Svijet
Putin: Čovječanstvo ima dvije opcije, a Zapad igra smrtonosnu igru
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se javnosti. Za sve je opet optužio Zapad te istaknuo da svijet sada ima dvije opcije, kaže – ili ćemo nastaviti gomilati probleme ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti. Istodobno, rat u Ukrajini i dalje bjesni.
– Ovdje govorimo o svjetskom poretku koji se temelji na nekim pravilima. Ali mi ne znamo tko je ta pravila postavio. Čini se da postoji samo jedno pravilo – da svjetske sile rade što žele bez posljedica, rekao je predsjednik Ruske Federacije.
“Čovječanstvo ima dvije opcije”
– Recentni događaji potvrđuju ono što smo ovdje govorili proteklih godina. Takozvani kolektivni Zapad tijekom zadnjih mjeseci povukao je nekoliko poteza prema eskalaciji i destabilizaciji svjetskog poretka.
– Ova igra koju je Zapad zaigrao zapravo je pokrenuta da bi uspostavili svjetsku dominaciju, dodaje.
– Čovječanstvo je zapravo pred dvije opcije – ili ćemo ići prema sukobu svih, ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti, nadalje je rekao u govoru.
“Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri”
– Uvijek sam vjerovao u zdrav razum. Uvjeren sam da će prije ili poslije Zapad morati pristati na dijalog, poručio je dodajući da klimatske promjene, iako sada nisu u vijestima, ostaju gorući problem.
– Oni potpiruju rat u Ukrajini, eskaliraju provokacije oko Tajvana, destabiliziraju svjetska tržišta hrane i energije.
– Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri. Svijetu nameće svoje vrijednosti, potrošačke modele, te nastoji standardizirati te modele, kazao je.
Ruski je čelnik također optužio Zapad da inzistira na bezuvjetnom prihvaćanju njihovih vrijednosti.
Citirao poznate ruske pisce
Dotaknuo se i “kulture otkazivanja” za koju je rekao da guši slobodu govora.
– Zabrane Dostojevskog i Čajkovskog. Liberalna ideologija promijenila se i danas je neprepoznatljiva, ističe Putin.
– Gledaju što Kremlj radi, a zapravo bi trebali pogledati prema sebi. Ne mogu krivnju prebacivati na Kremlj, dodaje.
– Počevši od neograničene slobode, došao sam do neograničenog despotizma, citirao je ruski predsjednik Čajkovskog.
“Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om”
Zatim je opet rekao da je cilj modela zapadne globalizacije uspostaviti svjetsku dominaciju, i to putem neokolonizacije.
– SAD je toliko besraman da čak i otkriva koliko je potrošio na pučeve u drugim zemljama svijeta.
– Rusija ne izaziva elite Zapada. Mi samo želimo sačuvati svoje pravo na postojanje i ne želimo postati nikakav hegemon. Progres nije u tome da svi marširaju u istom smjeru, nego da svi hodamo u svim smjerovima, rekao je, citirajući ruskog filozofa Danilevskog.
“Zapad doveo do ove točke u Ukrajini”
– Dijalog Rusije i Zapada i drugih centara razvoja postat će važniji u novom svjetskom poretku. Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om, sprijateljiti se s njima. Zapad nameće sankcije onima koji ne žele biti pod njihovom palicom, ističe ruski predsjednik.
– Ono što se posebno događa u Ukrajini, to nisu promjene koje su trenutno u tijeku ili su u tijeku od početka specijalne vojne operacije. Ove promjene se događaju već dugi niz godina. Neki su obraćali pozornost. To su tektonski pomaci cijelog globalnog poretka. Najprije je sve vrlo mirno, vrlo spokojno, te su ploče u stalnom pokretu, a onda dolaze jedna do druge, napetosti rastu i događa se potres. Najprije nakupljanje tenzija pa potres. Ove tenzije su se događale u prošlosti. Pojavljuju se novi centri moći – nisam jedini koji to tvrdi. Ove promjene događaju se zbog objektivnih razloga.
Putin je rekao da je upravo Zapad doveo do ove točke u Ukrajini.
– Morali smo odlučiti što ćemo s Donbasom jer su ljudi živjeli osam godina pod vatrom. Morali smo priznati njihovu neovisnost. No nismo to mogli ostaviti, prepustiti ih same sebi, uključili smo ih u Rusiju, prihvatili smo njihovu volju.
“Glavni cilj operacije je pomoći Donbasu”
– Vratimo se na 2014., kada je u Kijevu izveden državni puč. Zašto? Da pokažu tko su njihovi gospodari? Ne vidim drugog objašnjenja. To je pokrenulo niz tragičnih događaja, istaknuo je.
Ponovio je da su Rusi i Ukrajinci jedna nacija.
– Zato je i ovaj rat u neku ruku građanski rat, poručio je.
– Glavni cilj specijalne operacije je pomoći Donbasu. Kada su to vidjeli, ljudi su shvatili da žele zajedničku budućnost s Rusijom te smo nakon toga morali reagirati. Znam što glavni stožer ima u planu za specijalnu vojnu operaciju, ali neću javno o tome govoriti.
“Samo odgovaramo na izjave zapadnih čelnika o nuklearnom oružju”
Govorio je i o tome što bi se dogodilo da se upotrijebi nuklearno naoružanje.
– Nuklearno oružje postoji, uvijek postoji strah da se upotrijebi. Mislim da neću pogriješiti kad kažem što je cilj. Već sam spomenuo diktat zapadnih zemalja i njihov pritisak na nama prijateljske zemlje. Oni traže nove argumente kako bi uvjerili naše prijatelje ili neutralne zemlje da se svi moraju usprotiviti Rusiji.
– Nikad nismo ništa proaktivno rekli o mogućoj uporabi nuklearnog oružja. Samo smo nagovijestili kao odgovor na izjave zapadnih čelnika. Liz Truss je to rekla izravno u svom razgovoru. Ujedinjeno Kraljevstvo je nuklearna sila i rekla je da je spremna to učiniti i nitko nije ništa rekao.
“Zapad želi izazvati nuklearni incident”
– Nitko se nije ogradio, Washington se mogao ograditi. Ucijenjeni smo, što bismo trebali napraviti? Praviti se da ništa nismo čuli. Vodstvo u Kijevu stalno govori o nuklearnom naoružanju.
Dodao je da ukrajinske snage pucaju na nuklearnu elektranu Zaporižja i da IAEA to dobro zna jer su njihovi ljudi ondje.
– Zapad želi izazvati neku vrstu nuklearnog incidenta i za sve optužiti Rusiju kako bi se uvele nove sankcije ili nešto slično. Ne vidim da bi moglo biti išta drugo u pitanju, ističe ruski predsjednik.
“Spremni smo riješiti svaki problem”
– Oni pripremaju “prljavu bombu” i žele nas optužiti. No nama ni u kojem slučaju to nije ni politički, ni vojni cilj. Ukrajinske vlasti se pokušavaju riješiti svih dokaza priprema za to. SAD je jedina zemlja koja je upotrijebila nuklearno oružje protiv zemlje koja ga nema. Nije imalo nikakvog smisla bacati nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki. Japanska vojska je bila razbijena. Nije imalo smisla. Oni se svake godine sjećaju tragedije.
Sutra je 60. godišnjica vrhunca kubanske raketne krize. Na pitanje o Hruščovu Putin je odgovorio da nije poput njega.
Upitan vidi li se ipak u poziciji kao svjetski lider koji može razriješiti aktualni problem, odgovara:
– Spremni smo riješiti svaki problem. Predložili smo SAD-u još u prosincu prošle godine da se situacija stabilizira, nema odgovora. Ako netko želi s nama razgovarati, spremni smo, poručio je.
Prilagodba ruskog gospodarstva
Putin je rekao da neprestano razmišlja o ruskim gubicima u Ukrajini.
– No, samo Rusija može jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine, naglasio je.
Odbacio je kao ludost tvrdnje da bi Rusija bila ta koja je eksplozijama oštetila plinovode ispod Baltičkog mora Sjeverni tok 1 i 2.
– Rusija nema potrebe za nacionalizacijom kako bi kompenzirala štetu od ekonomskih sankcija kojima je zapad kažnjava zbog rata u Ukrajini, ustvrdio je nadalje ruski predsjednik.
Odlazak zapadnih kompanija iz Rusije nazvao je “darom” lokalnim ulagačima i poslovnom sektoru jer su se prilagodili novoj situaciji.
Nazvao je “ludošću” tvrdnje zapadnih zemalja da je Rusija stoji iza nuklearnih eksplozija kojima su oštećeni plinovodi ispod Baltičkog mora.
Danska policija utvrdila je da su snažne podvodne eksplozije izazvale istjecanje plina na cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2, što bi moglo trajno ugroziti njihovu funkcionalnost.
Putin je i ranije optuživao zapad da je činom sabotaže prekinuo dotok plina, a europski lideri takve tvrdnje odbacuju i krive Rusiju.
Putin je u četvrtak rekao da jedan plinovod ispod Baltičkog mora funkcionira, ali ga Europa ne želi koristiti.
Rusija je bila najveći dobavljač pline za Europu koju je rat u Ukrajinu nagnao da potraži alternativne izvore.
Putin je u četvrtak rekao da je plin najbolji izvor energiji u prijelaznoj fazi.
– Prijelaz na ugljičnu neutralnost nije protiv ruskih interesa, ustvrdio je.
Nuklearno oružje – čeka se odgovor SAD-a
– Nuklearna doktrina ruski vojnih snaga je obrambena, rekao je Putin i odbacio tvrdnje da Rusija kani upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini.
Rusija je spremna ponovno početi razgovore sa Sjedinjenim Državama o kontroli nuklearnog oružja, ali nije dobila odgovor Washingtona na svoje prijedlog za razgovor o “strateškoj stabilnosti”.
U govoru je Putin kazao da postoje u njegovoj zemlji građani koji su prozapadno orijentirani, no ustvrdio je da suglasje postoji kad je riječ o suočavanju s vanjskim neprijateljem.
Uz svoj narod je i Ruska pravoslavna crkva, tako je bilo prije i tako je danas.
Xi je prijatelj, Erdogan također
– Kineski predsjednik Xi Jinping je “blizak prijatelj”, rekao je Putin i ocijenio da su odnosi s Kinom na “dosad najvišoj razini”.
Riječi hvale imao je i za svog turskog kolegu po dužnosti Recepa Tayyipa Erdogana kojega je nazvao “snažnim vođom” koji uvijek brani “turske interese”.
– Erdogan nije uvijek “lagani partner” za pregovore, no Turska je uvijek bila “pouzdana” i spremna postići sporazume, rekao je.
Erdogan je odigrao ključnu ulogu u pregovorima Kijeva i Moske od početka sukoba jer je uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu žita iz crnomorskih luka te je pomogao u pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika.
To su jedini uspješni dogovori od početka ruske agresije krajem veljače.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
Hrvoje
30. listopada 2022. at 19:10
SLAVA UKRAJINI! SLAVA HEROJIMA!