Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Proslavljena 25. obljetnica posvete župne crkve sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru svečano misno slavlje u utorak, 5. svibnja, na 25. obljetnicu posvete župne crkve sv. Ante Padovanskog u Zadru.

Srebrni jubilej posvete župne crkve znači osobito vrijeme milosti u kojem se otvara mogućnost obnove, produbljenja i novog početka, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da ta proslava uključuje važne dimenzije: zahvalnost, preispitivanje i pogled prema budućnosti.

„Zahvalnost se rađa kad prepoznamo koliko je Božjih darova i milosti primila ta zajednica tijekom dvadeset i pet godina, koliko je života dotaknuto Božjom blizinom. Ta zahvalnost postaje molitva i hvalospjev Bogu, u kojem Crkva slavi Boga za sve što je učinio i nastavlja činiti“, rekao je nadbiskup.

Istaknuo je da u toj zahvalnosti treba spomenuti „sve koji su materijalnim prilozima, svojim rukama, znojem i žrtvom sudjelovali u izgradnji te crkve. Ta građevina nije nastala sama od sebe. U nju su ugrađeni životi, odricanja, molitve i darovi brojnih poznatih i nepoznatih ljudi. Svaki centimetar toga zdanja nosi trag nečije vjere i svjedoči o ljubavi prema Bogu i Crkvi“, rekao je mons. Zgrablić. Zamolio je Božji blagoslov graditeljima, dobročiniteljima i darovateljima za tu crkvu; da Bog nagradi njihovu velikodušnost, primi njihova djela kao znak njihove vjere i predanja, a pokojnima daruje radost svoga kraljevstva.

„Crkva nije samo prostor građen betonom, željezom, kamenom i ljudskim trudom, nego zajednica vjernika koji su pozvani biti „živo kamenje“, „živi Hram Duha Svetoga“. To „živo kamenje“ ugrađeno je u duhovni dom kojeg Bog neprestano gradi. Svatko svojim životom, svojom vjerom, nadom i svojim trpljenjem doprinosi ljepoti žive Crkve, jer Crkva svoju puninu ne nalazi u arhitekturi, nego u zajedništvu onih koji se u njoj okupljaju i vjeruju, koji u njoj susreću živoga Boga i daju mu hvalu prinoseći mu svoje živote“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da taj jubilej nadilazi sjećanje na događaj gradnje crkve i pastoralnog centra.

Ta godišnjica je „trenutak milosti u kojem prepoznajemo kako je Bog tijekom četvrt stoljeća prisutan sa svojim narodom na tom mjestu. Posveta crkve označila je trenutak kad je građevina predana Bogu kao prostor susreta s Njim i međusobno, mjesto gdje se nebo spaja sa zemljom, gdje se otajstvo Božje blizine očituje kroz vidljive znakove, liturgiju, sakramente, naviještanje Evanđelja i zajedništvo vjernika“, rekao je mons. Zgrablić.

U toj crkvi rasla je bogata povijest vjere, krštenja u kojima su mnogi uronjeni u novi život u Krista, prve pričesti, krizme u kojima su mladi osnaženi darovima Duha Svetoga, vjenčanja kad su obitelji započinjale put pod Božjim blagoslovom i oproštaji pokojnika povjeravanih milosrdnom Ocu. „Ta crkva je svjedok i sudionik „povijesti spasenja“ koja se odvija u konkretnom vremenu i prostoru, u životima ljudi koji traže Boga i dopuštaju mu da ih On vodi. Ta godišnjica poziva i na ponizno preispitivanje vlastitog i života župne zajednice. Slavlje jubileja je prigoda da se zapitamo koliko je naše bogoštovlje povezano s našim svakodnevnim životom, koliko naša vjera oblikuje naše odnose, naše odluke i naš pogled na svijet. Pozvani smo svojim djelima, riječima i međusobnim odnosima učiniti vidljivom Božju ljubav koja povezuje Sina s Ocem i nas po Duhu Svetom s njima“, potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da Bog uvijek iznova daje priliku za rast u vjeri, spoznaji Boga i obraćenje.

„Dok zahvaljujemo za prošlost, promatramo sadašnjost te se s optimizmom otvaramo budućnosti. Pogled vjere usmjerava nas prema budućnosti, onome pred nama, jer Gospodin nas ne poziva da ostanemo zarobljeni u uspomenama, nego da hrabro koračamo naprijed, noseći iskustvo njegove vjernosti“, rekao je nadbiskup. Poželio je da župna zajednica svjedoči evanđelje u konkretnom životu, donosi Kristov mir u obitelji, na radna mjesta i društvo koje traži smisao i sigurnost.

Nadbiskup je potaknuo vjernike da obnove pouzdanje u Gospodina, da mir kojeg Krist daruje bude trajno prisutan u našim životima, da nas osnaži u kušnjama, vodi kroz neizvjesnosti i učini sposobnima graditi mostove među ljudima. U hodu kroz vrijeme i vjeru, župljane Smiljevca zagovorom prati i njihov nebeski zaštitnik i naslovnik župe, sv. Ante Padovanski, čiji je život trajni izvor nadahnuća: „njegova duboka uronjenost u Božju riječ, njegova osjetljivost za potrebite i snažna vjera koja je donosila pomirenje gdje su vladale podjele. Sv. Ante nas poziva da ne ostanemo na površini vjere, nego da dopustimo da nas Božja riječ oblikuje, mijenja i vodi prema konkretnim djelima ljubavi“, poručio je nadbiskup.

Poželio je da ta crkva i dalje bude „mjesto susreta Boga i čovjeka, gdje se Bog slavi, srca smiruju i pronalaze oslonac, gdje se rađa za vječnost i jača zajedništvo s Bogom i međusobno“ te da župna zajednica oslonjena na Krista i praćena zagovorom sv. Ante nastavi rasti u vjeri, ljubavi i jedinstvu, kao vidljivi znak Božje prisutnosti u svijetu koji čezne za mirom kojeg jedino Bog može dati.

Na kraju mise, nadbiskup Zgrablić najavio je izgradnju nove crkve na području sadašnje župe sv. Ante na Smiljevcu. Naime, sadašnja župa obuhvaća prostrani teritorij između ulice Ante Starčevića na zapadu, ulicom Franka Lisice do gradskog groblja na jugu i sjeveroistočno do župe sv. Petra na Ploči. U tom predjelu, prema Ploči, osobito se povećava stanovništvo. Nekad je na prostoru sadašnje crkve i velikih stambenih zgrada u njenom okruženju bila vojarna, a sada je to jedna od župnih crkvi u Zadarskoj nadbiskupiji s najvećim pohodom vjernika na misama i sudjelovanjem u mnogim župnim aktivnostima i duhovnim događajima.

„Drago mi je da je crkva sv. Ante Padovanskog postala mala. Kad god sam bio u ovoj župi, crkva sv. Ante uvijek je bila puna ljudi pa ćemo izgraditi još jednu crkvu na prostoru župe sv. Ante“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši vjernike da mole da se ta nakana ostvari u skoroj budućnosti. „Taj jubilej nije samo proslava građevine, nego žive Crkve, svih vjernika; čuvat ćemo ovaj dom molitve kao dragocjenu baštinu za nadolazeće generacije“, rekao je na kraju mise smiljevački župnik dom Tomislav Dubinko.

Zahvalio je na suradnji brojnim župnim suradnicima: župnom zboru odraslih, zboru mladih, dječjem zboru, časnim sestrama iz Družbe sestara Presvetog Srca Isusova koje djeluju u župi, ministrantima, čitačima, vijećnicima, sakristanki, izvanrednim djeliteljima pričesti i drugima. Dubinko je zahvalio i župljanki Almi Kardum koja je bila supotpisnica povelje za blagoslov kamena temeljca za župnu crkvu. Don Tomislav je zahvalio i nadbiskupu Zgrabliću što je podržao da se uredi okoliš župne crkve i parkiralište pokraj pastoralnog centra, kao i obnovu zvonika i fasade crkve što je u tijeku. „To nije samo građevinski zahvat, nego znak da zajednica živi, brine o svom domu, da želi sačuvati sveto za buduće naraštaje, na dobro svih koji će tu dolaziti tražiti Božju blizinu“, rekao je mons. Zgrablić.

Utemeljenje župe, izgradnja župne crkve sv. Ante Padovanskog i svećenici koji su djelovali u župi

Župa sv. Ante Padovanskog utemeljena je dekretom zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka 3. srpnja 1978., a nastala je diobom župa Sv. Ivana Krstitelja na Relji i Gospe Loretske u Arbanasima, zbog porasta stanovništva u tom istočnom dijelu grada Zadra.

Kao nova župa, počela je djelovati u nedjelju, 16. srpnja 1978., na blagdan Gospe Karmelske. Od utemeljenja župe sv. Ante, puk sa Smiljevca se dvadeset i dvije godine okupljao na misi i djeca na vjeronauku u malenoj crkvi Svetoga Duha u ulici Franka Lisice u Zadru, do 2000. godine. Onda su se godinu dana, do posvete nove župne, mise slavile u kripti nove župne crkve sv. Ante.

Novu župnu crkvu sv. Ante Padovanskog u subotu, 5. svibnja 2001. godine posvetio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. U jednu cjelinu s crkvom povezana je župna kuća i prostor pastoralnog centra. Crkva sv. Ante izgrađena je materijalnim sredstvima crkvenog dobročinitelja mons. Simeona Duce i Zadarske nadbiskupije. Nacrt crkve i centra izradio je Pavao Bezić, dipl. ing. arhitekture, projektnu dokumentaciju poduzeće D&Z iz Zadra, a izvođač radova bilo je zadarsko poduzeće Duca d.o.o. s kooperantima.

Župu sv. Ante najprije su posluživali salezijanci koji djeluju u župi Gospe Loretske u Arbanasima, te je u koncelebraciji bio i sadašnji župnik Gospe Loretske, don Marko Majić Mazul. Tijekom 25 godina, u župi je djelovalo petnaest svećenika. Prvi upravitelj župe na Smiljevcu od 1978. bio je salezijanac don Mihael Rodić. Potom su župu do 1994. godine vodila još trojica salezijanaca: Žarko Akrap (1978.-1986.), Ante Guberac, (1986.-1989.) i Valent Furijan (1989.-1994.).

Zatim, 1994. godine, dva mjeseca župu je vodio svećenik Banjolučke biskupije don Mladen Grabovac, pa don Čedomil Šupraha, koji je bio i tadašnji ekonom   Zadarske nadbiskupije (1994.-1995.). Župnik Smiljevca od 1995. do 1997. bio je don Srećko Petrov, a don Mladen Kačan od 1997. do 2009. godine.

Tada u župu Smiljevac dolaze djelovati Verbiti, svećenici Družbe Božje Riječi. Od 2009. do 2013. župnik je bio don Ryszard Reikowski, pa don Petar Palowski (2013.-2014.). Od 2014. do 2018. godine u župi je opet djelovao don Mladen Kačan.

Među devetoricom svećenika koncelebranata, nadbiskup Zgrablić osobito je pozdravio don Mladena Kačana, sada umirovljenog svećenika koji je najduže djelovao na Smiljevcu, u dva navrata sveukupno šesnaest godina. Zadnjih osam godina župnik je don Tomislav Dubinko. Župni vikar je don Antonio Oltran, a suradnik don Andrzej Stepien. U pastoralnom životu župe sudjeluje i p. Arek Krasicki, koji su također bili u koncelebraciji, kao i don Josip Lenkić, župnik zadarske župe Ploča i fra Tomislav Vrsaljko, župnik zadarske Relje.

U župi Smiljevac živi približno osam tisuća stanovnika, odnosno 2 500 obitelji. To je župa s pozitivnim prirastom rođenih, svake godine je veći broj krštenika od umrlih. Godine 2024. i 2025. godine kršteno je 112 i 115 djece u župi, a godinama prije oko 90 djece godišnje, što pokazuje trend stalnog povećanja stanovnika koji znači i veći broj vjernika u župi. Često se za vrijeme jedne nedjeljne mise u župi krsti troje, pa i četvero djece.

Ines Grbić

Rating: 2.00/5. From 1 vote.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SNAŽNA PROMJENA VREMENA: Olujno jugo, obilna kiša i grmljavina, DHMZ izdao upozorenja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Hrvatsku danas očekuje izražena promjena vremena uz jače naoblačenje, kišu, lokalno obilnije pljuskove i grmljavinu. Posebno nepovoljne vremenske prilike prognoziraju se na Jadranu, gdje će jugo jačati na jako i olujno, dok će u pojedinim područjima udari vjetra biti vrlo snažni. Unatoč nestabilnom vremenu, temperature će ostati razmjerno visoke za drugu polovicu studenoga.

Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), naoblačenje će se tijekom dana širiti sa zapada prema ostatku zemlje, a glavnina oborina očekuje se u poslijepodnevnim satima. Kiša će ponegdje biti obilna, uz mogućnost izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom. Najmanje oborina očekuje se na istoku Hrvatske.

U unutrašnjosti će tijekom noći i jutra mjestimice biti magle, a potom će prevladavati oblačno vrijeme. Puhat će slab do umjeren južni i jugoistočni vjetar, u gorju povremeno i jak.

Na Jadranu će vremenske prilike biti znatno nepovoljnije. Jugo će postupno jačati na jako i olujno, a prema kraju dana vjetar će okretati na jugozapadni i sjeverozapadni, prolazno također jak, s olujnim udarima. Promjena smjera vjetra najprije se očekuje na sjevernom Jadranu.

U večernjim satima duž obale očekuje se prestanak kiše i postupno smanjenje naoblake, a zatim bi se vrijeme trebalo smirivati i u ostalim dijelovima zemlje.

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se između 5 i 10 stupnjeva u unutrašnjosti te od 11 do 16 stupnjeva na Jadranu. Najviša dnevna temperatura uglavnom će biti između 12 i 17 stupnjeva, dok će na jugu zemlje dosezati i 20 stupnjeva Celzijevih. Državni hidrometeorološki zavod+1

Za Zadarsku županiju narančasto upozorenje

Poseban oprez potreban je na zadarskom području, za koje je DHMZ izdao narančasto upozorenje zbog olujnog vjetra, ponegdje i s orkanskim udarima. Upozorenje vrijedi od 9 do 18 sati, nakon čega ostaje na snazi žuto upozorenje zbog jakog vjetra s olujnim udarima.

Od 15 do 21 sat na snazi je i žuto upozorenje zbog mogućih izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom.

Snažan vjetar može prouzročiti lomljenje grana, oštećenja konstrukcija te poteškoće u prometu, a nisu isključeni ni lokalni prekidi opskrbe električnom energijom.

Na zadarskom području dnevna temperatura mogla bi dosegnuti oko 18 stupnjeva, uz kišu i vrlo vjetrovito vrijeme. Državni hidrometeorološki zavod+1

Kakvo nas vrijeme očekuje sljedećih dana?

Prema trenutačnim prognostičkim modelima, nestabilno vrijeme nastavit će se i tijekom idućih dana, uz povremene oborine i postupno zahlađenje.

Na zadarskom području petak bi trebao donijeti promjenjivu naoblaku, uz mogućnost lokalnih pljuskova i temperaturu do 18 stupnjeva. U subotu se očekuje nešto stabilnije vrijeme, uz najvišu temperaturu oko 17 stupnjeva.

Nova promjena izgledna je u nedjelju, kada ponovno raste vjerojatnost kiše, mjestimice i obilnije. Početkom sljedećeg tjedna očekuje se osjetniji pad temperature, pa bi dnevne vrijednosti u Zadru mogle pasti na 12 do 14 stupnjeva, a jutarnje na samo 4 do 6 stupnjeva.

Prema sadašnjim izgledima, druga polovica sljedećeg tjedna mogla bi donijeti hladnije vrijeme nego proteklih dana, što će označiti izraženiji prijelaz prema kasnojesenskim vremenskim prilikama.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Škabrnja je nakon 35 godina dobila Memorijalni centar dostojan svoje žrtve

Objavljeno

-

By

Uoči 35. obljetnice jednog od najtragičnijih dana Domovinskog rata, u Škabrnji je otvoren Memorijalni centar s imenima 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Mjesto koje je postalo simbol stradanja, ali i hrvatske ustrajnosti, danas čuva uspomenu na prošlost i gradi budućnost za nove generacije.

Postoje datumi koji se nikada ne zaboravljaju. Za Hrvatsku je 18. studenoga 1991. jedan od njih. Dok je nakon višemjesečne opsade slomljena obrana Vukovara, stotine kilometara dalje, u Škabrnji nedaleko od Zadra, počinjen je jedan od najtežih zločina nad civilnim stanovništvom tijekom Domovinskog rata.

Trideset pet godina poslije, Škabrnja i Vukovar ostaju neraskidivo povezani kao simboli žrtve, otpora i borbe za hrvatsku slobodu.

Upravo uoči ovogodišnje obljetnice Škabrnja je dobila ono što je desetljećima zasluživala – Memorijalni centar, mjesto trajnog sjećanja na sve one čiji su životi ugrađeni u temelje hrvatske neovisnosti.

Imena 88 žrtava trajno upisana u povijest

Novi Memorijalni centar sa spomen-sobom svečano je otvoren 16. listopada 2026. godine, na Dan Općine Škabrnja i blagdan njezina zaštitnika svetog Luke.

U spomen-sobi trajno su ispisana imena 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Iza svakog imena stoji jedna ljudska sudbina, jedna obitelj i život koji je nasilno prekinut.

Centar je izgrađen zajedničkim sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Zadarske županije i Općine Škabrnja. Njegovo otvorenje mnogo je više od završetka infrastrukturnog projekta. Škabrnja je dobila dostojanstven prostor sjećanja, ali i mjesto na kojem će buduće generacije učiti o stradanju svojega mjesta i istini o Domovinskom ratu.

Otvorenju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, zadarski župan Josip Bilaver, predstavnici lokalne i regionalne vlasti, hrvatski branitelji te obitelji stradalih.

„Vaši najmiliji nisu zaboravljeni. Njihova imena nisu samo dio povijesti Škabrnje. Oni su dio povijesti Hrvatske. I dok bude Hrvatske, živjet će i uspomena na njih”, poručio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Bilaver: Djeca i mlade obitelji najbolji su odgovor na sve što je Škabrnja proživjela

Za zadarskog župana Josipa Bilavera otvorenje Memorijalnog centra imalo je posebno osobno značenje. Odrastao je u Škabrnji, a ratna stradanja rodnog mjesta 1991. doživio je kao petogodišnji dječak. Sjećanja na ratne godine, stradanje sumještana i razaranje rodnog kraja dio su njegova osobnog životnog iskustva.

„Poseban je osjećaj biti ovdje, u novom Memorijalnom centru. To je najmanje što smo mogli učiniti kako bismo dostojno obilježili žrtvu naših branitelja i svih stradalih”, istaknuo je Bilaver prilikom otvorenja.

Naglasio je kako je očuvanje sjećanja na žrtve trajna obveza, ali i da se zahvalnost prema njima pokazuje stvaranjem uvjeta za život i razvoj Škabrnje.

„Nisu se ostvarile zloslutne prognoze o budućnosti Škabrnje. Danas govorimo o živoj i snažnoj Škabrnji koja zna kojim putem želi ići. Upravo su naša djeca i mlade obitelji najbolji odgovor na sve one koji su vjerovali da ovdje više neće biti života”, poručio je župan.

Škabrnja je danas mjesto koje, čuvajući uspomenu na svoje žrtve, sve odlučnije gleda prema budućnosti. Obnovljene kuće, obrađena polja i nove generacije koje odrastaju u mjestu najbolja su potvrda njegove snage i ustrajnosti.

Komunalno se oprema nova stambena zona u kojoj započinje izgradnja prvih kuća, uređuju se sportski sadržaji, a planirana su i ulaganja u prometnu infrastrukturu te obnovu mjesne ambulante.

Razvoj mjesta podupire i Zadarska županija, među ostalim kroz program „Tu sam rođen”, kojim se mladim obiteljima subvencioniraju stambeni krediti kako bi lakše riješile stambeno pitanje i ostale živjeti u svojim sredinama.

U mjestu koje je prije 35 godina pretrpjelo nezamisliva stradanja danas ponovno odrastaju nove generacije. Upravo je nastavak života, unatoč svemu što se dogodilo, jedna od najsnažnijih poruka današnje Škabrnje.

Sjećanje koje obvezuje, život koji pobjeđuje

Svakog 18. studenoga Škabrnja postaje mjesto zajedničkog sjećanja. Tisuće ljudi iz svih krajeva Hrvatske dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast onima koji su izgubili život u Domovinskom ratu.

Ove godine, na 35. obljetnicu stradanja, čine to uz novi Memorijalni centar, trajni podsjetnik na cijenu slobode i obvezu da se žrtva nikada ne zaboravi.

A istodobno, u Škabrnji se nastavlja život. Grade se domovi, rađaju djeca, obrađuju polja i stvaraju planovi za budućnost.

Jer najveća pobjeda Škabrnje nije samo u tome što je obnovljena nakon ratnih razaranja. Najveća je pobjeda što se u njoj ponovno čuje dječji smijeh.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “GRAD KOJI NIKADA NEĆEMO ZABORAVITI!” / Predstavnici Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama

Objavljeno

-

By

Općina Sveti Filip i Jakov, predvođena načelnikom Zoranom Pelicarićem, zajedno s općinskim vijećnicima i brojnim mještanima, posjetila je Vukovar kako bi odala počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.

Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni su vijenci, zapaljene svijeće i upućene molitve za sve poginule i nestale.

“Njihova žrtva naša je trajna obveza – da pamtimo, poštujemo i budućim generacijama prenosimo istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu.

Vukovar nije samo mjesto sjećanja. Vukovar je simbol hrabrosti, zajedništva, ljubavi prema domovini i neizmjerne žrtve za slobodu Hrvatske.

Neka je vječna slava i hvala svim hrvatskim braniteljima i svim nevinim žrtvama”, stoji u objavi iz Općine Sv. Filip i Jakov.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu