Hrvatska
Milanović: Glavna zadaća HV-a je obrana hrvatskih granica
Predsjednik Republike Zoran Milanović u petak je na obilježavanju 15. obljetnice ustrojavanja Gardijske mehanizirane brigade HKoV-a poručio da je glavna zadaća Hrvatske vojske obrana hrvatskog teritorija, hrvatskih granica, a sve drugo pa i međunarodni savezi “dolazi kasnije”.
U obraćanju pripadnicima brigade u Kninu, Milanović je najavio i da će idući tjedan u Mostaru nazočiti obilježavanju godišnjice osnutka Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
U govoru se spomenuo dana oslobođenja Knina koji je opisao kao dan koji u povijesti naroda i nacija ima “vezivni faktor”; dan za koji svi znaju i svi znaju što su u tom trenutku radili i gdje su tom trenutku bili. Dan koji je, kako je naglasio, “donio trenutak nezapamćene sreće i zadovoljstva svakom hrvatskom čovjeku i svakom hrvatskom patriotu”.
– On je za našu naciju vjerojatno jedan i jedinstven. Taj dan svojim briljantnim ratnim pobjedama omogućili su nam vaši prethodnici, suborci iz onog vremena, poručio je Milanović te naglasio da ti ljudi nikad neće biti zaboravljeni.
– Hrvatskoj su oni donijeli slobodu i nevjerojatnu i nezabilježenu radost da je sve gotovo, rekao je. “Ne zluradost, ne mržnju prema protivniku, nego baš onu običnu, iskonsku, duboku ljudsku radost. Bez toga nema života, bez toga nema potomaka, bez toga nema budućnosti ni čovjeka, ni obitelji, niti nacije”, naglasio je.
Glavna zadaća Hrvatske vojske obrana je hrvatskih granica
Pripadnicima brigade predsjednik Milanović je poručio da “teže najboljem” i kako ne smiju zaboraviti da im je najvažniji zadatak – obrana hrvatskih granica, hrvatskog teritorija.
– Onoga što svaku naciju i državu čini državom, bez čega ne postoji, a to je teritorij koji je omeđen granicama, to je stanovništvo i to je demokratski izabrana narodna vlast, vlast predstavnika naroda u predstavničkoj demokraciji, istaknuo je. To je u političkom i ustavnopravnom smislu sveto trojstvo koje se brani, dodao je.
– Sve drugo dolazi kasnije – i međunarodni savezi u kojima treba biti lojalan, pošten i odan saveznik onima kojima si prisegnuo da ćeš biti saveznik, i u solidarnosti s državama kao što je Ukrajina, koja je napadnuta od Rusije i koja tu solidarnost i ljudski i politički zaslužuje i od nas je ima i imat će je, naglasio je.
– Međutim, vaš glavni i jedini zadatak, istaknuo je Milanović u obraćanju vojnicima, sva vaša nastojanja, sva naša nastojanja, i sva moja nastojanja kao trenutnog prolaznog predsjednika i vrhovnog zapovjednika, je da vas se osposobi i trenira upravo za to i u tom smislu i s tim ciljem unaprjeđujte se da biste odvraćali i da bi ste, ne dao Bog, sutra morali braniti.
Bit ću u Mostaru na obilježavanju osnutka HVO-a
Predsjednik Milanović je potom najavio da će za tjedan dana biti na postrojavanju u povodu godišnjice osnivanja HVO-a.
Kako je naglasio, HVO je zajedno s Hrvatskom vojskom, pod vodstvom Hrvatske vojske, zajedničkim zapovjedništvom, temeljem međunarodnog sporazuma potpisanog u Splitu između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i predsjednika BiH Alije Izetbegovića, oslobađao BiH i omogućio da to bude slobodna zemlja, zemlja u kojoj je konačno prestao rat.
– E to se danas ne samo zaboravlja, nego vrlo drsko i sustavno podcjenjuje i Hrvatskoj kao i obično, nabijaju kompleksi krivnje, odgovornosti – umjesto da se kaže hvala i ne ponovilo se, rekao je.
Za tjedan dana u Mostaru će, kako je rekao, sinovima Hercegovine i Bosne prenijeti pozdrave pripadnika Hrvatske vojske jer, poručio je, “mi smo dvije države – mi poštujemo tuđe i drugo, ali u ratu to je bilo jedno”.
– Tko god to ne priznaje ili ne vidi, slabo vidi ili ne želi vidjeti, zaključio je Milanović te još jednom gardistima čestitao njihov dan.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






