Svijet
Vladimir Putin: Koriste i samog vraga protiv Rusije

Ruski predsjednik Vladimir Putin održava danas svoje godišnje obraćanje parlamentu, nekoliko dana prije prve godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu.
“Obraćam vam se u ovom teškom vremenu. Goleme su promjene u svijetu, povijesne promjene koje određuju smjer naše zemlje i ljudi. Svatko od nas ima veliku odgovornost. Prije godinu dana, kako bismo zaštitili svoje ljude na povijesnoj zemlji, osigurali im mir, odlučili smo pokrenuti specijalnu vojnu operaciju. Donbas se počeo braniti. Korak po korak, nastavit ćemo postizati ciljeve pred nama”, rekao je na početku…
“Napravili smo sve kako bismo riješili problem mirno. Bili smo strpljivi u pregovorima. No, nama iza leđa odvijao se drugačiji scenarij. Zapadni vođe koji su navodno htjeli mir u Donbasu, to su bile laži. Zatvarali su oči pred političkim ubojstvima kijevskog režima i pred nasiljem nad vjerom i terororističkim napadima u Donbasu. Prije specijalne vojne operacije Kijev je dogovarao isporuke teške vojne opreme, protuzračne obrane, aviona, ali i nuklearnog oružja.
Kad je Rusija iskreno pokušavala naći mirno rješenje, oni su igrali prljavu igru. Njihove odvratne laži i licemjerje je viđeno u Jugoslaviji i Siriji”, rekao je Putin o zapadnim zemljama, pa dodao: “Ispostavilo se da tretiraju vlastiti narod na taj način, pričali su im laži o mirovnim dogovorima u Donbasu. Tu su bile potpune laži. Inzistirali smo na zaštiti vlastitih interesa”.
“Oni su počeli rat”
“Krajem 2021. službeno smo od SAD-a i Europe tražili sigurnost, ali smo odbijeni. Rasla je prijetnja i do veljače 2022. sve je bilo spremno za vojne akcije u Donbasu. Sve to je bilo kontra dokumenata koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a. Želim ponoviti – oni su počeli rat, a mi smo koristili silu da ga spriječimo.”
“Na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji napadala se Rusija i zaboravilo se da je posljednjih 10 godina Zapad potaknuo sukobe. Oko 900.000 ljudi je poginulo i milijuni su izbjegli u ratu od 2021. Pokrivaju se riječima demokracija i vrijednost, a životi im nisu važni. Žele skrenuti pozornost s korupcije u vlastitim zemljama i s ekonomskih problema. Tridesetih su zapadne zemlje otvorile put nacističkoj Njemačkoj da se razvije. Sad su to napravili Ukrajini i svatko tko poznaje povijest, zna da se to proteže do 19. stoljeća i Austro-ugarskog carstva otkad se pokušavaju prekinuti povijesne veze s našom zemljom”, naglasio je Putin.
“Koriste i samog vraga protiv Rusije”
“Podržali su antikonstitucionalni puč 2014., kao da se ništa nije dogodilo. Ideološka podloga toga bila je rusofobija. Grozno je reći da je dio ukrajinske vojske nazvan po jednoj nacističkoj vojnoj jedinici. Imaju uniforme sa znakovima nacističke njemačke. Neonacisti ne skrivaju od koga su naslijedili vrijednosti. Moćnici na to zatvaraju oči jer ih je baš briga, pokušavaju se boriti s Rusijom. To znači da će koristiti bilo što, teroriste, naciste i samog vraga, kao oružje protiv Rusije.
Desetljećima su uništavali ukrajinsku industriju i zbog toga je u toj zemlji raslo siromaštvo i društvena nejednakost. Pretvorili su taj narod u topovsko meso. Odgovornost za ovoliki broj žrtava je na Zapadu i kijevskom režimu. Taj režim služi interesima stranih sila. Ukrajina je trenutno poligon za obuku zapadnih snaga.
Zapadne elite ne skrivaju ciljeve. Pokušavaju nanijeti strateški poraz Rusiji – žele lokalni konflikt pretvoriti u globalni. Tako mi to gledamo i tako ćemo reagirati. Govorimo o postojanju naše države. Moraju uzeti u obzir da je nemoguće poraziti Rusiju na bojištu. Zato ciljaju naše mlade i nastavljaju s lažima i izvrtanjem povijesnih činjenica.
Idu protiv naše kulture i vjere. Pogledajte što su napravili svojima, uništavaju obitelji, nacionalne identitete, zlostavljaju djecu, čak je i pedofilija normalna na zapadu, prepoznaju istospolne brakove. To je u redu, odrasli su, imaju pravo živjeti kako žele. Mi smo u Rusiji uvijek bili tolerantni, nećemo se miješati u tuđe živote. Obitelj je zajednica muškarca i žene. No čak i vjerske tekstove propituju kako bi opravdali ideju rodno neutralnog Boga. Što reći o tome?
Naša je dužnost zaštiti našu djecu od degradacije i poniženja. Zapad će nastaviti pokušati destabilizirati naše društvo. Koristit će naše izdajice. Pokušavaju terorističke napade kako bi destabilizirali naše društvo. Kijevski režim je naviknut na lov na vještice, nećemo ganjati izdajice, neka žive s tim.”
Poseban fond za vojnike
Zahvalio je vojsci i svim dužnosnicima. “Posebno želim zahvaliti stanovnicima Donbasa, Zaporižja i Hersona, vi ste sami odlučili o svojoj budućnosti. Odlučili ste bili zajedno s Rusijom, zajedno s domovinom. Započeli smo i nastavit ćemo rasti”, rekao je.
“Zbog toga, zbog naših predaka, zbog budućnosti naše djece, zbog povratka povijesne pravde – zato se naši vojnici bore. Želim odati poštovanje svim vojnicima i civilima koji su poginuli u ovoj vojnoj operaciji. Svatko tko sudjeluje u specijalnoj operaciji treba posebnu njegu. Predlažem osnivanje posebnog fonda za sudionike u specijalnoj operaciji i njihove obitelji. Odatle će se crpiti medicinska i psihološka pomoć, edukacija i slično”, najavio je. “Zaklada se mora osnovati do kraja godine. Već imamo mjere za potporu veteranima”, dodao je.
“Dobro shvaćamo da su potrebe specijalne operacije povezane s velikim psihološkim, fizičkim i financijskim teretom. Svi sudionici moraju imati barem 14 dana odmora svake godine. Imamo plan za ojačanje vojne sile i radimo na tome”, rekao je.
“Nastavit ćemo koristiti najnovije tehnologije kako bismo poboljšali kvalitetu vojske. Predlažem poseban program za stambeno zbrinjavanje zaposlenika obrambenog sektora s puno nižim najamninama, a razliku će pokriti država.
“Cilj je prisiliti naše građane na patnju”
Zapad govori građanima da je Rusija kriva za energenstku krizu. Pokušavaju prekinuti veze s našmim kompanijama, ograničiti naše stručnjake i krađa naših rezervi kao i napadi na našu infrastrukturu. Sankcije su samo sredstvo, cilj je prisiliti naše građane na patnju. To je njihov humanistički pristup. Pokušavaju nam destabilizirati društvo iznutra. Zahvaljujući našem zajedništvu osigurali smo stabilnu ekonomiju, zaposlenost.
Govorili su da će naša ekonomija pasti 20-25 posto. To se nije dogodilo. Najavljivali su potpuni kolaps. Uspostavili smo veze s partnerima, a ima ih puno u svijetu. Nastavit ćemo raditi s partnerima kako bismo stvorili stabilnu valutu i okruženje. Dijelovi ekonomije ne samo da se nisu smanjili, nego su se i pojačali. Poljoprivreda napreduje, puno smo gradili… Prije pandemije imali smo 4,7 posto nezaposlenosti, a sad je 3,7 posto. To je povijesni minimum. Ruska ekonomija je prevazišla probleme.
Trenutni cilj je podići ekonomiju na novu razinu. Sve se brzo mijenja. Ovo nije samo vrijeme izazova, nego i mogućnosti. Naša budućnost ovisi o tome kako ćemo iskoristiti te mogućnosti. Moramo se riješiti unutarnjih konflikta, potaknuti male poduzetnike, stvoriti nove ceste, nove škole, vrtiće… Moramo povećati međunarodne veze i uspostaviti nove dogovore s novim partnerima. Modernizirat ćemo željeznice na istoku, a to će osigurati nove smjerove za protok robe kao i razvoj istočnih regija. Ove ćemo godine početi naš veliki projekt modernizacije i ulažemo 4,3 milijarde rubalja.
Ovo nisu samo prognoze, nego konkretne brojke. Zahvaljujući pametnim potezima ne moramo pozajmljivati novac od stranih država.
Želim naglasiti s kojim se problemima susrela sovjetska ekonomija. Devedesetih se to počelo mijenjati i naša je ekomonija postala orijentirana prema Zapadu. No, novac se nije ulagao u dugoročne projekte. To smo morali prekinuti, trebala su nam ulaganja. Državi je bilo teško spriječiti prodor zapadnog kapitala, ali invazija je pokazala da su oni koji su Rusiju vidjeli samo kao izvor prihoda, pogriješili. Nikome nije žao onih koji su izgubili goleme račune na Zapadu. Zapad želi završiti s Rusijom kao moćnim igračem na istoku pa su pokušali financirati teroriste i urušiti našu ekonomiju.
Rusija je otvorena zemlja. Ne pretvaramo se da smo posebni, ali ovo je naša civilizacija koju su nam preci ostavili i moramo je očuvati. Nastavit ćemo graditi odnose s prijateljima. No, oslanjat ćemo se prvenstveno na vlastiti potencijal i vlastite vrijednosti. Uvijek smo bili velikodušni i suosjećajni. Znamo kako biti prijatelji, znamo održati riječ i podržavamo ljude u teškoćama.
Lokalni izbori u kolovozu ove godine i predsjednički 2024. provest će se po zakonu i prema ustavnim procedurama. Sva moć u društvu mora se oslanjati na sigurnost i nacionalnim interesima. Zahvaljujem vam na ovoj odgovornoj poziciji.”
Kao jedan od prioriteta za Donbas i Luhansk je oživljavanje kulture pa će, rekao je, izgraditi niz kulturnih centara. “Tako će imati osjećaj pripadanja”, istaknuo je i naglasio ulogu nastavnika i znanstvenika: “Važno je da mladi nauče sve o povijesti. Oni koji su se rodili i odrasli u Bjelorusiji i Donbasu moraju biti predvodnici našeg razvoja. Rusija računa na vas.”
Svijet
Hoće li ove godine biti više snijega nego inače? Evo što kaže prognoza…

Utjecaj El Niña osjetit će se i u Europ, koju zbog njega čeka manje snježnih padalina nego što smo navikli proteklih godina. Iako, proteklih godina smo navikli, barem u Hrvatskoj, na zime bez previše snijega.
Naime, Severe Weather Europe analizirao je situaciju te prognozirao da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno. Iznimka su Alpe i viši dijelovi sjeverne Europe.
U prosincu će snijeg u Europi većinom izostati, ponajprije zbog zapadnijeg prema jugozapadnom strujanju u većem dijelu Europe, koje je bogato oborinama, ali je i toplije. U siječnju stiže promjena pa će u više područja srednje Europe padati snijeg. Veljača neće donijeti značajnije promjene.
U konačnici, predviđa se da će sezonski prosjek za Europu biti manje snježnih oborina od uobičajenog. Unatoč tome, neke više nadmorske visine u srednjoj i sjevernoj Europi imat će povećane vrijednosti snježnih oborina.
Svijet
Politico objavio popis: Ovo su najmoćniji ljudi u Europi

Uz najmoćniju osobu na kontinentu, popis je podijeljen u tri kategorije, izvršitelji, ometači i sanjari, od kojih svaka predstavlja drugu vrstu moći.
Donald Tusk
Dva desetljeća dva su čovjeka vodila bitku za Poljsku. U plavom kutu, boreći se za demokratsku, modernu, europsku viziju budućnosti: Donald Tusk, bivši premijer koji je bio predsjednik Europskog vijeća prije nego što se vratio kao vođa centrističke oporbe; u crvenom kutu, izdvajajući ga za tradicionaliste, katoličke konzervativce, nacionaliste: Jarosław Kaczyński, vođa vladajuće Stranke prava i pravde, prenosi Politico.
Izvršitelji
1. Giorgia Meloni
Uspon Giorgie Meloni na mjesto talijanske premijerke prošle je godine užasnuo sve centriste diljem kontinenta i šire. Bruxelles se pripremao da član postfašističke stranke dobije mjesto (i glas) za njegovim najvišim stolovima, pojačavajući redove problematične djece EU-a. Kijev je bio spreman da se Italija odvoji od paketa i pokuša ublažiti podršku Ukrajini i povući sankcije Rusiji. Ali godinu dana nakon što je postala čelnica trećeg najvećeg gospodarstva u EU-u, Meloni je prkosila očekivanjima i izgradila značajan (iako oprezan) klub obožavatelja.
Na listi su i Ursula von der Leyen, Emmanuel Macron, Andriy Yermak, Recep Tayyip Erdoğan, Maroš Šefčovič, Marine Le Pen, Christine Lagarde, Keir Starmer.
Ometači
1. Elvira Nabiullina
Elvira Nabiullina je vrhunska tehnokratkinja koja održava ratni stroj ruskog predsjednika Vladimira Putina u pogonu. Tijekom desetljeća dok je sjedila na čelu ruske središnje banke, Nabiullina je svojom monetarnom politikom više puta spasila rublju i održala gospodarstvo zemlje. U tom procesu, kao Putinov bankar, nekoć smatran umjerenim utjecajem, a sada njegovim tihim pomagačem, uspjela je spriječiti učinke zapadnih sankcija bez presedana osmišljenih da isprazne blagajnu Kremlja, produžujući rat protiv Ukrajine.
Na listu su i Carles Puigdemont, Viktor Orbán, Annalena Baerbock, Manfred Weber, Tom Van Grieken, Jovita Neliupšienė, Bidzina Ivanishvili, Björn Höcke.
Sanjari
1. Volodimir Zelenski
Winston Churchill. Martin Luther King Jr. Nelson Mandela. S vremena na vrijeme pojavi se vođa i sam promijeni tijek povijesti, ne snagom svoje vojske ili snagom svoje ekonomije, već snagom svojih riječi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je takav vođa.
Od njegovog prkosnog videa “Mi smo ovdje” snimljenog u prvim danima rata ispred njegova predsjedničkog ureda u Bankovoj ulici i njegove kultne dosjetke “Trebam municiju, a ne prijevoz” izrečene kao odgovor na američku ponudu za evakuaciju. Zelenski je nadahnuo Ukrajince da se nastave opirati pokušaju ruske invazije punog opsega, te nagovarao, posramljivao i preklinjao nacije da im pomognu u tome.
Na listi su i Alexei Navalny, Gérald Darmanin, Roberta Metsola, Mary Lou McDonald, Petr Pavel, Thomas Bach, Nigel Farage, Jenni Hermoso.
Svijet
KLIMATSKE PRIJETNJE / Svijet kakav smo poznavali polagano nestaje

Ratovi, onaj u Ukrajini i drugi, na Bliskom istoku, velikim dijelom oblikuju globalne političke odnose. No još jedna tema od globalnog značenja bit će u fokusu od sutra, kada u Dubaiju počinje COP28, konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Prije osam godina na takvom skupu u Parizu zemlje su se dogovorile da će zadržati globalni rast temperature ispod jednog i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko doba. Gdje smo sada i što se može očekivati na konferenciji, ali i nakon nje u suočavanju s klimatskim promjenama?
Uoči još jednog klimatskog summita, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zaputio se s čileanskim predsjednikom Gabrielom Borićem u carstvo vječnog leda gdje klimatske promjene već uzimaju danak.
U posljednjih sedam godina, led na Antarktici topi se rekordnom brzinom. Tijekom 2022. na području gdje su se razmnožavali carski pingvini led je potpuno nestao, zbog čega je uginulo 4 od 5 kolonija njihove mladunčadi. Utopili su se ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led jer nisu bili dovoljno zreli za preživljavanje u takvim uvjetima. Između 2018. i 2022. gotovo trećina od 62 poznate kolonije carskih pingvina stradala je zbog topljenja leda.
– Antarktiku nazivaju usnulim divom, a budi je klimatski kaos. Antarktički morski led je na najnižoj razini. Nove brojke pokazuju da je ovog rujna bio 1,5 milijuna četvornih kilometara manji od prosjeka za ovo vrijeme godine – otprilike područje veličine Portugala, Španjolske, Francuske i Njemačke zajedno, rekao je Antonio Guterres.
Najveće topljenje zabilježeno je u središnjem i istočnom području Bellingshausenova mora krajem prošle godine, zapadno od Antarktičkog poluotoka, gdje se led potpuno otopio. Topljenje leda podiže razinu svjetskih mora i utječe na vremenske promjene diljem globusa.
Led na Antarktici topi se rekordnom brzinom
U svijetu koji se sve više zagrijava, najteže preživljavaju najsiromašniji. Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca, smještenog usred južnoameričkih Anda, alarmantan su prizor za lokalnog farmera Manuela Floresa. Zbog dugotrajne suše, presušili su bunari, a s njima i njegovi usjevi.
Jezero, koje su pretkolumbovski ljudi vidjeli kao božanstvo, važan je ekosustav za divlje životinje i izvor vode za milijune stanovnika, uključujući grad El Alto.
– Puno je faktora i sa svima s trebamo pozabaviti. S jedne strane imamo lokalne uzroke za koje znamo: krčenje šuma, požari, ljudska aktivnost, velike brane, koji imaju učinak. U globalnom smislu imamo klimatske promjene, pojave kao što su El Nino i La Nina, koje uzrokuju poplave i suše, istaknuo je Rodney Camargo, ekološki aktivist.
Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca
Rog Afrike među najosjetljivijim je područjima na klimatske promjene. Tek što je završilo razdoblje najteže suše u posljednja četiri desetljeća, nakon višestrukih propalih kišnih sezona koje su ostavile milijune ljudi u nevolji, bez usjeva i stoke, stanovnike su sada zadesile i poplave.
Cijele obitelji ostale su bez pristupa hrani, zdravstvenoj zaštiti, vodi i higijenskim potrepštinama. Humanitarne udruge pozvale su na hitnu globalnu intervenciju jer se očekuje da će El Nino trajati najmanje do travnja sljedeće godine.
Prošli je mjesec služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus potvrdila prijašnje prognoze da će ovo biti najtoplija godina još od 1940.
U sušom pogođenoj južnoj Španjolskoj, u travnju se dostavljala pitka voda u cisternama za 80 tisuća ljudi jer je njihov lokalni spremnik presušio. Tijekom ljeta svijet su obilazili prizori turista u mediteranskim zemljama koji jedva stoje u užarenim redovima za obilazak turističkih znamenitosti.
Svijet je na korak od toga da se zagrije za gotovo 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. A ako se želi ograničiti globalno zagrijavanje na stupanj i pol, kao što je dogovoreno 2015. Pariškim sporazumom, sve zemlje moraju smanjiti emisije štetnih plinova do kraja desetljeća za 42%. No emisije ugljika od izgaranja ugljena, nafte i plina, prošle su godine porasle za 1,2%. U UN-u to opisuju kao kanjon prepun prekršenih obećanja, neuspjeha političkih lidera i izdaje onih najranjivijih.
Klimatske promjene
Uoči novog pokušaja da se postave stroži ciljevi za smanjenje emisija ugljikova dioksida na summitu u Dubaiju, raste bojazan od neuspjeha, pogotovo jer su oči svjetske javnosti uprte u ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ne zna se ni hoće li i u kojim razmjerima u autokratskoj zemlji sedmorice šeika, u kojoj su zabranjene stranke i sindikati, summit pratiti inače nezaobilazni prosvjedi. Domaćin, Ujedinjeni Arapski Emirati nadaju se uspjehu i novom sporazum po uzoru na onaj Pariški. Ali aktivisti se pitaju koliko je to uopće moguće u pustinjskoj zemlji, neraskidivo povezanoj s naftom u kojoj strani radnici, čak i oni koji rade na energetski održivim projektima, stradavaju radeći u nehumanim uvjetima.
Dok svijet kakav smo poznavali polagano nestaje, borba za njegov opstanak čini se neizvjesnijom nego ikad prije.
-
magazin1 dan prije
GASTRO PONUDA ADVENTA U ZADRU (2. DIO) / Ima svega: Black angus kobasice i ćevapi, divljač, slatki cronut, originalni coctaili, panettone koji se pije…
-
Hrvatska4 dana prije
Poznati lijek protiv bolova povlači se iz svih ljekarni u Hrvatskoj
-
magazin3 dana prije
OD GERMKNEDLE DO SVINJETINE / Burgeri, tripice, churos… Ovo je samo dio gastro ponude Adventa u Zadru 2023…
-
magazin6 dana prije
ADVENT U ZADRU / Sljedećeg tjedna zbor Condura Croatica, klapa Leut, Jet Set, Gina and the Gee Gee’s i Let 3!
Hrvoje
22. veljače 2023. at 17:50
Slava Ukrajini!