Svijet
Vladimir Putin: Koriste i samog vraga protiv Rusije
Ruski predsjednik Vladimir Putin održava danas svoje godišnje obraćanje parlamentu, nekoliko dana prije prve godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu.
“Obraćam vam se u ovom teškom vremenu. Goleme su promjene u svijetu, povijesne promjene koje određuju smjer naše zemlje i ljudi. Svatko od nas ima veliku odgovornost. Prije godinu dana, kako bismo zaštitili svoje ljude na povijesnoj zemlji, osigurali im mir, odlučili smo pokrenuti specijalnu vojnu operaciju. Donbas se počeo braniti. Korak po korak, nastavit ćemo postizati ciljeve pred nama”, rekao je na početku…
“Napravili smo sve kako bismo riješili problem mirno. Bili smo strpljivi u pregovorima. No, nama iza leđa odvijao se drugačiji scenarij. Zapadni vođe koji su navodno htjeli mir u Donbasu, to su bile laži. Zatvarali su oči pred političkim ubojstvima kijevskog režima i pred nasiljem nad vjerom i terororističkim napadima u Donbasu. Prije specijalne vojne operacije Kijev je dogovarao isporuke teške vojne opreme, protuzračne obrane, aviona, ali i nuklearnog oružja.
Kad je Rusija iskreno pokušavala naći mirno rješenje, oni su igrali prljavu igru. Njihove odvratne laži i licemjerje je viđeno u Jugoslaviji i Siriji”, rekao je Putin o zapadnim zemljama, pa dodao: “Ispostavilo se da tretiraju vlastiti narod na taj način, pričali su im laži o mirovnim dogovorima u Donbasu. Tu su bile potpune laži. Inzistirali smo na zaštiti vlastitih interesa”.
“Oni su počeli rat”
“Krajem 2021. službeno smo od SAD-a i Europe tražili sigurnost, ali smo odbijeni. Rasla je prijetnja i do veljače 2022. sve je bilo spremno za vojne akcije u Donbasu. Sve to je bilo kontra dokumenata koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a. Želim ponoviti – oni su počeli rat, a mi smo koristili silu da ga spriječimo.”
“Na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji napadala se Rusija i zaboravilo se da je posljednjih 10 godina Zapad potaknuo sukobe. Oko 900.000 ljudi je poginulo i milijuni su izbjegli u ratu od 2021. Pokrivaju se riječima demokracija i vrijednost, a životi im nisu važni. Žele skrenuti pozornost s korupcije u vlastitim zemljama i s ekonomskih problema. Tridesetih su zapadne zemlje otvorile put nacističkoj Njemačkoj da se razvije. Sad su to napravili Ukrajini i svatko tko poznaje povijest, zna da se to proteže do 19. stoljeća i Austro-ugarskog carstva otkad se pokušavaju prekinuti povijesne veze s našom zemljom”, naglasio je Putin.
“Koriste i samog vraga protiv Rusije”
“Podržali su antikonstitucionalni puč 2014., kao da se ništa nije dogodilo. Ideološka podloga toga bila je rusofobija. Grozno je reći da je dio ukrajinske vojske nazvan po jednoj nacističkoj vojnoj jedinici. Imaju uniforme sa znakovima nacističke njemačke. Neonacisti ne skrivaju od koga su naslijedili vrijednosti. Moćnici na to zatvaraju oči jer ih je baš briga, pokušavaju se boriti s Rusijom. To znači da će koristiti bilo što, teroriste, naciste i samog vraga, kao oružje protiv Rusije.
Desetljećima su uništavali ukrajinsku industriju i zbog toga je u toj zemlji raslo siromaštvo i društvena nejednakost. Pretvorili su taj narod u topovsko meso. Odgovornost za ovoliki broj žrtava je na Zapadu i kijevskom režimu. Taj režim služi interesima stranih sila. Ukrajina je trenutno poligon za obuku zapadnih snaga.
Zapadne elite ne skrivaju ciljeve. Pokušavaju nanijeti strateški poraz Rusiji – žele lokalni konflikt pretvoriti u globalni. Tako mi to gledamo i tako ćemo reagirati. Govorimo o postojanju naše države. Moraju uzeti u obzir da je nemoguće poraziti Rusiju na bojištu. Zato ciljaju naše mlade i nastavljaju s lažima i izvrtanjem povijesnih činjenica.
Idu protiv naše kulture i vjere. Pogledajte što su napravili svojima, uništavaju obitelji, nacionalne identitete, zlostavljaju djecu, čak je i pedofilija normalna na zapadu, prepoznaju istospolne brakove. To je u redu, odrasli su, imaju pravo živjeti kako žele. Mi smo u Rusiji uvijek bili tolerantni, nećemo se miješati u tuđe živote. Obitelj je zajednica muškarca i žene. No čak i vjerske tekstove propituju kako bi opravdali ideju rodno neutralnog Boga. Što reći o tome?
Naša je dužnost zaštiti našu djecu od degradacije i poniženja. Zapad će nastaviti pokušati destabilizirati naše društvo. Koristit će naše izdajice. Pokušavaju terorističke napade kako bi destabilizirali naše društvo. Kijevski režim je naviknut na lov na vještice, nećemo ganjati izdajice, neka žive s tim.”
Poseban fond za vojnike
Zahvalio je vojsci i svim dužnosnicima. “Posebno želim zahvaliti stanovnicima Donbasa, Zaporižja i Hersona, vi ste sami odlučili o svojoj budućnosti. Odlučili ste bili zajedno s Rusijom, zajedno s domovinom. Započeli smo i nastavit ćemo rasti”, rekao je.
“Zbog toga, zbog naših predaka, zbog budućnosti naše djece, zbog povratka povijesne pravde – zato se naši vojnici bore. Želim odati poštovanje svim vojnicima i civilima koji su poginuli u ovoj vojnoj operaciji. Svatko tko sudjeluje u specijalnoj operaciji treba posebnu njegu. Predlažem osnivanje posebnog fonda za sudionike u specijalnoj operaciji i njihove obitelji. Odatle će se crpiti medicinska i psihološka pomoć, edukacija i slično”, najavio je. “Zaklada se mora osnovati do kraja godine. Već imamo mjere za potporu veteranima”, dodao je.
“Dobro shvaćamo da su potrebe specijalne operacije povezane s velikim psihološkim, fizičkim i financijskim teretom. Svi sudionici moraju imati barem 14 dana odmora svake godine. Imamo plan za ojačanje vojne sile i radimo na tome”, rekao je.
“Nastavit ćemo koristiti najnovije tehnologije kako bismo poboljšali kvalitetu vojske. Predlažem poseban program za stambeno zbrinjavanje zaposlenika obrambenog sektora s puno nižim najamninama, a razliku će pokriti država.
“Cilj je prisiliti naše građane na patnju”
Zapad govori građanima da je Rusija kriva za energenstku krizu. Pokušavaju prekinuti veze s našmim kompanijama, ograničiti naše stručnjake i krađa naših rezervi kao i napadi na našu infrastrukturu. Sankcije su samo sredstvo, cilj je prisiliti naše građane na patnju. To je njihov humanistički pristup. Pokušavaju nam destabilizirati društvo iznutra. Zahvaljujući našem zajedništvu osigurali smo stabilnu ekonomiju, zaposlenost.
Govorili su da će naša ekonomija pasti 20-25 posto. To se nije dogodilo. Najavljivali su potpuni kolaps. Uspostavili smo veze s partnerima, a ima ih puno u svijetu. Nastavit ćemo raditi s partnerima kako bismo stvorili stabilnu valutu i okruženje. Dijelovi ekonomije ne samo da se nisu smanjili, nego su se i pojačali. Poljoprivreda napreduje, puno smo gradili… Prije pandemije imali smo 4,7 posto nezaposlenosti, a sad je 3,7 posto. To je povijesni minimum. Ruska ekonomija je prevazišla probleme.
Trenutni cilj je podići ekonomiju na novu razinu. Sve se brzo mijenja. Ovo nije samo vrijeme izazova, nego i mogućnosti. Naša budućnost ovisi o tome kako ćemo iskoristiti te mogućnosti. Moramo se riješiti unutarnjih konflikta, potaknuti male poduzetnike, stvoriti nove ceste, nove škole, vrtiće… Moramo povećati međunarodne veze i uspostaviti nove dogovore s novim partnerima. Modernizirat ćemo željeznice na istoku, a to će osigurati nove smjerove za protok robe kao i razvoj istočnih regija. Ove ćemo godine početi naš veliki projekt modernizacije i ulažemo 4,3 milijarde rubalja.
Ovo nisu samo prognoze, nego konkretne brojke. Zahvaljujući pametnim potezima ne moramo pozajmljivati novac od stranih država.
Želim naglasiti s kojim se problemima susrela sovjetska ekonomija. Devedesetih se to počelo mijenjati i naša je ekomonija postala orijentirana prema Zapadu. No, novac se nije ulagao u dugoročne projekte. To smo morali prekinuti, trebala su nam ulaganja. Državi je bilo teško spriječiti prodor zapadnog kapitala, ali invazija je pokazala da su oni koji su Rusiju vidjeli samo kao izvor prihoda, pogriješili. Nikome nije žao onih koji su izgubili goleme račune na Zapadu. Zapad želi završiti s Rusijom kao moćnim igračem na istoku pa su pokušali financirati teroriste i urušiti našu ekonomiju.
Rusija je otvorena zemlja. Ne pretvaramo se da smo posebni, ali ovo je naša civilizacija koju su nam preci ostavili i moramo je očuvati. Nastavit ćemo graditi odnose s prijateljima. No, oslanjat ćemo se prvenstveno na vlastiti potencijal i vlastite vrijednosti. Uvijek smo bili velikodušni i suosjećajni. Znamo kako biti prijatelji, znamo održati riječ i podržavamo ljude u teškoćama.
Lokalni izbori u kolovozu ove godine i predsjednički 2024. provest će se po zakonu i prema ustavnim procedurama. Sva moć u društvu mora se oslanjati na sigurnost i nacionalnim interesima. Zahvaljujem vam na ovoj odgovornoj poziciji.”
Kao jedan od prioriteta za Donbas i Luhansk je oživljavanje kulture pa će, rekao je, izgraditi niz kulturnih centara. “Tako će imati osjećaj pripadanja”, istaknuo je i naglasio ulogu nastavnika i znanstvenika: “Važno je da mladi nauče sve o povijesti. Oni koji su se rodili i odrasli u Bjelorusiji i Donbasu moraju biti predvodnici našeg razvoja. Rusija računa na vas.”
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.





Hrvoje
22. veljače 2023. at 17:50
Slava Ukrajini!