Udruga Argonauta pokrenula je poseban nagradni poziv za učenike viših razreda osnovnih škola (5.– razred) – priliku da osvoje besplatan jednodnevni izlet na Kornate, koji će se održati 16. svibnja u sklopu projekta „Kornati – važno je o moru znati 10“, koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Cilj ovog poziva je približiti djeci prirodnu baštinu njihove županije te ih upoznati s jedinstvenom prirodom Kornatskog otočja, ali i ukazati im na važnost očuvanja našeg mora.

Sudjelovanje je jednostavno, ali zahtijeva malo kreativnosti. Razredi trebaju napisati pismo na temu: „Zašto baš moj razred treba ići na izlet na Kornate?“

Najkreativnije pismo osvojit će cjelodnevni izlet u jedan od najposebnijih prirodnih krajolika Hrvatske.

Pobjednički razred očekuje dan ispunjen prirodom, učenjem i avanturom. Uz edukativne radionice na brodu, učenici će sudjelovati u zabavnim aktivnostima kroz koje će upoznati prirodu Kornatskog otočja, ali i družiti se s ostalim sudionicima projekta. Ručak je osiguran, kao i prijevoz do Murtera.

Kako se prijaviti?

Profesori ili učenici trebaju poslati pismo razreda na e-mail: nela@argonauta.hr najkasnije do 16. travnja 2026. Nakon završetka natječaja organizatori će odabrati jedan razred koji će osvojiti ovaj jedinstveni izlet.

Iz Argonaute poručuju: „Tko zna – možda to budete baš vi. Okušajte sreću! Sretno svima!“

Može li jedna destinacija dugoročno rasti bez jasne strategije, investicija i promišljenog upravljanja turizmom? Upravo je to pitanje otvorio prvi panel konferencije Evolution Next Level u Zadru, simbolično nazvan „Savršena temperatura mora?”, koji je okupio predstavnike europskih institucija, gospodarstva, investitora i regionalne politike. Panel je pokazao kako se turizam danas sve manje promatra samo kroz broj dolazaka i noćenja, a sve više kroz kvalitetu ponude, investicije, održivost i dugoročnu strategiju razvoja destinacije.

Sudionici panela bili su Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, Josip Bilaver, župan Zadarske županije te Burak Baykan, regionalni direktor Doğuş Grupe i predstavnik investitora koji stoji iza hotela Hyatt u Zadru.

U raspravi je istaknuto kako hrvatski turizam ulazi u novu fazu razvoja u kojoj se naglasak sve više stavlja na kvalitetu ponude, održivost i razvoj premium sadržaja, umjesto isključivo na rast broja gostiju. „Danas smo razgovarali o razvoju Zadra i Zadarske županije. Ovdje postoje ogromni potencijali. Sve ono što rade lokalne vlasti jasno pokazuje smjer razvoja Zadra kao velike i održive turističke destinacije. Posebno je važan naglasak na mladim ljudima i stvaranju uvjeta za kvalitetan život u lokalnoj zajednici, jer upravo to osigurava dugoročnu održivost turizma”, istaknula je Nikolina Brnjac.

S europske razine sve se snažnije potiče razvoj održivog turizma, upravljanja destinacijama temeljenog na podacima i ravnoteže između razvoja turizma i kvalitete života lokalne zajednice, što je bila jedna od ključnih tema razgovora. Panel je otvorio i pitanje pozicioniranja Hrvatske u premium segmentu turizma, gdje se sve više traže autentična iskustva, lokalna kultura i kvalitetna gastronomija, ali i veća ulaganja u sadržaje visoke dodane vrijednosti.

„Zaista je vrijedno raspravljati o ovim temama na ovakav način jer dobivamo različite perspektive, od europske razine, preko lokalne uprave, do investitora i gospodarstva. Upravo takva razmjena ideja, iskustava i planova može dovesti do konkretnih poslovnih suradnji i realizacije novih projekata” – naglasila je Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, te dodala: “Zaključila bih da je zaista vrijedno na ovakav način raspravljati o ovim temama jer dobivamo različite informacije iz različitih perspektiva. Ono što je također vrlo važno svima nama jest razmjena ideja, iskustava i planova te, naravno, umrežavanje na ovakvim događanjima kako bi došlo do poslovne suradnje, konkretnih realizacija i rezultata. Vjerujem da će se to i dogoditi.”

Posebnu perspektivu donio je Burak Baykan, predstavnik investitora koji je kroz Hyatt projekt doveo jedan od najpoznatijih svjetskih hotelskih brendova u Zadar. Prema njegovim riječima, Hrvatska već godinama bilježi stabilan rast turizma, ali budući razvoj mora biti usmjeren prema kvaliteti i dugoročnom pozicioniranju destinacije na globalnom tržištu. „Hrvatska već dugi niz godina bilježi stabilan i održiv rast kada je riječ o broju posjetitelja, ali postaje jasno da turizam treba staviti veći naglasak na kvalitetu nakon što smo već postigli dobre rezultate u kvantiteti. Hrvatska ima velik potencijal za razvoj vrhunskog turizma”, istaknuo je Baykan.

U raspravi je naglašena i važnost povezivanja turizma s lokalnim gospodarstvom – od poljoprivrede i ribarstva do obrta i malih poduzetnika. „Poruka svim inovatorima i mladim poduzetnicima jest da budu odvažni i iskoriste svoj potencijal. Uz kvalitetnu ideju i proizvod moguće je dosegnuti tržište i ostvariti ozbiljne rezultate”, poručio je Josip Bilaver, župan Zadarske županije.

Panel „Savršena temperatura mora?” pokazao je kako se rasprava o turizmu sve više pomiče prema temama strateškog razvoja, investicija, održivosti i kvalitete života lokalne zajednice, a upravo takav pristup može pomoći destinacijama poput Zadra da se pozicioniraju kao moderne, održive i međunarodno konkurentne turističke destinacije. Događaj se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Zadarske županije, Grada Zadra te Turističkih zajednica Zadarske županije i Grada Zadra. Program manifestacije nalazi se na web stranici https://www.evolution-nextlevel.com/

Tijekom ožujka u Zadru će se održati nekoliko kulturnih programa posvećenih arbanaškim umjetnicima i intelektualcima koji su svojim djelovanjem ostavili značajan trag u znanstvenom, književnom i umjetničkom životu grada. Društvo zadarskih Arbanasa i Gradska knjižnica Zadar organiziraju predavanje, izložbu i okrugli stol posvećen zaslužnim arbanaškim intelektualcima Augustinu i Aleksandru Stipčeviću, dok Narodni muzej Zadar predstavlja izložbu plakata zadarskog umjetnika Nila Karuca.

Izložba „Znakovi identiteta” – Nilo Karuc

U utorak, 17. ožujka u 19 sati u Gradskoj loži u Zadru bit će otvorena izložba „Znakovi identiteta” zadarskog umjetnika i grafičkog dizajnera Nila Karuca, u organizaciji Narodnog muzeja Zadar.

Izložba predstavlja izbor plakata koji svjedoče o autorskom rukopisu Nila Karuca i njegovu doprinosu vizualnoj kulturi Zadra. Kao jedan od značajnih zadarskih umjetnika i grafičkih dizajnera, Karuc je svojim plakatima obilježio brojne kulturne manifestacije i događanja, spajajući umjetnički izraz s funkcijom vizualne komunikacije.

Sjećanje na Augustina Stipčevića

U organizaciji Društva zadarskih Arbanasa u srijedu, 18. ožujka 2026., održat će se predavanje hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića”. Predavač je osobno poznavao književnika Augustina Stipčevića te će kroz predavanje govoriti o njegovu životu, radu i značaju za književnost i kulturni život Zadra.

Cilj predavanja je potaknuti nove naraštaje arbanaških i zadarskih čitatelja na upoznavanje i čitanje djela Augustina Stipčevića, koji je u svojim pripovijetkama vrlo živopisno opisivao arbanašku sredinu i povijest zadarskih Arbanasa u 20. st.

Program započinje u 18 sati u Ogranku Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević” – Arbanasi.
Ulaz je slobodan.

Augustin Stipčević (Kotor, 28. VII. 1912 – Zagreb, 9. III. 1999) bio je hrvatski književnik koji je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao djelatnik Ministarstva prosvjete, glavni urednik u izdavačkom poduzeću Zora te urednik časopisa Kulturni radnik, Scena, Teatar i Republika. Autor je brojnih pjesničkih i proznih djela, među kojima se ističu zbirka pjesama Nemirne vode (1937.), romani Glad na ledini (1956.), Cesta nema granice (1960.) i Vruće ljeto (1966.) te zbirka novela Zid bez prozora (1960). Njegov književni opus obilježavaju socijalne i psihološke teme, kao i prikazi života arbanaške zajednice.

Iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa

U Ogranku Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević” – Arbanasi”, u organizaciji Gradske knjižnice Zadar, od 23. ožujka do 25. travnja 2026. bit će postavljena izložba građe iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa, posvećena Aleksandru Stipčeviću, istaknutom znanstveniku, bibliograf i povjesničaru knjige.

Izložba donosi izbor njegovih knjiga i publikacija iz fonda knjižnice te podsjeća na doprinos koji je Aleksandar Stipčević dao proučavanju povijesti knjige, knjižničarstva i ilirskih studija.

Okrugli stol o Aleksandru Stipčeviću

U sklopu manifestacije Zadar čita, koju organizira Gradska knjižnica Zadar, u utorak, 24. ožujka 2026., s početkom u 12 sati u Odjelu za mlade, održat će se okrugli stol posvećen životu i djelu Aleksandra Stipčevića.

Na okruglom stolu sudjeluju:
• prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić
• prof. dr. sc. Serđo Dokoza
• Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra
• Doroteja Kamber Kontić, ravnateljica Gradske knjižnice Zadar

Okrugli stol donosi osvrt na znanstveni rad i kulturni doprinos Aleksandra Stipčevića, jednog od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige i ilirskih studija te istaknutog predstavnika zadarske arbanaške zajednice.

Aleksandar Stipčević (Arbanasi, Zadar, 10. listopada 1930. – Zagreb, 1. rujna 2015.) bio je hrvatski arheolog, bibliolog, bibliograf, knjižničar, albanolog i povjesničar knjige. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tijekom svoje bogate znanstvene karijere radio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, bio ravnatelj Knjižnice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona te profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova te knjiga, osobito iz područja povijesti knjige, knjižničarstva i ilirskih studija. Među njegovim najpoznatijim djelima ističu se Iliri: povijest, život, kultura, Povijest knjige te trotomno djelo Socijalna povijest knjige u Hrvata, koje predstavlja jedno od najvažnijih istraživanja o ulozi knjige u hrvatskom društvu. Svojim radom ostavio je snažan trag u hrvatskoj znanosti i kulturi te se smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige.