Svijet
Putin: Čovječanstvo ima dvije opcije, a Zapad igra smrtonosnu igru
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se javnosti. Za sve je opet optužio Zapad te istaknuo da svijet sada ima dvije opcije, kaže – ili ćemo nastaviti gomilati probleme ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti. Istodobno, rat u Ukrajini i dalje bjesni.
– Ovdje govorimo o svjetskom poretku koji se temelji na nekim pravilima. Ali mi ne znamo tko je ta pravila postavio. Čini se da postoji samo jedno pravilo – da svjetske sile rade što žele bez posljedica, rekao je predsjednik Ruske Federacije.
“Čovječanstvo ima dvije opcije”
– Recentni događaji potvrđuju ono što smo ovdje govorili proteklih godina. Takozvani kolektivni Zapad tijekom zadnjih mjeseci povukao je nekoliko poteza prema eskalaciji i destabilizaciji svjetskog poretka.
– Ova igra koju je Zapad zaigrao zapravo je pokrenuta da bi uspostavili svjetsku dominaciju, dodaje.
– Čovječanstvo je zapravo pred dvije opcije – ili ćemo ići prema sukobu svih, ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti, nadalje je rekao u govoru.
“Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri”
– Uvijek sam vjerovao u zdrav razum. Uvjeren sam da će prije ili poslije Zapad morati pristati na dijalog, poručio je dodajući da klimatske promjene, iako sada nisu u vijestima, ostaju gorući problem.
– Oni potpiruju rat u Ukrajini, eskaliraju provokacije oko Tajvana, destabiliziraju svjetska tržišta hrane i energije.
– Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri. Svijetu nameće svoje vrijednosti, potrošačke modele, te nastoji standardizirati te modele, kazao je.
Ruski je čelnik također optužio Zapad da inzistira na bezuvjetnom prihvaćanju njihovih vrijednosti.
Citirao poznate ruske pisce
Dotaknuo se i “kulture otkazivanja” za koju je rekao da guši slobodu govora.
– Zabrane Dostojevskog i Čajkovskog. Liberalna ideologija promijenila se i danas je neprepoznatljiva, ističe Putin.
– Gledaju što Kremlj radi, a zapravo bi trebali pogledati prema sebi. Ne mogu krivnju prebacivati na Kremlj, dodaje.
– Počevši od neograničene slobode, došao sam do neograničenog despotizma, citirao je ruski predsjednik Čajkovskog.
“Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om”
Zatim je opet rekao da je cilj modela zapadne globalizacije uspostaviti svjetsku dominaciju, i to putem neokolonizacije.
– SAD je toliko besraman da čak i otkriva koliko je potrošio na pučeve u drugim zemljama svijeta.
– Rusija ne izaziva elite Zapada. Mi samo želimo sačuvati svoje pravo na postojanje i ne želimo postati nikakav hegemon. Progres nije u tome da svi marširaju u istom smjeru, nego da svi hodamo u svim smjerovima, rekao je, citirajući ruskog filozofa Danilevskog.
“Zapad doveo do ove točke u Ukrajini”
– Dijalog Rusije i Zapada i drugih centara razvoja postat će važniji u novom svjetskom poretku. Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om, sprijateljiti se s njima. Zapad nameće sankcije onima koji ne žele biti pod njihovom palicom, ističe ruski predsjednik.
– Ono što se posebno događa u Ukrajini, to nisu promjene koje su trenutno u tijeku ili su u tijeku od početka specijalne vojne operacije. Ove promjene se događaju već dugi niz godina. Neki su obraćali pozornost. To su tektonski pomaci cijelog globalnog poretka. Najprije je sve vrlo mirno, vrlo spokojno, te su ploče u stalnom pokretu, a onda dolaze jedna do druge, napetosti rastu i događa se potres. Najprije nakupljanje tenzija pa potres. Ove tenzije su se događale u prošlosti. Pojavljuju se novi centri moći – nisam jedini koji to tvrdi. Ove promjene događaju se zbog objektivnih razloga.
Putin je rekao da je upravo Zapad doveo do ove točke u Ukrajini.
– Morali smo odlučiti što ćemo s Donbasom jer su ljudi živjeli osam godina pod vatrom. Morali smo priznati njihovu neovisnost. No nismo to mogli ostaviti, prepustiti ih same sebi, uključili smo ih u Rusiju, prihvatili smo njihovu volju.
“Glavni cilj operacije je pomoći Donbasu”
– Vratimo se na 2014., kada je u Kijevu izveden državni puč. Zašto? Da pokažu tko su njihovi gospodari? Ne vidim drugog objašnjenja. To je pokrenulo niz tragičnih događaja, istaknuo je.
Ponovio je da su Rusi i Ukrajinci jedna nacija.
– Zato je i ovaj rat u neku ruku građanski rat, poručio je.
– Glavni cilj specijalne operacije je pomoći Donbasu. Kada su to vidjeli, ljudi su shvatili da žele zajedničku budućnost s Rusijom te smo nakon toga morali reagirati. Znam što glavni stožer ima u planu za specijalnu vojnu operaciju, ali neću javno o tome govoriti.
“Samo odgovaramo na izjave zapadnih čelnika o nuklearnom oružju”
Govorio je i o tome što bi se dogodilo da se upotrijebi nuklearno naoružanje.
– Nuklearno oružje postoji, uvijek postoji strah da se upotrijebi. Mislim da neću pogriješiti kad kažem što je cilj. Već sam spomenuo diktat zapadnih zemalja i njihov pritisak na nama prijateljske zemlje. Oni traže nove argumente kako bi uvjerili naše prijatelje ili neutralne zemlje da se svi moraju usprotiviti Rusiji.
– Nikad nismo ništa proaktivno rekli o mogućoj uporabi nuklearnog oružja. Samo smo nagovijestili kao odgovor na izjave zapadnih čelnika. Liz Truss je to rekla izravno u svom razgovoru. Ujedinjeno Kraljevstvo je nuklearna sila i rekla je da je spremna to učiniti i nitko nije ništa rekao.
“Zapad želi izazvati nuklearni incident”
– Nitko se nije ogradio, Washington se mogao ograditi. Ucijenjeni smo, što bismo trebali napraviti? Praviti se da ništa nismo čuli. Vodstvo u Kijevu stalno govori o nuklearnom naoružanju.
Dodao je da ukrajinske snage pucaju na nuklearnu elektranu Zaporižja i da IAEA to dobro zna jer su njihovi ljudi ondje.
– Zapad želi izazvati neku vrstu nuklearnog incidenta i za sve optužiti Rusiju kako bi se uvele nove sankcije ili nešto slično. Ne vidim da bi moglo biti išta drugo u pitanju, ističe ruski predsjednik.
“Spremni smo riješiti svaki problem”
– Oni pripremaju “prljavu bombu” i žele nas optužiti. No nama ni u kojem slučaju to nije ni politički, ni vojni cilj. Ukrajinske vlasti se pokušavaju riješiti svih dokaza priprema za to. SAD je jedina zemlja koja je upotrijebila nuklearno oružje protiv zemlje koja ga nema. Nije imalo nikakvog smisla bacati nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki. Japanska vojska je bila razbijena. Nije imalo smisla. Oni se svake godine sjećaju tragedije.
Sutra je 60. godišnjica vrhunca kubanske raketne krize. Na pitanje o Hruščovu Putin je odgovorio da nije poput njega.
Upitan vidi li se ipak u poziciji kao svjetski lider koji može razriješiti aktualni problem, odgovara:
– Spremni smo riješiti svaki problem. Predložili smo SAD-u još u prosincu prošle godine da se situacija stabilizira, nema odgovora. Ako netko želi s nama razgovarati, spremni smo, poručio je.
Prilagodba ruskog gospodarstva
Putin je rekao da neprestano razmišlja o ruskim gubicima u Ukrajini.
– No, samo Rusija može jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine, naglasio je.
Odbacio je kao ludost tvrdnje da bi Rusija bila ta koja je eksplozijama oštetila plinovode ispod Baltičkog mora Sjeverni tok 1 i 2.
– Rusija nema potrebe za nacionalizacijom kako bi kompenzirala štetu od ekonomskih sankcija kojima je zapad kažnjava zbog rata u Ukrajini, ustvrdio je nadalje ruski predsjednik.
Odlazak zapadnih kompanija iz Rusije nazvao je “darom” lokalnim ulagačima i poslovnom sektoru jer su se prilagodili novoj situaciji.
Nazvao je “ludošću” tvrdnje zapadnih zemalja da je Rusija stoji iza nuklearnih eksplozija kojima su oštećeni plinovodi ispod Baltičkog mora.
Danska policija utvrdila je da su snažne podvodne eksplozije izazvale istjecanje plina na cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2, što bi moglo trajno ugroziti njihovu funkcionalnost.
Putin je i ranije optuživao zapad da je činom sabotaže prekinuo dotok plina, a europski lideri takve tvrdnje odbacuju i krive Rusiju.
Putin je u četvrtak rekao da jedan plinovod ispod Baltičkog mora funkcionira, ali ga Europa ne želi koristiti.
Rusija je bila najveći dobavljač pline za Europu koju je rat u Ukrajinu nagnao da potraži alternativne izvore.
Putin je u četvrtak rekao da je plin najbolji izvor energiji u prijelaznoj fazi.
– Prijelaz na ugljičnu neutralnost nije protiv ruskih interesa, ustvrdio je.
Nuklearno oružje – čeka se odgovor SAD-a
– Nuklearna doktrina ruski vojnih snaga je obrambena, rekao je Putin i odbacio tvrdnje da Rusija kani upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini.
Rusija je spremna ponovno početi razgovore sa Sjedinjenim Državama o kontroli nuklearnog oružja, ali nije dobila odgovor Washingtona na svoje prijedlog za razgovor o “strateškoj stabilnosti”.
U govoru je Putin kazao da postoje u njegovoj zemlji građani koji su prozapadno orijentirani, no ustvrdio je da suglasje postoji kad je riječ o suočavanju s vanjskim neprijateljem.
Uz svoj narod je i Ruska pravoslavna crkva, tako je bilo prije i tako je danas.
Xi je prijatelj, Erdogan također
– Kineski predsjednik Xi Jinping je “blizak prijatelj”, rekao je Putin i ocijenio da su odnosi s Kinom na “dosad najvišoj razini”.
Riječi hvale imao je i za svog turskog kolegu po dužnosti Recepa Tayyipa Erdogana kojega je nazvao “snažnim vođom” koji uvijek brani “turske interese”.
– Erdogan nije uvijek “lagani partner” za pregovore, no Turska je uvijek bila “pouzdana” i spremna postići sporazume, rekao je.
Erdogan je odigrao ključnu ulogu u pregovorima Kijeva i Moske od početka sukoba jer je uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu žita iz crnomorskih luka te je pomogao u pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika.
To su jedini uspješni dogovori od početka ruske agresije krajem veljače.
Koliko trebate zarađivati da biste ugodno živjeli u Europi? Na to je pitanje vrlo teško odgovoriti.
Ugodan život za svakoga znači nešto drugo. Euronews Business izračunao je koliki je mjesečni neto prihod kućanstva potreban da bi dosegnuo 150 posto nacionalnog medijalnog dohotka, što predstavlja donju granicu višeg srednjeg dohodovnog razreda.
Koliko trebate zarađivati da biste ugodno živjeli u Europi? Na to je pitanje vrlo teško odgovoriti.
Prije svega, pojam „ugodnog života” vrlo je subjektivan. Osim toga, razine cijena znatno se razlikuju među državama, ali i unutar njih. Razlikuje se i broj članova kućanstva, a sam dohodak ne uzima u obzir imovinu ni vlasništvo nad nekretninama.
Ipak, određeni pokazatelji dohotka mogu dati okvirnu sliku o tome koliko je ljudima potrebno za ugodan život.
Jedan od njih je ekvivalentni raspoloživi dohodak.
Riječ je o pokazatelju koji obuhvaća sve novčane prihode članova kućanstva, uključujući prihode od rada, ulaganja, socijalnih naknada i drugih izvora. Od ukupnog iznosa zatim se oduzimaju porezi i socijalni doprinosi.
Dobiveni iznos dijeli se s brojem članova kućanstva preračunatim u ekvivalentne odrasle osobe, što znači da nije riječ o izravnom individualnom dohotku.
Dohodovni razredi srednje klase
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) definira srednju klasu kao kućanstva čiji se ekvivalentni raspoloživi dohodak kreće između 75 i 200 posto nacionalnog medijalnog dohotka.
OECD tu skupinu dijeli u tri kategorije:
- Niži srednji dohodovni razred: od 75 do 100 posto medijalnog dohotka
- Srednji dohodovni razred: od 100 do 150 posto medijalnog dohotka
- Viši srednji dohodovni razred: od 150 do 200 posto medijalnog dohotka
Ne postoji općeprihvaćena granica koja određuje koliki udio nacionalnog medijalnog dohotka kućanstvo mora imati da bi živjelo ugodno.
“Ako su nam dostupni samo podaci o dohotku, vjerojatno možemo pretpostaviti da većina kućanstava s prihodima iznad 150 posto medijalnog dohotka ima dovoljno sredstava za razmjerno ugodan život”, rekao je za Euronews Business Sebastian Königs, viši ekonomist OECD-a.
Međutim, drugi stručnjaci upozoravaju da prihod veći od 150 posto medijalnog dohotka ne jamči nužno financijsku sigurnost.
Euronews Business izračunao je koliko iznosi 150 posto medijalnog dohotka za tri vrste kućanstava kako bi pokazao koliki je neto prihod potreban za ulazak u viši srednji dohodovni razred.
Koliko je potrebno za ugodan život u Europi?
U 2025. godini medijalni ekvivalentni raspoloživi dohodak u Europskoj uniji iznosi 22.939 eura godišnje, odnosno 1912 eura mjesečno.
To znači da je samcu koji živi sam potrebno 2867 eura mjesečno kako bi dosegnuo 150 posto medijalnog dohotka.
U 34 europske zemlje taj se iznos kreće od 603 eura mjesečno u Sjevernoj Makedoniji do čak 6491 euro u Švicarskoj.
Unutar Europske unije raspon je od 1023 eura u Rumunjskoj do 6256 eura u Luksemburgu.
Mjesečni neto prihod potreban za dosezanje tog praga premašuje 4000 eura i u nekoliko drugih europskih zemalja:
Norveška – 5240 eura
Austrija – 4568 eura
Danska – 4524 eura
Irska – 4392 eura
Nizozemska – 4308 eura
Među četiri najveća gospodarstva Europske unije najviši prag ima Njemačka, gdje iznosi 3611 eura.
Slijedi Francuska s 3307 eura, što je oko 15 posto više od prosjeka EU-a, dok je Italija nešto ispod europskog prosjeka, s 2758 eura.
Španjolska ima najniži prag među te četiri zemlje, 2546 eura.
Razlika je znatna: samcu u Njemačkoj potrebno je 1065 eura mjesečno više nego samcu u Španjolskoj.
U Albaniji (723 eura), Turskoj (755 eura), Crnoj Gori (825 eura) i Srbiji (975 eura) taj je prag niži od 1000 eura mjesečno.
Zajedno sa Sjevernom Makedonijom, svih pet zemalja imaju status kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji.
U 11 država članica EU-a prag se kreće između 1000 i 1900 eura mjesečno, uključujući Portugal (1808 eura), Poljsku (1799 eura), Grčku (1463 eura), Bugarsku (1108 eura) i Mađarsku (1099 eura).
Dohodak nije jedino mjerilo, važna je i imovina
Königs ističe da dohodak otkriva samo dio priče.
Nejednakost u bogatstvu, osobito kada je riječ o mogućnosti posjedovanja vlastite nekretnine, velik je problem u mnogim zemljama OECD-a.
„Neki ljudi mogu sasvim dobro živjeti i s niskim prihodima jer posjeduju vlastiti dom i možda žive u području gdje su cijene niže”, rekao je.
Caminada je također naglasio važnost imovine i štednje.
Prema njegovim riječima, kućanstvo sa skromnim prihodima, ali i ušteđevinom koja mu je lako dostupna, može se bolje nositi s neočekivanim troškom ili gubitkom posla nego kućanstvo s višim prihodima, ali bez štednje i s velikim dugovima.
Novo istraživanje koje je obuhvatilo 55 mirovinskih sustava diljem svijeta pokazalo je kako stoje europske zemlje kada je riječ o mirovinama, ali i upozorilo na zabrinutost zbog dugoročne održivosti mirovinskih primanja u nekim od najvećih europskih gospodarstava.
Prema globalnom indeksu mirovinskih sustava Marsh CFA Institute (MCGPI), Nizozemska ima najbolji mirovinski sustav na svijetu, javlja Euronews.
Prvoplasirana zemlja ostvarila je 85,8 od mogućih 100 bodova, a slijede Danska s 84,1 i Island s 84 boda. To su jedine europske zemlje koje su dobile najvišu ocjenu. U istoj kategoriji nalaze se još Singapur, Izrael i Australija.
Istraživanje je obuhvatilo 55 mirovinskih sustava koji pokrivaju 66 posto svjetskog stanovništva.
Prema kojim kriterijima su ocjenjivani mirovinski sustavi?
Svaki sustav ocjenjivan je prema trima glavnim kriterijima: Primjerenosti mirovinskih primanja, dugoročnoj održivosti sustava te kvaliteti upravljanja, nadzora i zaštite korisnika.
Poredak se znatno mijenja kada se promatra svaki kriterij zasebno. Prema indeksu, Kuvajt ima najbolji rezultat u kategoriji primjerenosti mirovina, Danska prednjači po održivosti, dok je Finska najbolje ocijenjena prema kvaliteti upravljanja i pouzdanosti sustava.
Za prvo mjesto u ukupnom poretku mirovinski sustav mora osiguravati primjerena primanja, dugoročnu održivost i visoku razinu pouzdanosti.
Upravo je ta kombinacija Nizozemskoj donijela prvo mjesto četvrtu godinu zaredom.
Zašto je Nizozemska na prvom mjestu?
Izvješće nizozemski model opisuje kao snažan mirovinski sustav u kojem državna mirovina osigurava pouzdanu osnovu prihoda, dok dodatni mirovinski programi povezani sa zaposlenjem obuhvaćaju većinu radnika.
Velika imovina uložena kroz mirovinske fondove pridonosi sigurnosti budućih isplata. Sustav se također ističe kvalitetnim propisima, upravljanjem i zaštitom korisnika.
Nizozemska trenutačno provodi reformu mirovinskog sustava. Umjesto modela u kojem su mirovinska primanja unaprijed određena, najčešće prema plaći i godinama radnog staža, postupno se prelazi na individualnu mirovinsku štednju, pri čemu iznos mirovine više ovisi o uplatama doprinosa i prinosima od ulaganja.
Reforme su potaknute, među ostalim, dugotrajnim razdobljem niskih kamatnih stopa, zbog kojih je bilo teže financirati zajamčene mirovine. Pravila financiranja također su ponekad odgađala povećanja mirovina radi usklađivanja s inflacijom.
Osim toga, postojeći sustav dodatnih mirovina nije bio dovoljno prilagođen osobama koje često mijenjaju posao ili rade kao samozaposlene osobe.
Očekuje se da će prijelaz na novi model biti dovršen do 2028. godine.
Kako stoje europske zemlje i gdje je Hrvatska?
Indeks uspoređuje 19 europskih zemalja, uključujući Tursku.
Nakon Nizozemske, Danske i Islanda, najbolje ocijenjene mirovinske sustave imaju Švedska, Finska i Norveška, a slijede Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Irska, Belgija, Njemačka, Portugal i Hrvatska.
Te su zemlje dobile ocjene B+ ili B, što znači da njihovi mirovinski sustavi imaju kvalitetnu strukturu i brojne pozitivne značajke, ali i određena područja koja zahtijevaju poboljšanja.
U sljedećim kategorijama, C+ i C, nalaze se Španjolska, Poljska, Italija i Austrija. Njihovi sustavi imaju određene prednosti, ali i znatne rizike ili nedostatke koji bi mogli ugroziti njihovu učinkovitost i održivost.
U tim su kategorijama i Sjedinjene Američke Države te kontinentalna Kina, dva najveća svjetska gospodarstva.
Neke od najvećih europskih ekonomija suočavaju se s ozbiljnim problemima
Iako pojedine velike europske zemlje osiguravaju razmjerno dobre mirovine, njihovi se sustavi suočavaju s ozbiljnim izazovima dugoročnog financiranja.
Među europskim zemljama s najvećim dugoročnim rizicima izdvajaju se Austrija, Italija i Španjolska.
Posebno je izražen primjer Španjolske, četvrtog najvećeg gospodarstva Europske unije. Ta je zemlja za primjerenost mirovina dobila 83 boda, što upućuje na razmjerno visoka mirovinska primanja i odgovarajuće resurse, ali je za održivost ostvarila samo 33 boda.
Sličan problem ima i Francuska, drugo najveće gospodarstvo Europske unije, koja je za primjerenost mirovina dobila 85 bodova, a za održivost svega 49,3 boda.
Rezultati pokazuju da visina mirovina nije jedino mjerilo kvalitete sustava. Jednako je važno može li država dugoročno osigurati njihovu isplatu budućim generacijama umirovljenika.
Smrt zaposlenice instituta za borbu protiv kuge u Rusiji nakon laboratorijske nesreće ponovno je usmjerila pozornost na kugu i načine njezina širenja.
Zaposlenica instituta u Irkutsku umrla je nakon što se u laboratoriju razbila epruveta, izvijestili su regionalni mediji pozivajući se na neimenovane izvore bliske sigurnosnim službama te regije.
Ruske vlasti priopćile su da nisu pronašle dokaze da je njezinu bolest uzrokovao neki od patogena s kojima je radila, prenosi Euronews.
Međutim, slučaj je izazvao zabrinutost u Rusiji nakon nepotvrđenih medijskih izvještaja prema kojima je možda umrla od plućne kuge, rjeđeg, ali teškog oblika kuge koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka.
Mala vjerojatnost za širenje
Ruski mediji izvijestili su da je oko 200 ljudi koji su bili u kontaktu s preminulom zaposlenicom pod strogim zdravstvenim nadzorom te da je nekoliko bolnica u regiji zatvoreno i stavljeno u karantenu.
“Budući da se zaraza dogodila u laboratoriju, koji je vjerojatno dobro dezinficiran, a ljudi su brzo stavljeni u karantenu, vrlo je malo vjerojatno da će se dalje širiti. Dakle, iako je bolest zarazna, malo je vjerojatno da će imati priliku širiti se”, rekla je za Science Media Centre Alice Hughes, profesorica znanosti o očuvanju prirode sa Sveučilišta u Melbourneu.
Unatoč tome, javnozdravstvene institucije pomno prate razvoj situacije.
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) priopćio je Euronewsu da “pomno prati situaciju” te da je u kontaktu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
“Upoznati smo sa slučajem upale pluća nepoznatog podrijetla u istočnoj Rusiji za koji se sumnja da je riječ o kugi. Ta sumnja još nije potvrđena”, rekao je glasnogovornik ECDC-a u pisanoj izjavi.
Dodao je da, na temelju trenutačno dostupnih ograničenih informacija, nema izvještaja o sekundarnim slučajevima niti o kontinuiranom prijenosu s čovjeka na čovjeka. Napomenuo je i da je promet putnika između Irkutska i država Europske unije i Europskog gospodarskog prostora malen, “osobito trenutačno zbog ruskog rata protiv Ukrajine”.
Kuga u Europi nije zabilježena više od 50 godina, no slučajevi zaraze među ljudima i dalje se bilježe u Africi, posebno u Demokratskoj Republici Kongo i na Madagaskaru.
Što stručnjaci kažu o riziku?
Iako je o slučaju u Rusiji zasad dostupno vrlo malo informacija, stručnjaci ističu da sporadični slučajevi plućne kuge nisu rijetkost.
“Kuga nije povijesna bolest”, rekla je Zania Stamataki, izvanredna profesorica virusne imunologije na Sveučilištu u Birminghamu, za Science Media Centre.
“I dalje je endemski prisutna među populacijama glodavaca diljem Afrike, Azije i Amerika, a slučajevi zaraze među ljudima pojavljuju se svake godine, uključujući epidemije plućnog oblika bolesti.”
Prema Brendanu Wrenu, profesoru mikrobne patogeneze na London School of Hygiene & Tropical Medicine, “ne bi trebalo biti previše razloga za zabrinutost jer je prijenos bakterije Yersinia pestis među ljudima općenito slab”.
Što je plućna kuga?
Plućna kuga nastaje kada kuga, zarazna bolest koju uzrokuje bakterija, zahvati pluća.
Riječ je o najtežem obliku kuge i jedinom obliku bolesti koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka. Ako se ne liječi, smrtnost iznosi između 30 i 100 posto.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), plućna kuga posebno je zarazna i može izazvati teške epidemije prijenosom respiratornim česticama s čovjeka na čovjeka. Međutim, izgledi za oporavak visoki su ako se bolest pravodobno otkrije i liječi.
Razdoblje inkubacije može trajati samo 24 sata, a zaražena osoba može prenijeti bolest drugim ljudima respiratornim česticama.
Koji su simptomi?
Plućna kuga može se razviti kada se bakterija proširi na pluća osobe s neliječenom bubonskom ili septikemijskom kugom. Do zaraze može doći i kada osoba udahne zarazne kapljice koje kašljanjem izbacuje zaraženi čovjek ili životinja.
Simptomi se obično pojavljuju između jednog i tri dana nakon zaraze. Uključuju ozbiljne probleme s disanjem, poput nedostatka zraka i kašlja, često uz krvavi ili vodenasti iskašljaj.
Kako se liječi?
Ako se ne liječi, plućna kuga može vrlo brzo završiti smrću. Rana dijagnoza i početak liječenja ključni su za preživljavanje i smanjenje rizika od komplikacija. Uobičajeni antibiotici koji se koriste protiv enterobakterija mogu učinkovito izliječiti bolest ako se primijene dovoljno rano.
“Kuga je ozbiljna zarazna bolest. Međutim, može se dijagnosticirati i liječiti antibioticima koji su lako dostupni u Europi”, naveo je glasnogovornik ECDC-a.
U slučaju plućne kuge pacijente treba izolirati, a njihove kontakte identificirati i liječiti, navodi ECDC.
Postoji li cjepivo?
WHO ne preporučuje cijepljenje protiv kuge osim za skupine izložene visokom riziku, poput laboratorijskog osoblja koje je stalno izloženo mogućnosti zaraze i zdravstvenih radnika.
Budući da je kuga među ljudima rijetka u većem dijelu svijeta, javnozdravstvene institucije ne smatraju potrebnim cijepiti ljude osim onih koji su izloženi posebno visokom riziku od zaraze.
KAZALIŠTE LUTAKA / Večeras otvaranje 4. Kazališnog vikenda za djecu i mlade predstavom „Izvan okvira“
PROGNOZA / Pred nama sunčani dani, ali najprije jaka bura, za vikend promjena
Horoskop za 2. studenog 2026.
TJEDNI HOROSKOP od 2.11. do 8.11. – Najsretniji znakovi će biti Strijelac, Škorpion, Lav
OBAVIJEST: Plovanija u ponedjeljak bez vode!
SUBOTNJA ŠPICA
TRI DANA KAZALIŠTA, KREATIVNOSTI I DIJALOGA / Četvrti Kazališni vikend za djecu i mlade od 2. do 4. studenoga u Zadru
SVI SVETI I DUŠNI DAN / Nadbiskup Zgrablić predvodi mise u katedrali i Službu Riječi na Gradskom groblju
Horoskop za 29. listopada 2026.
PRIJAVITE SE! / Laboratorij OB Zadar poziva građane da se prijave za laboratorijske pretrage prema vlastitom izboru
VIDEO / “Prijatelju, živjeli” – poslušajte duet Duška Lokina i Luke Basija
(VIDEO) “RASUTA SOL” / Ivica Sikirić Ićo predstavlja spot iz Ninske solane: “Za sol, baš kao i za ljubav, treba vremena, strpljenja i truda”
(VIDEO) “RECI DRAGOM SVOM DA ZNA” / Goran Kovačević Gorn ima novu pjesmu. I vrlo posebnu posvetu…
(VIDEO) ALBUM “ZA SVE VRIME” KRIJE PRIČU O ZADRU / Bralić i Intrade predstavljaju novi album koji se sabrao njihov recentni glazbeni rad
(VIDEO) „BAŠTINA ZADARSKE ŽUPANIJE” / Promotivni film Diadore i TZ nagrađen na međunarodnom TEF Festu Krk 2026.
-
magazin2 tjedna prije(VIDEO) “RECI DRAGOM SVOM DA ZNA” / Goran Kovačević Gorn ima novu pjesmu. I vrlo posebnu posvetu…
-
magazin2 tjedna prije(VIDEO) ALBUM “ZA SVE VRIME” KRIJE PRIČU O ZADRU / Bralić i Intrade predstavljaju novi album koji se sabrao njihov recentni glazbeni rad
-
Hrvatska2 tjedna prijePROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije
-
Tech2 tjedna prijeSMART CITY / Zadar osvojio titulu najboljeg hrvatskog grada
Hrvoje
30. listopada 2022. at 19:10
SLAVA UKRAJINI! SLAVA HEROJIMA!