Državni zavod za statistiku jučer je objavio konačne rezultate popisa stanovništva. Hrvatska ima 3 871 833, što je 413 tisuća manje nego prije deset godina. Broj stanovnika smanjio se u svim županijama. Hrvata je malo više od 91,5 posto, Srba 3,2 posto, a pripadnika ostalih nacionalnosti manje od 1 posto. Podaci pokazuju znatan pad broja katolika, kojih je 79 posto, a prije deset godina bilo ih je 86 posto, dok je porastao broj ateista.

Konačne rezultate popisa stanovništva “U mreži Prvog” su komentirali sociolozi Krunoslav Nikodem i Sven Marcelić, glavni koordinator popisa Damir Plesac te demograf Dražen Živić.

Najviše je bure u javnosti izazvao podatak o padu broja katolika u Hrvatskoj.

– Što se tiče pitanja o vjeri i narodnosti to je bilo potpuno otvoreno pitanje i osoba se mogla slobodno izjasniti. Državni zavod za statistiku je podatke bilježio upravo onako kako s osoba izjasnila, popisivač nije smio niti na koji način navoditi ili usmjeravati osobu koju je popisivala. Podaci o broju katolika koje je objavio DZS odnose se samo na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici, rekao je glavni koordinator popisa Damir Plesac koji se u emisiju uključio telefonom iz Ženeve.

Što se tiče podataka o broju ostalih kršćana oni se odnose na osobe koje su se slobodno izjasnile kao kršćani. Znači, od nešto manje od 187 tisuća onih koji su potpali pod modalitet – ostalih kršćana – njih nešto više 180 tisuća ili 96 posto su se izjasnili kao kršćani, a od njih se nešto više od 157 tisuća izjasnilo da pripadaju katoličkoj crkvi, objasnio je dodavši da oni moraju poštivati slobodnu volju građana.

No onda se postavlja pitanje koliko je katolika u našoj zemlji – 78 ili 83 posto. Plesac odgovara:

Plesac: Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje

– Katolika je po ovom kako su se izjasnili građani nešto manje od 79 posto. Međutim, zavod će idućih dana objaviti podatke o pripadnosti vjerskim zajednicama pa će sociolozi i demografi dobiti dodatne podatke koje će onda moći podrobnije analizirati, poručio je. 

Sociolog Krunoslav Nikodem kaže da ni dogovor na pitanje – koliko je katolika u našoj zemlji – niti ovog objašnjenja nije jasniji.

– Ovo je relativno jednostavno pitanje. Iz ovih odgovora nažalost nismo dobili objašnjenje o čemu se ustvari radi, ustvrdio je.

Plesac kaže da je stvar vrlo jednostavna.

– Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje gdje se osoba sama izjasnila kojoj vjeri pripada, a osoba se mogla izjasniti i općenito recimo kao kršćanin. Mi ne možemo pretpostaviti da li je taj kršćanin katolik ili je možda pravoslavac ili neki drugi kršćanin. Mi to ne znamo niti možemo znati. Međutim mi smo prikupljali i podatke o vjerskoj zajednici i onda smo vidjeli d unutar tih kršćana koji su se izjasnili kao kršćani daleko najveći postotak pripada katoličkoj crkvi. Međutim konačni podatak je onaj koji smo mi dobili o vjeri – znači kako su se točno građani izjasnili. Ja ne vidim ovdje nikakvih nepoznanica, istaknuo je Plesac. 

– Mi smo prvi puta postavili pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici i to je jedno drugo pitanje koje mi ne možemo vezati uz ovo prvo. To mogu, kada se dodatni podaci objave, na temelju tih pitanja raditi dodatne analize i demografa i ostalih stručnjaka, ali sada je ovo posve jasno i nedvojbeno – koliko se ljudi izjasnilo kao katolici, a koliko ih se izjasnilo da su kršćani ili neke druge vjere. Nikakvih nejasnoća ja tu ne vidim, poručio je Plesac.

Plesac je komentirao i podatak da je po ovom popisu u postotku više Hrvata nego 2011. ali manje Srba i svih ostalih nacionalnih manjina.

– Ja ne mogu komentirati podatke koje smo dobili već samo način na koji smo ih dobili. Točno kako su se ljudi izjasnili na taj smo ih način kategorizirali i tabelirali i to je sve. Toliko se ljudi izjasnilo kao Hrvati, toliko kao Srbi, toliko kao Muslimani itd, znači potpuno realno stanje na terenu, naglasio je.

Plesac: Neupitno je da starimo, određene mjere se trebaju poduzeti što prije

Što se podataka o dobnom skupinama stanovništva tiče, Plesac kaže da su trendovi jasni.

– Neupitno je da starimo, starimo brzo i jasno je da se određene mjere trebaju poduzeti što prije, poručio je.

U svakom popisu bude i egzotičnih vjerskih, ali i nacionalnih opredjeljenja. Plesac kaže kako je imaginacija naših ljudi fascinantna.

– Fascinantna je imaginacija naših ljudi. I sama obrada podataka zbog toga teče nešto sporije nego što smo planirali, baš zbog te imaginacije. Imate nevjerojatne stvari – od toga da ljudi ne znaju gdje žive, da se žele popisati nekoliko puta da utvrde gradivo. Ali ima i imaginacije što se tiče nacionalnosti, bilo je toga i 2001., ali sad je eskaliralo. Ali kako su oni upisali tako smo mi to i na kraju tabelirali, stvarno je tu bilo svega, rekao je. 

Sociolog Krunoslav Nikodem kaže kako ga nije iznenadio pad broja katolika u Hrvatskoj.

– Nema iznenađenja, rezultati su u skladu s rezultatima velikog europskog istraživanja vrijednosti koja periodično provodimo i rezultati popisa odgovaraju trendu polaganog opadanja broja katolika u Hrvatskoj, rekao je.

Marcelić: Rezultati su očekivani

Taj podatak nije iznenadio niti sociologa Svena Marcelića.

– To je nešto što možemo pratiti empirijski već duže vrijeme. Jednako tako znamo da je Hrvatska zemlja koja pripada zapadnome krugu, krugu relativno modernih zemlja, u procesu modernizacije koji među ostalim donosi i opadanje pripadnosti institucionalnim religijama te okretanje nekim alternativnim religijskim praksama, objasnio je Marcelić.

Marcelić je opovrgao teze da je broj katolika u Hrvatskoj opao zato što su se oni iselili u većem broju.

– Ta teza ne drži vodu. Znamo da se iseljava mlađe, radno sposobno stanovništvo koje nije tako tradicionalno, tako da bih ja čak rekao da postoji mogućnost da se oni nisu iselili da bi broj katolika bio još i manji u postotku, rekao je.

Živić: Hrvatska demografski osiromašuje

Demograf iz Vukovara Dražen Živić ističe kako podaci nisu iznenadili demografe, ali niti hrvatsku javnost budući da već godinama stručnjaci upozoravaju da Hrvatska demografski osiromašuje, da je osiromašenje sve brže te da će imati negativne implikacije na brojne segmenta života i rada.

– Ovim je rezultatima taj zamah depopulacije i potvrđen. Ništa nas tu nije iznenadilo, ništa se nije dogodilo što nismo očekivali. Unatoč svim pozivima da se intervenira u pitanje demografske revitalizacije pozitivnih pomaka nema, već bih ja rekao da se urušavamo sve brže. To nije prihvatljivo sa sastajališta hrvatskih nacionalnih interesa i mora se naći neko rješenja, poručio je dodavši da je kod nas došlo do tzv. inverzije piramide starosti.

– Populacijska nam je baza sve uža, a nadgradnja odnosno udjeli starijeg stanovništva postaju sve širi, kaže.

Marcelić: Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava

Marcelić je komentirao i manji broj Srba nego na prošlom popisu iz 2011.

– Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava, a koliko znam oni pripadaju i demografski starijim skupinama i što se toga tiče tu imamo vrlo jasne pokazatelje zašto broj opada. Što se situacije u Vukovaru tiče, tu nisam dovoljno upućen, znam da su na prošlom popisu bilin negdje rubno. Da li tu postoje neki dodatni poticaji za iseljavanje Srba ili je u prošlom popisu bilo nekih netočnosti kao što tvrdi Penava, ne znam kontekst, rekao je Marcelić. S njim se složio i demograf Živić.