Connect with us

Hrvatska

Milanović čestitao Vučiću na pobjedi: Srbi su posebna kategorija

Objavljeno

-

Danas je u Zagrebu održan Američko-hrvatski forum na kojem je bio predsjednik države Zoran Milanović. Nakon događaja dao je izjavu medijima. Čestitao je Orbanu i Vučiću na pobjedi na izborima u Mađarskoj i Srbiji te se posvetio – Srbiji.

“Pozvao sam na suradnju sa Srbijom i da se opredijele gdje žele biti, jer Rusija je daleko”, rekao je.

“Čestitam pobjednicima, uz sve deformacije demokracije, ja im čestitam, to govorim bez cinizma. Srbija se mora opredijeliti je li zapad. Ona je geografski zapad, a što je u smislu političke opredijeljenosti, to se moraju odlučiti. Ja sam ovdje govorio da je hrvatski napredak u posljednjih 30 godina, dvojaka priča. Mi smo očekivali biti razvIjeni kao Španjolska – nismo. Ali smo razvijeniji nego Srbija, no to nije dovoljno”, rekao je Milanović.

“Ja želim imati normalne susjede”

“Srbija nije bijeda, ali neke pojave jesu. Bijeda je frustracija kad ne napreduješ tempom kojim ste sposobni, a to Srbija je. Srbija je imala kameleonsku politiku, ljube Rusiju kojoj su mala, zamrljana fusnota. Sad je Rusija otišla nekim putem, gdje je Srbija ostala? Sad moraju odlučiti gdje su. To s Rusijom je sve fikcija, deluzija”, rekao je.

“Srbi su posebna politička kategorija. Puni talenta, šarma, katkad autodestrukcije. Ja želim imati normalne susjede. Ljude koji se neće razmetati da su kupili neke rabljene avione i nadmetati se s Hrvatskom tko je jači”, rekao je, pa se dotaknuo BiH te govorio o padu drona u Zagrebu.

“Je li na letjelici bio eksploziv? To se lako utvrdi”

Rekao je i kako se Njemačka ili Švedska nemaju što petljati u situaciju u BiH. “BiH nema dva metka da ispali, opasnosti rata nema”, rekao je. U nastavku je govorio o padu letjelice na Zagreb:

“Ja nemam papir. Ja samo imam informacije sa sastanka na kojem je bilo 15 ljudi. Ja znam što se dogodilo, ali sam šutio i šutjet ću i dalje. Ljudi koji su bezdušno manipulirali, sada šute. I sada kažu da je to stvar istrage. Zar Zagrepčani nisu zainteresirani da vide što je stvarno bilo? Je li to bio eksploziv? To se lako forenzički utvrdi, ali ne tako da netko tko je padao razrede u srednjoj Trgovačkoj izađe pred kamere i o tome filozofira i pokazuje nekakve krhotine. To nije nikakav dokaz”, rekao je.

“Plenković napravio seosku zabavu”

“Dan nakon oni su se nacrtali iznad rupe. To je pogrešno. Kad su shvatili da istraga ne ide u smjeru u kojem bi željeli, onda su ušutjeli. Ne znam što bi Plenkovića učinilo sretnim da je tamo eksploziv, meni je draže da tamo nema eksploziva, ali Plenković je od svega toga napravio seosku predstavu”, rekao je.

“U uvjetima kada nemate zatvoren zračni prostor, a mađarski zračni prostor je otvoren, imate niz letjelica u zraku i nije jednostavno reći: ‘Gle, ovo je neki dron’. Ja nisam skeptičan, ja nemam pojma. U informacijskom ratu u kojem sudjeluješ, sve je dopušteno, u ratu u kojem ti ne sudjeluješ, makni se sa strane i čekaj i vidi koji je zaključak”, rekao je.

Komentirao je i rat u Ukrajini.

“Ukrajina nije demokratska država”

“Nijedna od tih država nije baš demokratska. Što ćemo reći da je Ukrajina ista kao Hrvatska? Nije ista”, kaže i dodaje: “Rusija sigurno nije demokratska država, a nije bila ni Ukrajina”. “Za tango je uvijek potrebno dvoje, za rat je potreban jedan”, rekao je Milanović.

“Zastrašujuće je da u Rusiji postoji generacija 250.000 mladih muškaraca koji su na nečiju naredbu spremni krenuti u akciju”, kaže.

Nastavio je o Rusiji i uvozu plina, kaže kako o ukidanju ruskog plina govore oni koji o njemu nisu ovisni. Rekao je da Putin ucjenjuje sad u kompliciranoj situaciji. “To je genijalna fora, to je zona komfora i neki to neće moći odbiti. I tako je rublja pala na 80 za dolar, to govori koliko su ti sustavi nestabilni. Što znači da rublja nije ni slaba ni jaka, samo jedna izjava gospodara rata može imati takav efekt”, rekao je.

“Interes je da taj rat završi što prije. Ako rat ne završi što prije, bit će sve teže, bit će skuplje i teže dostupno. Rusija ima alternative, ne trenutno, ali relativno brze. Hrvatska ima neke alternative, mi se ne bismo trebali smrzavati. Njemačka plin puno više koristi u industriji. Hrvatska je tu u boljoj poziciji nego drugi, to je radi geografije. Tu smo gdje jesmo. Cijene hrane… Ovisi koje hrane. Po dućanima roba baš nešto nema. Svi koji idu po dućanima kažu da robe ima, ali da je nema baš nešto puno”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska je izabrala: HDZ u velikoj prednosti u odnosu na ostale stranke

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu