Hrvatska
Sutra inauguracija Milanovića. Cijeli HDZ bojkotira, doći će više uzvanika nego 2020.
Predsjednik Republike Zoran Milanović sutra će položiti prisegu za svoj drugi petogodišnji mandat . Na inauguraciji u Uredu predsjednika na Pantovčaku bit će stotinjak uzvanika, među njima i četvero potpredsjednika sabora, ali nitko iz vlade.
Milanović je drugi put izabran za hrvatskog predsjednika prije nešto više od mjesec dana, 12. siječnja, kad je u drugom krugu pobijedio protukandidata Dragana Primorca.
Na inauguraciji, koja će početi u utorak u podne, prisustvovat će bivši predsjednici države, predstavnici institucija i udruga, Oružanih snaga RH, vjerskih zajednica, šefovi stranaka koje su Milanovića podržale u kampanji, članovi tima koji su mu vodili izbornu kampanju te obitelj i prijatelji.
Prisega i inauguracijski govor
Inauguracija će početi prijavkom Počasno-zaštitne bojne na platou ispred Ureda predsjednika, a cijela svečanost trebala bi trajati oko 45 minuta.
Nakon pregleda Počasno-zaštitne bojne predsjednik Milanović sa suprugom Sanjom ući će u svečanu dvoranu, gdje će biti uzvanici i suci Ustavnoga suda.
Uslijedit će državna himna Lijepa naša domovino, koju će otpjevati klapa Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj, a potom će Milanović pred sucima Ustavnoga suda, na čelu s predsjednikom Miroslavom Šeparovićem, prisegnuti svojom čašću da će “dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana”.
“Kao hrvatski državni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”, tekst je prisege koju će izreći za govornicom držeći ruku na Ustavu.
Nakon potpisivanja prisege i glazbenog broja, pjesme Cetina u izvedbi Sinjske klape, uslijedit će Milanovićev inauguracijski govor.
Za sam kraj svečanosti klapa Trogir izvest će Bodulsku baladu, učenica Chritzel Renae Aceveda pjesmu Dej mi Bože oči sokolove, a Ansambl Lado fragmente iz Slavonske kraljice, nakon čega je predviđen kratak koktel za uzvanike.
Veći broj uzvanika nego prije pet godina
U utorak će na Pantovčaku biti veći broj uzvanika nego na inauguraciji prije pet godina, kad ih je bilo četrdesetak. Među stotinjak gostiju bit će troje bivših predsjednika Republike – Stipe Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović.
Milanović je poslao pozivnice i predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću te potpredsjednicima vlade, no oni na svečanost neće doći.
Neće doći ni predsjednik sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik sabora Željko Reiner (HDZ), koji su se ispričali, ali će inauguraciji prisustvovati ostali potpredsjednici sabora – Ivan Penava (DP), Furio Radin (NZ) te Sabina Glasovac i Peđa Grbin (SDP), potvrdio je Ured predsjednika.
Na svečanosti će biti i predsjednici saborskih odbora koji pokrivaju ustavne ovlasti predsjednika Republike – Arsen Bauk (Odbor za obranu) i Ranko Ostojić (Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost), dok se Andro Krstulović Opara (Odbor za vanjsku politiku) ispričao.
Dolaze i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid, zapovjednici svih grana Oružanih snaga, ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija i predstojnik Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Također i predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, vojni ordinarij Jure Bogdan i apostolski nuncij Giorgio Lingua te predstavnici najvećih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.
Na inauguraciji će biti i predsjednici stranaka koje su ga podržale u kampanji za izbor predsjednika države – Siniša Hajdaš Dončić (SDP), Matija Posavec (NPS), Ivica Puljak (Centar), Krešo Beljak (HSS), Radimir Čačić (Reformisti), Lazar Grujić, (SU), Milivoj Špika (BUZ), Dalija Orešković (DOSIP), Stanko Borić (Glas), Željko Pavlic (MDS) te Dalibor Paus (IDS) i Darijo Vasilić (PGS).
Uz suprugu Sanju, na Milanovićevoj inauguraciji bit će i njihovi sinovi Ante Jakov i Marko, kao i članovi šire predsjednikove obitelji.
Akreditirano 180 predstavnika medija
Na inauguraciji će biti i generali iz Domovinskog rata Ante Gotovina, Mladen Markač, Ivan Čermak, Rahim Ademi, Ljubo Česić, Ante Kotromanović te Antun Kikaš, bivša premijerka Jadranka Kosor te bivši načelnik Glavnog stožera OS Robert Hranj.
Nazočit će i Gordan Maras, eurozastupnica Biljana Borzan, Mihael Zmajlović, župani Željko Kolar i Zlatko Komadina te drugi Milanovićevi prijatelji.
Za praćenje inauguracije akreditirano je ukupno 180 novinara, snimatelja i fotografa.
Milanović je prvi mandat osvojio 5. siječnja 2020. nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Drugi je put izabran prije nešto više od mjesec dana, 12. siječnja.
Održavanje inauguracije na Pantovčaku uveo je upravo Milanović prije pet godina, nakon što su prethodne, predsjednika Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Ive Josipovića te predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, održavane na Markovu trgu.
Milanović je otklonio mogućnost da se inauguracija održi na nekom drugom mjestu poručivši da je vezan odlukom o tome od prije pet godina.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




