Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, govorio je u N1 Studiju uživo o procesu zamjene kune nakon isteka perioda dvojnog plaćanja, koliko je kuna još u optjecaju i u bankama, planu daljnje nabave kovanica i novačnica i drugim povezanim pitanjima.

Mavriček je otkrio da se i dalje nalazi poprilična količina gotovine u kunama kod banaka i građana. Očekuju da će se većina tog novca slijevati u HNB u sljedećih 10-ak dana, a onda i sukcesivno tijekom godine.

“Prema zadnjim podacima, 12. siječnja u optjecaju je bilo 12,8 milijardi kuna, a kod banaka još 6,9 milijardi kuna”, otkrio je Mavriček.

Na pitanje je li to uopće prilično ili ste očekivali više ili manje, odgovorio je uspoređujući te podatke s podacima prije uvođenja eura.

“Polovicom 8. mjeseca imali smo u optjecaju 35,3 milijarde kuna i još nekih 10 milijardi u bankama.”

Istaknuo je da iako više nije sredstvo plaćanja, kuna nije bezvrijedna nikako.

“Uvijek će se mijenjati po fiksnom konverzijskom tečaju”, rekao je Mavriček.

Nabava eura

Pojasnio je i otkud je Hrvatska nabavila novčanice eura koje su unificirane u cijeloj eurozoni.

“Posudili smo 346 milijuna komada novčanica od Austrijske središnje banke i one imaju sve iste motive, za razliku od kovanica gdje svaka zemlja ima svoju nacionalnu stranu s nacionalnim motivima. Nabavili smo i 620 milijuna komada kovanica eura, od čega smo ih u našoj kovnici iskovali oko 405 milijuna komada, a ostatak smo kupili od druge dvije zemlje članice europodručja”, naveo je Mavriček.

Upitan koliko se godišnje planira kovati eurokovanica, rekao je:

“Ove godine planiramo izraditi još oko 210 milijuna kovanica s našom nacionalnom stranom, ali kao i prije, pratit ćemo potrebe tržišta i kovati kovanice ili naručivati novčanice.”

Stare novčanice zbog bankomata

Objasnio je i zašto euro novčanice koje su građani dobili nisu bile potpuno nove.

“Gotovo 80 posto novčanica koje smo posudili su nove novčanice, ali za potrebe bankomata smo nabavili i one koje su prikladne jer bankomati ne vole nove novčanice. To je i razlog zašto svih 4000 bankomata nije sada aktivno jer se nove novčanice znaju zaglaviti u bankomatima. Zbog toga banke traže novčanice koje su se već izvrtjele”, rekao je izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.

Trenutno je aktivno 3872 bankomata od ukupno 4000.

“Oni su svi prilagođeni za euro, kod ostalih se otklanjanju kvarovi zbog tih novih novčanica eura”, dodao je.

Osvrnuo se i na to zašto bankomati trenutno izdaju samo 10 i 20 eura.

“10 i 20 eura smo propisali podzakonskim propisima kako bismo olakšali kupnju našim građanima ovih prvih dana, da se ne desi da dođemo u pekaru i platimo novčanicom od 100 eura i stavimo u neugodnu situaciju i sebe i trgovca koji ne bi imao vratiti ostatak”, obrazložio je.

Otkrio je i da od 1. travnja banke prema svojim procjenama mogu stavljati novčanice koje misle da će tržište tražiti, što uključuje i 50, možda i 100 eura.

“Ako imamo 150 eura i više, bankomati koji imaju takve tehničke mogućnosti mogu izdati jednu novčanicu od 50, ali ovo do 100 eura mora biti od 10 i 20”, dodao je.

Važne napomene

Kao vrlo bitnu informaciju za građane istaknuo je i to da će se od danas naplaćivati naknade u slučaju podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka.

Također je napomenuo i da postoji ograničenje od 100 komada kovanica i novčanica koje se mogu besplatno zamijeniti, odnosno da za količine iznad toga postoji mogućnost naplate naknade.

“Savjetujemo građanima da prije dolaska u banku, poštu ili Finu provjere naplaćuje li ta ustanova naknadu”, kazao je.

Što će biti s kunom?

Za kraj se osvrnuo i na novčanice i kovanice kuna koje se vraćaju HNB-u.

“Kad zaprimamo kovanice, pohranjujemo ih u našem skladištu u vojarni. Tamo ćemo ih čuvati do 2025., a nakon toga ćemo ih prodati kao sekundarnu sirovinu najboljem ponuditelju. Za razliku od kovanica, novčanice kune se sukcesivno obrađuju i uništavaju s integriranim rezačem, koji evidentira svaku izrezanu novčanicu i na kraju se ti sitni dijelovi adekvatno zbrinjava”, rekao je.