Connect with us

Svijet

Vladimir Putin: Koriste i samog vraga protiv Rusije

Objavljeno

-

Screenshot

Ruski predsjednik Vladimir Putin održava danas svoje godišnje obraćanje parlamentu, nekoliko dana prije prve godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu.

“Obraćam vam se u ovom teškom vremenu. Goleme su promjene u svijetu, povijesne promjene koje određuju smjer naše zemlje i ljudi. Svatko od nas ima veliku odgovornost. Prije godinu dana, kako bismo zaštitili svoje ljude na povijesnoj zemlji, osigurali im mir, odlučili smo pokrenuti specijalnu vojnu operaciju. Donbas se počeo braniti. Korak po korak, nastavit ćemo postizati ciljeve pred nama”, rekao je na početku…

“Napravili smo sve kako bismo riješili problem mirno. Bili smo strpljivi u pregovorima. No, nama iza leđa odvijao se drugačiji scenarij. Zapadni vođe koji su navodno htjeli mir u Donbasu, to su bile laži. Zatvarali su oči pred političkim ubojstvima kijevskog režima i pred nasiljem nad vjerom i terororističkim napadima u Donbasu. Prije specijalne vojne operacije Kijev je dogovarao isporuke teške vojne opreme, protuzračne obrane, aviona, ali i nuklearnog oružja.

Kad je Rusija iskreno pokušavala naći mirno rješenje, oni su igrali prljavu igru. Njihove odvratne laži i licemjerje je viđeno u Jugoslaviji i Siriji”, rekao je Putin o zapadnim zemljama, pa dodao: “Ispostavilo se da tretiraju vlastiti narod na taj način, pričali su im laži o mirovnim dogovorima u Donbasu. Tu su bile potpune laži. Inzistirali smo na zaštiti vlastitih interesa”.

“Oni su počeli rat”

“Krajem 2021. službeno smo od SAD-a i Europe tražili sigurnost, ali smo odbijeni. Rasla je prijetnja i do veljače 2022. sve je bilo spremno za vojne akcije u Donbasu. Sve to je bilo kontra dokumenata koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a. Želim ponoviti – oni su počeli rat, a mi smo koristili silu da ga spriječimo.”

“Na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji napadala se Rusija i zaboravilo se da je posljednjih 10 godina Zapad potaknuo sukobe. Oko 900.000 ljudi je poginulo i milijuni su izbjegli u ratu od 2021. Pokrivaju se riječima demokracija i vrijednost, a životi im nisu važni. Žele skrenuti pozornost s korupcije u vlastitim zemljama i s ekonomskih problema. Tridesetih su zapadne zemlje otvorile put nacističkoj Njemačkoj da se razvije. Sad su to napravili Ukrajini i svatko tko poznaje povijest, zna da se to proteže do 19. stoljeća i Austro-ugarskog carstva otkad se pokušavaju prekinuti povijesne veze s našom zemljom”, naglasio je Putin.

“Koriste i samog vraga protiv Rusije”

“Podržali su antikonstitucionalni puč 2014., kao da se ništa nije dogodilo. Ideološka podloga toga bila je rusofobija. Grozno je reći da je dio ukrajinske vojske nazvan po jednoj nacističkoj vojnoj jedinici. Imaju uniforme sa znakovima nacističke njemačke. Neonacisti ne skrivaju od koga su naslijedili vrijednosti. Moćnici na to zatvaraju oči jer ih je baš briga, pokušavaju se boriti s Rusijom. To znači da će koristiti bilo što, teroriste, naciste i samog vraga, kao oružje protiv Rusije.

Desetljećima su uništavali ukrajinsku industriju i zbog toga je u toj zemlji raslo siromaštvo i društvena nejednakost. Pretvorili su taj narod u topovsko meso. Odgovornost za ovoliki broj žrtava je na Zapadu i kijevskom režimu. Taj režim služi interesima stranih sila. Ukrajina je trenutno poligon za obuku zapadnih snaga.

Zapadne elite ne skrivaju ciljeve. Pokušavaju nanijeti strateški poraz Rusiji – žele lokalni konflikt pretvoriti u globalni. Tako mi to gledamo i tako ćemo reagirati. Govorimo o postojanju naše države. Moraju uzeti u obzir da je nemoguće poraziti Rusiju na bojištu. Zato ciljaju naše mlade i nastavljaju s lažima i izvrtanjem povijesnih činjenica.

Idu protiv naše kulture i vjere. Pogledajte što su napravili svojima, uništavaju obitelji, nacionalne identitete, zlostavljaju djecu, čak je i pedofilija normalna na zapadu, prepoznaju istospolne brakove. To je u redu, odrasli su, imaju pravo živjeti kako žele. Mi smo u Rusiji uvijek bili tolerantni, nećemo se miješati u tuđe živote. Obitelj je zajednica muškarca i žene. No čak i vjerske tekstove propituju kako bi opravdali ideju rodno neutralnog Boga. Što reći o tome?

Naša je dužnost zaštiti našu djecu od degradacije i poniženja. Zapad će nastaviti pokušati destabilizirati naše društvo. Koristit će naše izdajice. Pokušavaju terorističke napade kako bi destabilizirali naše društvo. Kijevski režim je naviknut na lov na vještice, nećemo ganjati izdajice, neka žive s tim.”

Poseban fond za vojnike

Zahvalio je vojsci i svim dužnosnicima. “Posebno želim zahvaliti stanovnicima Donbasa, Zaporižja i Hersona, vi ste sami odlučili o svojoj budućnosti. Odlučili ste bili zajedno s Rusijom, zajedno s domovinom. Započeli smo i nastavit ćemo rasti”, rekao je.

“Zbog toga, zbog naših predaka, zbog budućnosti naše djece, zbog povratka povijesne pravde – zato se naši vojnici bore. Želim odati poštovanje svim vojnicima i civilima koji su poginuli u ovoj vojnoj operaciji. Svatko tko sudjeluje u specijalnoj operaciji treba posebnu njegu. Predlažem osnivanje posebnog fonda za sudionike u specijalnoj operaciji i njihove obitelji. Odatle će se crpiti medicinska i psihološka pomoć, edukacija i slično”, najavio je. “Zaklada se mora osnovati do kraja godine. Već imamo mjere za potporu veteranima”, dodao je.

“Dobro shvaćamo da su potrebe specijalne operacije povezane s velikim psihološkim, fizičkim i financijskim teretom. Svi sudionici moraju imati barem 14 dana odmora svake godine. Imamo plan za ojačanje vojne sile i radimo na tome”, rekao je.

“Nastavit ćemo koristiti najnovije tehnologije kako bismo poboljšali kvalitetu vojske. Predlažem poseban program za stambeno zbrinjavanje zaposlenika obrambenog sektora s puno nižim najamninama, a razliku će pokriti država.

“Cilj je prisiliti naše građane na patnju”

Zapad govori građanima da je Rusija kriva za energenstku krizu. Pokušavaju prekinuti veze s našmim kompanijama, ograničiti naše stručnjake i krađa naših rezervi kao i napadi na našu infrastrukturu. Sankcije su samo sredstvo, cilj je prisiliti naše građane na patnju. To je njihov humanistički pristup. Pokušavaju nam destabilizirati društvo iznutra. Zahvaljujući našem zajedništvu osigurali smo stabilnu ekonomiju, zaposlenost.

Govorili su da će naša ekonomija pasti 20-25 posto. To se nije dogodilo. Najavljivali su potpuni kolaps. Uspostavili smo veze s partnerima, a ima ih puno u svijetu. Nastavit ćemo raditi s partnerima kako bismo stvorili stabilnu valutu i okruženje. Dijelovi ekonomije ne samo da se nisu smanjili, nego su se i pojačali. Poljoprivreda napreduje, puno smo gradili… Prije pandemije imali smo 4,7 posto nezaposlenosti, a sad je 3,7 posto. To je povijesni minimum. Ruska ekonomija je prevazišla probleme.

Trenutni cilj je podići ekonomiju na novu razinu. Sve se brzo mijenja. Ovo nije samo vrijeme izazova, nego i mogućnosti. Naša budućnost ovisi o tome kako ćemo iskoristiti te mogućnosti. Moramo se riješiti unutarnjih konflikta, potaknuti male poduzetnike, stvoriti nove ceste, nove škole, vrtiće… Moramo povećati međunarodne veze i uspostaviti nove dogovore s novim partnerima. Modernizirat ćemo željeznice na istoku, a to će osigurati nove smjerove za protok robe kao i razvoj istočnih regija. Ove ćemo godine početi naš veliki projekt modernizacije i ulažemo 4,3 milijarde rubalja.

Ovo nisu samo prognoze, nego konkretne brojke. Zahvaljujući pametnim potezima ne moramo pozajmljivati novac od stranih država.

Želim naglasiti s kojim se problemima susrela sovjetska ekonomija. Devedesetih se to počelo mijenjati i naša je ekomonija postala orijentirana prema Zapadu. No, novac se nije ulagao u dugoročne projekte. To smo morali prekinuti, trebala su nam ulaganja. Državi je bilo teško spriječiti prodor zapadnog kapitala, ali invazija je pokazala da su oni koji su Rusiju vidjeli samo kao izvor prihoda, pogriješili. Nikome nije žao onih koji su izgubili goleme račune na Zapadu. Zapad želi završiti s Rusijom kao moćnim igračem na istoku pa su pokušali financirati teroriste i urušiti našu ekonomiju.

Rusija je otvorena zemlja. Ne pretvaramo se da smo posebni, ali ovo je naša civilizacija koju su nam preci ostavili i moramo je očuvati. Nastavit ćemo graditi odnose s prijateljima. No, oslanjat ćemo se prvenstveno na vlastiti potencijal i vlastite vrijednosti. Uvijek smo bili velikodušni i suosjećajni. Znamo kako biti prijatelji, znamo održati riječ i podržavamo ljude u teškoćama.

Lokalni izbori u kolovozu ove godine i predsjednički 2024. provest će se po zakonu i prema ustavnim procedurama. Sva moć u društvu mora se oslanjati na sigurnost i nacionalnim interesima. Zahvaljujem vam na ovoj odgovornoj poziciji.”

Kao jedan od prioriteta za Donbas i Luhansk je oživljavanje kulture pa će, rekao je, izgraditi niz kulturnih centara. “Tako će imati osjećaj pripadanja”, istaknuo je i naglasio ulogu nastavnika i znanstvenika: “Važno je da mladi nauče sve o povijesti. Oni koji su se rodili i odrasli u Bjelorusiji i Donbasu moraju biti predvodnici našeg razvoja. Rusija računa na vas.”

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Hrvoje

    22. veljače 2023. at 17:50

    Slava Ukrajini!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Provjerite jeste li naručili ovu igračku s TEMU-a: Naređeno povlačenje zbog opasnosti

Objavljeno

-

By

Internetski trgovac Temu trenutačno upozorava na povlačenje dječje igračke s tržišta. Povučena igračka sadrži LED žarulje koje mogu oštetiti mrežnicu oka.

Testovi su pokazali da LED svjetla dječje igračke “Igračka Bubamara s glazbom i svjetlom” prelaze zakonsku granicu za intenzitet zračenja, prenosi Fenix magazin.

Kako piše portal za zaštitu potrošača produktwarnung.eu, korištenje može dovesti do oštećenja mrežnice.

“Odmah ukloniti izvan dohvata male djece!”

Stoga se roditelji mole da igračku odmah uklone iz dohvata male djece.

Opoziv se posebno odnosi na proizvode koji imaju sljedeće karakteristike:

Identifikacijski broj: YJ-3039

ID proizvoda: 601099749726501

Prodavač: Jamille putem Temua

Produktwarnung.eu obavještava da će Temu obavijestiti svoje kupce o opozivu putem e-pošte, pod uvjetom da tvrtka ima relevantne podatke o kupcima.

Osim toga, Temu je već dogovorio puni povrat kupoprodajne cijene na izvorni način plaćanja u ime prodavatelja, pišu njemački mediji.

 
Nastavi čitati

Svijet

La Nina je mrtva: Što to znači za vrijeme u ostatku godine?

Objavljeno

-

By

Pixabay

Znanstvenici su ove godine očekivali La Ninu. Barem zasad – nije došla. Što bi to moglo značiti za ovogodišnju sezonu uragana u svijetu i kako bi dugoročne klimatske promjene mogle utjecati na obrasce El Nina i La Nine?

Nakon jednog od najsnažnijih El Niñā zabilježenih 2024. godine, meteorolozi su predvidjeli da će uslijediti La Niña — suprotnost tom klimatskom obrascu. Signali sporog i „neobičnog“ razvoja La Niñe jačali su tijekom zime, ali su u posljednjim mjesecima počeli slabjeti. Do ožujka je potpuno nestala.

Što se dogodilo — i kako bi to moglo utjecati na vremenske uvjete ovog ljeta i nadolazeću atlantsku sezonu uragana?

Što je ENSO?

El Niño je sezonska promjena temperature Tihog oceana koja može potisnuti uragane, promijeniti obrasce oborina i promijeniti mlaznu struju. Njegova hladnovodna suprotnost, La Niña, obično ima suprotan učinak: Potiče uragane u Atlantiku i povećava rizik od požara na zapadu SAD-a. Zajedno čine El Niño–južnu oscilaciju (ENSO).

ENSO se odnosi na sezonske klimatske promjene utemeljene na promjenama površinskih temperatura Tihog oceana. Promjene u obrascima vjetrova i morskih struja mogu iz dubokog oceana izvući hladnu vodu koja zatim u složenim međudjelovanjima utječe na atmosferu. Čak i male promjene u temperaturi površine mora mogu u sljedećim mjesecima preusmjeriti globalno vrijeme prema toplijem i sušnijem — ili kišovitijem i hladnijem — ovisno o regiji.

„To je iznimno snažan sustav“, upozorava Emily Becker, znanstvenica s Istraživačkog sveučilišta u Miamiju i suautorica ENSO bloga Američke nacionalne oceanografske i atmosferske uprave (NOAA). „Uvjeti El Niña i La Niñe utječu na oborine, snijeg, temperaturu, sezonu uragana i nastanak tornada. Povezani su s fluktuacijama na financijskim tržištima, prinosima usjeva i raznim drugim stvarima.“

„Znanstveno gledano, važan nam je jer je fascinantan“, rekla je za Live Science. „Ali praktično, važan nam je jer nam daje rani uvid u sljedećih šest do dvanaest mjeseci.“

Znanstvenici prate uski pojas oceana uz ekvator u Pacifiku. Porast ili pad prosječne temperature površine mora za 0,5 °C, koji se zadrži tijekom pet preklapajućih tromjesečnih razdoblja, može signalizirati početak El Niña ili La Niñe.

No, „prosjek“ je promjenjiva meta, utemeljena na tridesetogodišnjoj bazi podataka od 1991. do 2020., koja postaje zastarjela zbog globalnog zatopljenja. „Uvijek kaskamo“, kaže Tom Di Liberto, bivši meteorolog NOAA-e i suradnik ENSO bloga, za Live Science.

ENSO-neutralni obrasci javljaju se kad površinske temperature osciliraju oko dugoročnog prosjeka. No neutralno ne znači bezopasno — to samo znači da je prognoza neizvjesnija.

Zašto je La Niña bila tako kratkog vijeka?

Umjesto da se pita zašto je La Niña bila kratkotrajna, bolje pitanje bi bilo: Je li se uopće dogodila?

Iako su se površinske temperature oceana ove zime spustile ispod prosjeka, nisu se dovoljno dugo zadržale na tim razinama: sredinom travnja prognostičari NOAA-e objavili su da se punopravna La Niña ipak nije razvila.

Zašto?

„Pasati igraju veliku ulogu“, pojašnjava Muhammad Azhar Ehsan, klimatolog sa Sveučilišta Columbia u sklopu Centra za istraživanje klimatskih sustava. Objasnio je da su oslabljeni pasati u istočnom Pacifiku vjerojatno spriječili da hladna voda izbije na površinu — što je ključan korak u stvaranju snažne La Niñe.

No možda priča još nije završila. Kada se tridesetogodišnja referentna temperatura revidira i uključi novije, toplije godine, budući bi analitičari ovu zimu mogli retroaktivno klasificirati kao La Niñu, čak i ako se tada nije kvalificirala.

Što ENSO-neutralno znači za vremenske uvjete?

Bez El Niña ili La Niñe koji bi „nagnuli vagu“, prognoze postaju teže. Ovi obrasci oštre konture sezonskih predviđanja, pružajući ključne informacije o tome kako bi se vrijeme moglo razlikovati od uobičajenog. Bez njih, kad je ENSO neutralan, prognostičari se oslanjaju uglavnom na povijesne prosjeke i klimatske trendove.

„Bez El Niña ili La Niñe, niz drugih čimbenika utječe na sezonske vremenske prilike“, rekao je James Done, znanstvenik iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja (NSF NCAR). „Ti čimbenici su manje poznati i njihova povezanost je slabija. Vrlo je složeno.“

Unatoč tome, prognozeri se općenito slažu da će ovo ljeto vjerojatno biti toplije od uobičajenog. „Iznenađenje, iznenađenje“, rekao je Done, „imamo opći trend zatopljenja.“

Što ENSO-neutralno znači za atlantsku sezonu uragana?

El Niño obično potiskuje uragane, dok La Niña i neutralni uvjeti dopuštaju njihovo slobodno razvijanje. S toplim Atlantikom i očekivano neutralnim ENSO-om, to bi mogla biti vrlo aktivna sezona.

„El Niño povećava vertikalnu smicanje vjetra, a smicanje uništava uragane“, kaže Phil Klotzbach, znanstvenik i stručnjak za prognozu uragana sa Sveučilišta Colorado State, u e-poruci za Live Science. „Zato, bez El Niña, očekujemo obrasce smicanja koji pogoduju uraganima ovog ljeta i jeseni.“

Neki su ipak bili optimistični. Ehsan je rekao da bi trend hlađenja u Atlantiku od veljače do ožujka mogao značiti tišu sezonu uragana.

No znanstvenici upozoravaju da stara pravila postaju sve manje pouzdana kako se pozadinski uvjeti mijenjaju. „Prošla godina bila je čudna“, rekao je Di Liberto o La Niñi. „Svi znakovi ukazivali su na groznu sezonu uragana, ali nije bila onoliko loša koliko je mogla biti.“

Ni 2023. nije pratila očekivani obrazac. „Imali smo El Niño 2023., ali ipak smo imali više oluja nego inače“, rekao je Done. „Zato se vodi velika rasprava: hoće li El Niño i dalje zaustavljati uragane, ili su oceani sada toliko topli da se taj odnos mijenja? To je otvoreno pitanje.“

Kada će nastupiti sljedeći El Niño ili La Niña?

U izjavi od 10. travnja, predstavnici NOAA-e napisali su da se uvjeti El Niña ili La Niñe vjerojatno neće pojaviti ovog ljeta, a da se očekuje da će ENSO-neutralni uvjeti potrajati do listopada.

Kako ljeto prelazi u jesen i zimu, šanse za La Niñu rastu, ali i dalje je najvjerojatniji scenarij nastavak ENSO-neutralnih uvjeta.

Znanstvenici ipak upozoravaju da se ne treba previše oslanjati na ENSO prognoze u proljeće. „Proljeće je zbrkano vrijeme za prognoze“, rekao je Di Liberto. To je zato što se ENSO uvjeti uglavnom formiraju zimi, a blijede u proljeće pa nude manje pouzdanih signala. „Lipanj je obično mjesec kad se prognoze učvršćuju“, dodao je.

Kako će klimatske promjene utjecati na ENSO obrasce?

Nitko ne zna kako će klimatske promjene utjecati na ENSO obrasce, ali znanstvenici su zabrinuti zbog zagrijavanja oceana i atmosfere.

„Topliji zrak zadržava više vode. To je osnovno“, rekla je Becker. „To je jedan od razloga zašto neki uragani ispuštaju nevjerojatne količine kiše — djelomično je to zbog veće sposobnosti atmosfere da zadrži vlagu.“

Topla mora mogu produžiti sezonu uragana ili pojačati oluje koje sežu dalje prema sjeveru. Oluje koje su nekad bile isključivo prijetnje obali, sada sve više pogađaju unutrašnjost. Na primjer, uragan Helene opustošio je zajednice u Apalačima stotinama kilometara od mora 2024. godine. „Atmosferu pretvaramo u veću i učinkovitiju spužvu, i ona se negdje mora iscijediti“, rekao je Di Liberto. „A zajednice se moraju nositi s nesagledivim količinama oborina i poplava.“

Međutim, naše razumijevanje uragana još je uvijek nepotpuno, rekao je Done. Naš promatrački zapis seže manje od 160 godina unatrag — tek tren u geološkom smislu. Znanstvenici koji su proučavali geološki zapis drevnih ciklona pronašli su dokaze o snažnijim uraganima koji su pogađali kopno u davnoj prošlosti, često povezani s razdobljima klimatskih promjena.

Ako je sadašnjost ključ za prošlost, prošlost odgovara: Zemlja je već doživjela gore — a s oceanima koji se brzo zagrijavaju, znanstvenici upozoravaju da je možda samo pitanje vremena kad će uslijediti oluje kakve nisu zabilježene u našoj povijesti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Economist: Ovih 5 luksuza Europljani si više neće moći priuštiti

Objavljeno

-

“Da bi sve ostalo isto, sve se mora promijeniti.” Ta misao iz Leoparda, romana Giuseppea Tomasija di Lampeduse o plemićima 19. stoljeća koji pokušavaju zadržati svoje privilegije dok Sicilijom bjesni revolucija, precizno opisuje europsku dilemu u 21. stoljeću, piše Economist u analizi. U nastavku je prenosimo:

Države koje su nekoć vladale velikim dijelovima planeta sada nelagodno promatraju kako ih bivše kolonije sustižu – ili čak prestižu. Jasno im je da su promjene nužne. Ipak, Europa se često doima jednako nespremnom za prilagodbu svijetu koji se mijenja kao i dekadentna talijanska aristokracija nekad. 

EU je u krizi

Europska unija, srce kontinenta, na neobičan način njeguje uvjerenje da se može mijenjati samo kad je natjeraju krize. Zato je ključno da shvati kako upravo u krizi danas jest. Godinama se oslanjala na kinesko tržište za rast, na ruski plin za pokretanje industrije i na američku vojnu moć za sigurnost.

Nakon tri godine rata u Ukrajini i tri mjeseca agresivnog pristupa Donalda Trumpa u Americi EU je ostala uzdrmana. U ovako nestabilnom svijetu Europa mora prihvatiti promjene. Poput plemićke obitelji koja sa zakašnjenjem shvaća da mora otpustiti dio posluge kako bi ostala solventna, Europa bi trebala krenuti od napuštanja luksuznih politika koje si više ne može priuštiti.

Vrijeme je za zreliji odnos s Britanijom

Za početak, tu je odnos kontinentalne Europe prema Britaniji. Zveckanje oružjem prema otočnom protivniku postalo je neka vrsta tajnog zadovoljstva EU otkako je Britanija 2020. postala prva članica koja je napustila Uniju. EU je s Britanijom postupala poprilično grubo, dijelom kako bi obeshrabrila druge zemlje da pokušaju isto.

No taj argument više ne vrijedi: Brexit se danas prikazuje kao upozorenje, a ne kao primjer koji treba slijediti. Ipak, unatoč nebrojenim najavama “novih početaka” u odnosima, udaranje po “les rosbifs” (kako Francuzi zovu Britance) i dalje je na dnevnom redu. To je luksuz koji si Europa više ne može priuštiti.

Britanija ima vojnu, geopolitičku i industrijsku težinu koja može pojačati europski utjecaj u Ukrajini. Očekuje se da će na summitu 19. svibnja biti dogovoreno da Britanija sudjeluje u programima EU za naoružavanje Europe.

No, tjednima je dogovor bio blokiran jer se od Britanije tražilo da pristane na ustupke u potpuno nepovezanim područjima. Francuska, primjerice, inzistira da se prije obrambenih pitanja riješe prava na – ribolov. 

Europa mora prestati postavljati pravila svijetu

Način na koji se Europa odnosi prema udaljenijim zemljama također djeluje samodopadno. Godinama je EU pokušavala nametnuti svoja pravila – o okolišu, radnim uvjetima i brojnim drugim temama – daleko izvan svojih granica.

No, sada kad EU mora sklapati brojne trgovinske sporazume kako bi nadoknadila američki protekcionizam, to itekako jest njezin problem. Europa je sila u opadanju u globalnom gospodarstvu. Glumiti da nije luksuz je koji si više ne može priuštiti.

Umjesto Amerike više trgovine unutar Unije

Dio birokratskih prepreka već se uklanja. No moglo bi ih se ukloniti puno više – posebno unutar same EU. Ako više ne mogu slobodno trgovati s Amerikom, 27 članica EU moglo bi pojačati međusobnu suradnju. Ipak, administrativne prepreke za trgovinu uslugama između država članica i dalje su ekvivalent carini od 110%, prema podacima MMF-a.

Naručivanje – i ignoriranje – opširnih studija o poboljšanju jedinstvenog tržišta u Europi neka je vrsta svete tradicije. Nažalost, i dalje živi.

Gotovo svaki stol u Bruxellesu opterećen je sve prašnjavijim izvješćem od 400 stranica koje je prošle godine sastavio Mario Draghi, bivši talijanski premijer, prepunim razboritih prijedloga kako produbiti ekonomsku integraciju. Gotovo ništa od toga nije provedeno.

Demografija – krah koji Europa ignorira

Jedna osobito dekadentna europska navika je odgađanje rješavanja problema sve dok ne postanu toliko ozbiljni da ih je iznimno skupo riješiti. Pogledajmo primjer demografije. Godine 1980. Europa je imala oko pet radno sposobnih osoba koje su “financirale” jednog umirovljenika. Danas ih ima tri, a do 2050. taj omjer će pasti na dvije radno sposobne osobe po jednom umirovljeniku.

Štednja na obrani

Naposljetku, najviše hedonistička navika Europe posljednjih desetljeća bila je štednja na obrani. Uživanjem u “mirovnim dividendama” nakon Hladnog rata ostajalo je više novca za socijalne programe. Nekoliko zemalja, poput Italije i Belgije, tek sad pokušava ispuniti NATO-ove ciljeve o izdvajanjima za obranu od 2% BDP-a, dogovorene još 2014.

Vrijeme je za nove prioritete

Odustajanje od luksuznih politika nije samo po sebi loše. Dapače, omogućuje da se više pažnje posveti onome što je doista važno. Ciljevi EU o smanjenju emisija stakleničkih plinova na nulu do 2050. skupi su, ali nužni, iako bi se neki drugi zeleni propisi trebali još jednom preispitati.

Pomoć Ukrajini nije luksuz, naprotiv. Nije to ni financiranje socijalne države, za koju su mnogi Europljani duboko vezani. No, da bi se pažnja usmjerila na ono što doista ima smisla, treba shvatiti da promjene u svijetu zahtijevaju i promjene prioriteta, zaključuje Economist u svojoj analizi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu