslinari s područja Zadarske županije osvojivši ukupno 23 medalje ( 17 zlatnih i 6 srebrnih).
Dvije zlatne medalje za Forticu Šoltanku i Forticu Coratina – Leccino dodao je dr. Ivica Vlatković koji je počevši od 2017. godine do sada osvojio ukupno 25 medalja i to 21 zlatnu i 4 srebrne.
Gledano po mjestima i ovaj put su briljirali maslinari iz Pakoštana osvojivši 7 medalja Ante Vulin osvojio još jedno zlato za svoj brend Antino. Ovo njemu peta godina zaredom kako osvaja zlata u New Yorku. Uz Vulina, zlatne nagrade osvojili su Tomislav Čudina (OPG Celini) i Sebastijan Adžić (Leut Group), Ante Lokin za brend Ćaće Moga, Vinko Lalin za Dalma Premium.
Slavo Stojanov iz Draga (općina Pakoštane) i njegov OPG Didini dvori – Agroturizam Plavica, osvojili su srebrno priznanje s uljem od oblice i plavice. Stojanovje, podsjetimo, za ulje od istih sorti lani osvojio zlato kojemu se nada i dogodine.

Grupa Nida iz Prorokovića za brend Grgur i Leccino. Iz Nadina OPG Danis Plastić za 2Storije i Dolina maslina. Brend st. Vitus OPG Branimir Šunić iz Rodaljica, OPG Pedić sa svojom Priskom iz maslinika u Pridragi i Smiljčiću, OPG Šoša iz Zadra osvaja medalju za svoj brend Pudarica. Lanjski uspjeh ponovio je i OPG Ivica Kapitanović iz Biograda na moru sa svojim brendom Camino. Nagradu je osvojila i Esencija Olive Oil, a dvije OPG Rajner i sinovi. Slijedi OPG Ćaće moga, zatim Atelj Zagrad – AZ, OPG Nives Morović brend Nai 3.3 Coratina, OPG Didini Vrtovi, OPG Ivan Birkić i OPG Malić, vlasnika 80-godišnjeg Drage Malića iz Sukošana koji s obitelji uzgaja masline i na lokacijama Bulića i Bukovića nedaleko od Benkovca.
Od Savudrije do Prevlake
Čitatelje će sigurno zanimati i koliko je koja od sedam jadranskih županije osvojila medalja. Idemo redom, od sjevera prema jugu: Istarska 51 zlato i 1 srebro, Kvarner 2 srebra, Zadarska županija 17 zlata i 6 srebra, Šibensko-kninska 18 zlata i 7 srebra, Splitsko-dalmatinska 16 zlata i 8 srebra te Dubrovačko-neretvanska županija 1 zlato i 1 srebro. Znači, kad se sve zbroji od 144 uzorka poslana iz Hrvatske u New York dobiveno je 128 medalja (103 zlata i 25 srebra). Uspješnost 89 posto.
Kad je riječ o New York International Olive Oil Competition (NYIOOC) recimo još da to nije samo najveća i najznačajnija svjetska smotra maslinovih ulja.
Za razliku od drugih u New Yorku se ne čeka da se ocijene sva ulja i tek potom objave rezultati.
Ove godine, primjerice, tim ocjenjivača, sastavljen od enoga iz zemalja proizvođača, startao je s radom početkom veljače. Ocijenjena i certificirana ulja sukcesivno su objavljivana u američkom Olive Oil Times-a i drugim medijima izazivajući pozornost ne samo natjecatelja nego i trgovaca uljem, gastronoma, ugostitelja i ljubitelja maslinovog ulja diljem svijeta. Nakon gotovo tri mjeseca „utakmice“, ovih dana imamo kompletan pregled i uvid u maslinova ulja svijeta i naša među njima.
-Možemo biti zadovoljni rezultatima. Zasluge imaju svi maslinari od Savudrije do Prevlake koji su svoje ulja poslali na najveće svjetsko natjecanje u New York, kaže Vlatković i dodaje: – Mala smo zemlja po proizvodnji, ali po kvaliteti ekstra djevičanskih maslinovih ulja – velesila. Ako dogodine pošaljemo isti broj uzoraka kao Italija i druge najbolje plasirane zemlje, možemo biti i prvaci svijeta!
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





