Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), talijansko grožđe, osim što se prodavalo u Sloveniji, završilo je i na hrvatskom tržištu. U bijelom stolnom grožđu, koje se prodaje u Sloveniji i Hrvatskoj, a uvezeno je iz Italije, pronađene su nedopuštene i štetne kemikalije.

Analizom je utvrđeno da voće sadrži visoku razinu pesticida acetamiprida – neonikotinoidnog insekticida koji ubija nametnike djelujući na njihov živčani sustav.

Slovenski inspektori koji su uzeli uzorak otkrili su da grožđe sadrži 0,23 mg/kg acetamiprida, što je čak tri puta više od dopuštene razine, prenosi Dnevnik.hr. Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), isto talijansko grožđe, osim što se prodavalo u Sloveniji, završilo je i na hrvatskom tržištu. Međutim, zasad još nisu poznati detalji o tome gdje je točno distribuirano ni u kojem razdoblju.

Stručnjaci upozoravaju na to da je rizik za ljudsko zdravlje ozbiljan te pozivaju potrošače da ne konzumiraju sporno grožđe.

Acetamiprid se već dugo povezuje s masovnim uginućem pčela diljem svijeta, a nedavne znanstvene studije pokazale su da može biti vrlo opasan i za ljude, osobito za malu djecu, kod koje može uzrokovati neurološke i razvojne poremećaje.

Hrvatska je u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom, a manje su zadovoljni i uvjetima zaposlenja. Učitelji rade u razredima od prosječno 19 đaka što je za šest učenika manje od međunarodnog prosjeka, ali je u školama sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama.

profesorica u školi na nastavi
Pexels / Ilustracija
Hrvatska je u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom, a manje su zadovoljni i uvjetima zaposlenja. Učitelji rade u razredima od prosječno 19 đaka što je za šest učenika manje od međunarodnog prosjeka, ali je u školama sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama

Oglas

Ovdje ih je najmanje zadovoljnih plaćom
Hrvatski učitelji i nastavnici su među najobrazovanijima u 53 zemlje sudionice istraživanja TALIS 2024: čak 94 posto učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi te 87 posto nastavnika u srednjim školama u Hrvatskoj ima završen četverogodišnji ili petogodišnji studij, što je dvostruko više od međunarodnog prosjeka te više od prosjeka EU-a koji iznosi 75 posto, javlja Novi list.

Prosječno imaju 16 do 17 godina radnog iskustva u školi, a u nastavi rade od 40 do 43,5 sati tjedno, što je za tri do pet sati više od prosjeka koji za EU iznosi 39 sati, a OECD 41 sat.

Svaki četvrti nastavnik planira uskoro napustiti profesiju
Nasuprot tvrdnjama o tome kako zbog manje upisane djece imaju sve manje posla, radno opterećenje osnovnoškolskih učitelja u Hrvatskoj poraslo je prosječno za 2,1 sat tjedno u posljednjih 11 godina, a sve su više pod stresom, ne osjećaju da ih se cijeni niti da su dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju.

Koliko je njihovo (ne)zadovoljstvo profesijom, govori podatak da svaki četvrti učitelj i nastavnik u Hrvatskoj namjerava napustiti profesiju u sljedećih pet godina.

Udio učitelja mlađih od 30 godina koji namjeravaju napustiti profesiju u posljednjih je šest godina porastao za 13 posto.

Razlozi odlaska koje navode odnose se na vlastitu odgovornost za uspjeh učenika, rješavanje zabrinutosti roditelja, prilagodbu promjenjivim zahtjevima vlasti i držanje koraka s izmjenama kurikula.

Rezultati su to Međunarodnog istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024, najvećeg takvog istraživanja koje se ciklički provodi u 53 zemlje sudionice, od toga 29 članica OECD-a.

Više od 90 posto stalno zaposlenih

Rad u nastavi u Hrvatskoj je, pokazalo se, prilično sigurno zanimanje jer je više od 90 posto učitelja i nastavnika stalno zaposleno, a obavljaju ga uglavnom žene. S oko 80 posto učitelja i 69 posto nastavnika ženskog spola, Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom žena u prosvjeti. Učitelji rade u razredima od prosječno 19 đaka što je za šest učenika manje od međunarodnog prosjeka, ali je u školama sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama, pa tako svaka četvrta osnovna škola i svaka treća srednja škola ima više od 10 posto takve djece te barem jedan posto učenika koji su izbjeglice. Tipični razred uz to nerijetko ima više od 10 posto učenika s problemima u ponašanju.

Iako su zadovoljni formalnim obrazovanjem, učitelji i nastavnici ne osjećaju se tako dobro pripremljenima u pedagoškim aspektima svojega posla, a najmanje pripremljenima osjećaju se za uporabu digitalnih alata u nastavi, za pružanje podrške socioemocionalnomu razvoju učenika ili za poučavanje u višejezičnom okruženju.

Problem nasilja
Poslom je zadovoljno 84 posto učitelja i 89 posto nastavnika, a svaki treći ponovo bi se odlučio za isti poziv.

Hrvatska je, međutim, u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom, tek svaki četvrti, a manje su zadovoljni i uvjetima zaposlenja u odnosu na svoje kolege u većini zemalja sudionica.

Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s najnižim postotkom učitelja koji smatraju da se učiteljsko zanimanje cijeni u društvu, od strane roditelja, među političarima i u medijima.

Hrvatska se također nalazi u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja i nastavnika koji smatraju da mogu utjecati na obrazovnu politiku.

Relativno niska učestalost nasilnih incidenata

U Hrvatskoj 13,7 posto učitelja i 9,3 posto nastavnika doživljava stres na poslu, mahom zbog odgovornosti za uspjeh učenika te previše administrativnih poslova, ali i održavanja razredne discipline. Na sreću, Hrvatska se još uvijek nalazi u skupini zemalja s relativno niskom učestalosti nasilnih incidenata.

Primjerice, u Finskoj, Malti, Norveškoj i Švedskoj više od 40 posto učitelja radi u školama u kojima ravnatelji izvještavaju da je nasilje ili verbalno zlostavljanje među učenicima na području škole značajan problem. U Hrvatskoj u takvim školama radi oko četiri posto učitelja.

U odnosu na istraživanje TALIS 2018, statistički se značajno povećao udio ravnatelja koji se suočavaju s manjkom strukovnih nastavnika, a sve veći problem postaje i nedostatak nenastavnoga osoblja. U Hrvatskoj se 18 posto osnovnoškolskih ravnatelja i 19 posto srednjoškolskih ravnatelja suočava s manjkom nastavnog kadra.

U većini županija cijepljenje protiv sezonske gripe počinje u ponedjeljak, 13. listopada. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je ovih dana da je osigurano 420 tisuća doza trovalentnog inaktiviranog cjepiva napravljenog na temelju virusa gripe koji su dominirali u protekloj sezoni.

Kako stoji u priopćenju HZJZ-a, pravo na besplatno cijepljenje protiv gripe, kao i prethodnih godina, imaju osobe u dobi od 65 godina i starije, štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika, osobe s kroničnim oboljenjima, djeca i adolescenti u dobi od šest mjeseci do 18 godina na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu te zdravstveni radnici i trudnice.

Cijepljenje protiv gripe provodi se u ordinacijama obiteljskih liječnika i pedijatara, u zavodima za javno zdravstvo te u pojedinim ljekarnama.

“Prijašnjih godina bilo je moguće cijepljenje i u nekim ljekarnama, a za više informacija o toj mogućnosti molimo da se obratite telefonski najbližoj ljekarni”, preporučili su iz HZJZ-a.

I u ljekarnama cijepe obiteljski liječnici

U jednoj ljekarni Gradskih ljekarni Zagreb u utorak su kazali da još nisu dobili ovosezonska cjepiva protiv gripe naručena od veledrogerija.

Ranijih godina, kažu u toj ljekarni, praksa je bila da se cijepljenja u ljekarni dogovori unaprijed pa u zakazanom terminu ondje dođe liječnica opće prakse obaviti cijepljenje. Za cijepljenje u ljekarni nije potrebna uputnica, ali je potreban privatni recept za cjepivo. Prošle godine cijena cjepiva bila je 14,70 eura, a za ovu sezonu još se ne zna, ali unatrag nekoliko godina cijena je otprilike bila ista.

I u jednoj osječkoj ljekarni rekli su nam da ovosezonsko cjepivo protiv gripe očekuju sljedećih dana. Lani je cijena cjepiva, ovisno od kojeg proizvođača, bila između 12,80 i 14,70 eura.

“Mi ljekarnici još ne možemo cijepiti. Generacije farmaceuta koje su sada na fakultetu imaju u programu prvu pomoć i cijepljenje pa će oni biti osposobljeni za to. Ako se netko želi cijepiti u ljekarni, onda obitleljski liječnik dođe cijepiti ovdje”, kazala nam je ljekarnica iz Osijeka.

“Otkad se cijepim nisam imao gripu”

“Ja se cijepim otkad je cjepivo pronađeno”, kaže nam u šali umirovljenik Antun. Potom ozbiljno dodaje da se cijepi protiv gripe već najmanje 25 godina.

“Otad nikad nisam imao gripu. Naučio sam tako pa sam bezbrižan jer cjepivo očito djeluje kad baš nijedne godine nisam obolio. Imao sam zimi i visoku temperaturu i bio prehlađen dan-dva-tri, ali nikad me nije srušilo u krevet na tjedan dana kako to obično bude s gripom”, kaže.

Cijepljenje protiv gripe, pri čemu država osigurava besplatno cjepivo za osobe starije od 65 godina, zdravstvene djelatnike i kronične bolesnike provodi se odlukom Vlade RH još od 1991. godine.

Prošla sezona gripe zaključena je sredinom svibnja ove godine, a prema podacima HZJZ-a prijavljeno je 44.368 oboljelih. Zbog komplikacija izazvanih gripom bilo je hospitalizirano 2.095 oboljelih – šestotinjak više nego u prethodnoj sezoni – a u jedinicama intenzivnog liječenja bilo je 138 obiljelih. Tijekom prošle sezone, prema izvješću HZJZ-a, bilo je prijavljeno 68 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.