Hrvatska
Nezaposlenost u Hrvatskoj u travnju ispod prosjeka EU-a!
Nezaposlenost u Europskoj uniji i eurozoni bila je nepromijenjena u travnju, a u Hrvatskoj spustila se ispod prosjeka Unije, prvi puta od početka pandemije covida 19, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.
Stopa nezaposlenosti u EU-u, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u travnju 6,2 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na ožujak, pokazuje izvješće Eurostata.
Promjena nije bilo ni u eurozoni, gdje se stopa nezaposlenosti u travnju zadržala na 6,8 posto.
U travnju prošle godine iznosila je 7,5 posto u EU i 8,2 posto u eurozoni.
Eurostat procjenjuje da je u travnju u EU bez posla bilo 13,264 milijuna građana, od čega njih 11,181 milijuna u eurozoni.
U odnosu na ožujak njihov se broj u EU smanjio za 89 tisuća, te za 96 tisuća u eurozoni.
U usporedbi s prošlogodišnjim travnjem manji je za 2,543 milijuna u EU, te za 2,175 milijuna u eurozoni.
Hrvatska u društvu Litve
Španjolska i Grčka i u travnju su bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, najviše u EU, od 13,3 odnosno 12,7 posto.
Slijedi Italija s 8,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u travnju iznosila 6,1 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u ožujku, prema revidiranom Eurostatovom podatku. Time se spustila ispod prosjeka Unije prvi puta od veljače 2020.
U travnju prošle godine iznosila je 8,2 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u travnju, prema Eurostatovim podacima, bilo 111 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na travanj 2021. njihov je broj smanjen za 37 tisuća.
Najbliža je Hrvatskoj po stopi nezaposlenosti u travnju Litva gdje je iznosila 6,2 posto.
Češka i dalje bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u, od 2,4 posto. Slijede Njemačka i Poljska s tri posto, te Malta s 3,1 posto.
Neznatni pad nezaposlenosti mladih
Blago je u travnju smanjena nezaposlenost u skupini građana u dobi do 25 godina, iskazana u padu stope nezaposlenosti u EU i eurozoni za 0,1 postotni pod u odnosu na ožujak, na 13,9 posto.
U prošlogodišnjem travnju iznosila je 18,4 posto u EU, te 18,6 posto u eurozoni.
Bez posla je u EU u travnju ove godine bilo 2,6 milijuna mladih, od čega 2,12 milijuna u eurozoni.
U usporedbi s ožujkom broj nezaposlenih smanjio se u EU za šest tisuća, a u eurozoni za tisuću.
U odnosu na prošlogodišnji travanj njihov je broj manji za 685 tisuća u EU, te za 555 tisuća u eurozoni.
Irska perspektiva
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u travnju bilježile Španjolske i Grčka, od 28,9 odnosno 36,8 posto.
Prate ih Italija i Švedska sa stopama nezaposlenosti među mladima od 23,8 odnosno 22,2 posto.
Stopa nezaposlenosti građana u skupini do 25 godine visoka je i u Portugalu i Slovačkoj, gdje je iznosila 19,9 odnosno 18,6 posto, pokazalo je izvješće.
Irska je u travnju Njemačkoj preotela poziciju zemlje s najnižom stopom nezaposlenosti mladih, od 5,6 posto. U Njemačkoj iznosila je 5,7 posto.
U skupini su i Malta i Nizozemska sa 6,8 odnosno 6,9 posto.
Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija, koje ih dostavljaju na kvartalnoj razini.
U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 15,9 posto, uz 23 tisuće mladih bez posla, pokazuju revidirane tablice Eurostata.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin4 dana prijeTJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Vodenjak, Ovan, Ribe
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeCINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje






