ZADAR / ŽUPANIJA
ĐIR PO GRADU Urarski obrt Čulina na Poluotoku slavi 70 godina neprekinutog rada!
U ožujku ove godine urarski obrt Čulina na Poluotoku obilježava veliku obljetnicu – 70 godina neprekinutog rada!
Koji je to raritet govori i podatak da su tijekom svih ovih sedam desetljeća urari obitelji Čulina radili u istom prostoru, na istoj lokaciji na kojoj su i danas.
Već je treća generacija ove obitelji involvirana u urarski obrt kojeg je davne 1953. otvorio prvi urar iz obitelji, a 1965. ocu se pridružio i Ivica, koji je prošle godine otišao u mirovinu. No, kako ne može biti pravi umirovljenik, Ivica i dalje radi na satnicu od četiri sata u radnji, čiji je sad vlasnik njegov sin, inače profesor tjelesnog odgoja i trener.
U tih nekoliko kvadrata na Poluotoku obitelj Čulina godinama je vrijedno popravljala satove brojnih sugrađana. Radnju krase i veliki zidni satovi i ure koje i dalje otkucavaju vrijeme koje neminovno prolazi i sa sobom donosi neke nove trendove, posebice kad su satovi u pitanju.
U vrijeme kad je Ivica kretao u urarski posao, na Poluotoku je bilo deset urara, sad ih je troje u samom centru, dva su preko mosta te jedan na Bulevaru.
– Ljudi ne popravljaju satove, imaju mobitele i pametne satove i rijetko koji se sat nađe kojeg se mora rastaviti. Toga je bilo prije bar deset dnevno, a sad može proći i mjesec dana da dođe jedan takav sat. Uglavnom je promjena baterije, što se da napraviti. – priča nam Ivica.
Slijedeći oca, Ivica se na urarski zanat odlučio 1965. godine kad je krenuo na zanat.
– Bila je to Škola učenika u privredi, nije bilo specijalne urarske škole kao što je bilo u Zagrebu. Tamo je bio svake godine cijeli razred urara jer je bilo oko 150 urarskih radnji, sad ih možda ima u Zagrebu desetak, a od toga troje nešto radi, a ostalo je trgovina. Škola je trajala šest mjeseci, a ostalo sam radio tu. Išao sam u školu do 14 sati, obično je bilo šest sati, došao bih kući i u 16, 16.30 bi došao tu, do 22, 23 sata, zavisi kakvo je bilo radno vrijeme. I tako svaki dan, tako da mogu reći da sam od ’65. u poslu. – prisjeća se Ivica.
Danas, nažalost, nema više škole za urara niti itko više želi učiti za urara. Nekad je to bilo traženo zanimanje, kaže Ivica, jer je njegov otac u ono vrijeme imao jako puno ponuda da primi nekog na zanat, a danas to nitko ni ne pomišlja.
Ni turistička sezona njima ništa ne predstavlja.
– Nemamo mi koristi od sezone. Ljudi su došli na odmor i briga njih za sat, imaju mobitel i briga ih za sat. – kaže nam.
Drago mu je što uspio nastaviti s urarskim obrtom jer, kaže, ako zatvori radnju skroz, izgubit će i prostor u kojem se nalazi.
– Kad je Švicarska tražila urare prije desetak i više godine, da sam imao manje godina, bio bih otišao. To je težak posao, treba imati dobar vid, cijeli dan se sjedi, ruka mirna, a to više nitko ne želi. – zaključio je Ivica.
Inače, njegova obitelj se aktivno bavi i plivanjem. Upravo je Ivica aktivni sudionik maratona Preko-Zadar, a prošle je godine sudjelovao po 21. put. Prvi put su s njim bili i unuci, pa je to bio trenutak kojeg je vrijedilo zabilježiti – da su djed i unuci zajedno na maratonu!
ZADAR / ŽUPANIJA
Hrvatska volontira: Pridružite se jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj
Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri diljem Hrvatske, od 22. do 25. svibnja organiziraju nacionalnu kampanju “Hrvatska volontira”. Tim povodom iz HCRV-a pozivaju sve organizatore volontiranja da se pridruže jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj.
Cilj ovogodišnje kampanje je podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana u doprinosu vrijednostima Europske unije, uz isticanje ključne uloge volontiranja u stvaranju i razvoju različitih europskih vrijednosti.
“Pozivamo organizatore volontiranja da se uključe u ovogodišnju kampanju i organiziraju volonterske aktivnosti koje pokazuju kako volontiranje generira europske vrijednosti poput ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava, ljudskih prava i solidarnosti.
Molimo organizatore da svoje volonterske aktivnosti koje se održavaju u razdoblju od 22. do 25. svibnja, ali i one koje će biti organizirane tjedan dana prije i poslije navedenih datuma, prijave putem online platforme Volonteka, najkasnije do 17. svibnja. Unesene aktivnosti bit će objedinjene i dostupne svim građanima kako bi se što lakše mogli uključiti u razne volonterske aktivnosti koje ih zanimaju, poručila je Marta Hauser iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.
Opće je poznata činjenica o brojnim dobrobitima volontiranja za pojedince, ali i društvo u cjelini.
O društvenom utjecaju volontiranja u posljednjih se nekoliko godina sve više razgovara i upotrebljavaju se različiti alati za mjerenje utjecaja volontiranja, no vidljivost rezultata, kao i praktičnih primjera volonterskih programa i volonterskog angažmana koji ostvaruju značajan društveni utjecaj, još uvijek nije dovoljno istaknuta. Stoga ovogodišnjom kampanjom „Hrvatska volontira” želimo podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana za doprinos vrijednostima Europske unije te pokazati kako volontiranje, kao horizontalna intervencija u društvu, utječe na stvaranje i razvoj različitih vrijednosti EU-a, poručili su iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.
Volontiranje često dovodi do povećanja svijesti društva o određenim pitanjima i izazovima, a volonteri postaju ambasadori pozitivnih promjena širenjem informacija i educiranjem drugih članova svoje zajednice, zbog čega iz HCRV-a očekuju veliki broj prijava za ovogodišnju kampanju.
Hrvatski centar za razvoj volonterstva od 2011. godine organizira kampanju „Hrvatska volontira”, koja se održava na nacionalnoj razini svake godine. U kampanju se uključuje veliki broj pojedinaca, organizacija civilnog društva, institucija i tvrtki, koje kroz različite javne akcije u svojim zajednicama promiču volontiranje.
Kampanja „Hrvatska volontira” do sada je okupila 42 325 volonterki i volontera, koji su kroz 2 857 volonterskih akcija na području cijele Hrvatske društvu poklonili 202 304 volonterskih sati.
Za sve dodatne upite, organizatori volontiranja mogu se obratiti putem mail adrese hcrv@hcrv.hr.
ZADAR / ŽUPANIJA
MATICA HRVATSKA: Prikaz knjige Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata“
Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Grudama prikazuju knjigu Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata”
O knjizi će govoriti: Mladen Ančić, Ivan Pehar i Ivan Šimić, autor knjige. Ulomke iz knjige čita Viktorija Pejić. U glazbenom dijelu programa nastupa Lovre Bralić. Kroz program će voditi Anica Serdarević.
Roman Matijino stoljeće rata autora Ivana Šimića nastao je prema rukopisu koji je ušao u finale najvećeg hrvatskog natječaja za najbolji neobjavljeni roman godine. Epska je to priča o stradanju jedne hercegovačke obitelji kroz četiri generacije. Preplitanjem fikcije i stvarnih događaja, Šimić donosi svjedočanstva o ljudima i njihovim životnim putovima u zaista širokom vremenskom i prostornom obuhvatu, čime tragičnu sudbinu naslovne junakinje uvjerljivo smješta u povijesni kontekst koji je tu sudbinu zapravo presudno i odredio. Utoliko je ova knjiga istovremeno i Chronique du xxe siècle, kako je u podnaslovu i natuknuto, ali i dirljiva priča o ženi koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih.
Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, nakon čega je 1989. diplomirao na elektrotehničkom fakultetu u Splitu. Po povratku u svoje mjesto radio je neko vrijeme kao srednjoškolski profesor. Pred sami rat sa skupinom je prijatelja pokrenuo lokalnu radijsku postaju, a nekako u isto vrijeme u mjesečniku Hrvatska gruda objavljeni su i njegovi pisani „rani radovi”. Kasnije je u godišnjaku grudskog ogranka Matice hrvatske povremeno objavljivao putopise i kratke priče. Godine 2013. u nakladi Despot infinitusa iz Zagreba objavljena je zbirka njegovih kolumni pod imenom Hercegovac s razlogom. Poslije rata, pa sve do danas, vodi malu informatičku tvrtku u Grudama. Oženjen je i ima četvero djece.
Prikaz će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1, utorak 30. travnja 2024. Početak u 18:30
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NA OTVARANJU DANA MASLINE / Plaketu “Stanko Ožanić” za pokojnog profesora Ivu Miljkovića preuzet će njegov sin Dubravko
Dubravko Miljković, sin pokojnog profesora Ive Miljkovića, najavio se da će doći iz Zagreba po priznanje i plaketu “Stanko Ožanić” za znanstveni doprinos maslinarstvu i uljarstvu koju je njegovom ocu lani dodjelio Ocjenjivački sud Međunarodnih Dana masline 2023. Po nagradu uvaženi profesor tada nije mogao doći, a u međuvremenu je 20. listopada 2023., u svojoj 92. napustio ovaj svijet
“Jako mi nedostaje tata. Zajedno smo živjeli i bili jako povezani”, poručio je Dubravko. Plaketa za njegovog uvaženog oca bit će uručena danas na svečanom otvaranju 26. Međunarodnih Dana masline istodobno kad i ovogodišnjim laureatima.
Bit će pročitano i obrazloženje za nagradu koje je napisao Nedjeljko Jusup, član Organizacijskog odbora i Predsjednik povjerenstva za priznanja. Jusup je život i djelo uvaženog profesora i doajena hrvatskog voćarstva dobro poznavao i o njemu pisao.
Podsjetimo, profesor Miljković je objavio 23 stručno-popularne knjige i time obogatio hrvatsku voćarsku literaturu. Od mladosti je zaljubljenik u maslinu. U maslinarstvu je razvio široku istraživačku aktivnost i objavio više znanstvenih radova iz maslinarstva doma i u inozemstvu. Bio je ekspert FAO za maslinarstvo i lupinasto voće. Primio je zahvalnicu FAO za razvoj maslinarstva na Sredozemlju i priznanje UNDP/FAO za dugogodišnju uspješnu suradnju na proučavanju ekofiziologije masline i uvođenje novih tehnologija u maslinarstvu, ističe se u obrazloženju nagrade.
U sklopu svečanog otvaranja Dana masline ispred JK Uskok s početkom u 15 sati danas će biti dodjeljena priznanja i ovogodišnja priznanja laureatima koji su ih svojim radom i ponašanjem zaslužili.
posebna priznanja pojedincima koji su ostvarili važna postignuća u maslinarstvu i uljarstvu. Priznanje “Stanko Ožanić” za znanstveni doprinos razvoju maslinarstva i uljarstva zaslužio je dr. sc. Slavko Perica iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Priznanje Uzorni maslinar dobio je Nikša Ivanac iz Ugljana , a Maslinarsko srce za osobito postignuće u maslinarstvu i uljarstvu Tomislav Čudina iz Pakoštana. Maslinarska nada Zadarske županije je Pellegrin Kurtin iz Kali koji prednjači u praktičnom maslinarstvu i studiju na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučililišta u Zadru. Prema kriterijima Ocjenjivačkog suda Dana masline nagradu Zlatno maslinarsko pero za medijsku afirmaciju maslinarstva i uljarstva zaslužila je Željka Rački – Kristić, glavna urednica portala Agroklub.
Nakon dodjele nagrada laureatima slijedi okrugli stol na temu: Kako umanjiti stres kod maslina izazvan klimatskim promjenama. Uz voditelja mr. sc. Marijan Tomac, a o temi su govorili i na pitanja zainteresiranih maslinara odgovarati znanstvenici i stručnjaci doc. dr. sc. Slavko Perica, dr. sc. Andrija Finka, dr. sc. Tomislav Kos i Marko Dobrić, dipl. ing. agr.
Istom prigodom predstavljen je su Veliki maslinarski kalendar autora mr. sc. Marijana Tomca i Ivana Tomac Talajić, dipl. ing.
Potom s početkom u 18 sati slijedi proglašenje šampiona i najboljih maslinovih ulja uz prigodni domjenak, uz inćune, srdele, domaća vina i pjesmu Vokalne skupine Kantalice. Sutradan, u subotu Dani masline nastavljaju nizom događaja u Poljani na otoku Ugljanu.
Radi se zapravo o plakatu
zapravo plakat dimenzija 80 x 60 cm na kojemu su putem ilustracija, slika i kratkih opisa prikazani najvažniji radovi u maslinarstvu tijekom godine počevši od rezidbe, obnove starih i zapuštenih maslina, navodnjavanja, gnojidbe, zaštite od bolesti i štetnika do berbe maslina i čuvanja ulja.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
OBAVIJEST: Posedarje bez vode u noći s četvrtka na petak!
-
Hrvatska2 dana prije
Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako
-
Sport2 dana prije
KARATE / Na Europskom prvenstvu u svibnju na Višnjiku 700 natjecatelja iz 51 zemlje!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
POZIVNICA / Dan otvorenih vrata Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića