Connect with us

Hrvatska

SEDAM ZLATNIH PRAVILA / Od danas plaćamo skuplju struju, a ovo su trikovi kojima možete ublažiti udar…

Objavljeno

-

Od danas ćemo u Hrvatskoj plaćati skuplju struju. Poskupljenje koja su najavljena prije nekoliko mjeseci zahvatit će većinu od 1,43 milijuna kućanstava, pošto HEP drži više od 90% maloprodaje električne energije u državi.

Sredinom veljače, Vlada Republike Hrvatske donijela je neke mjere koje bi trebale ublažiti udar na novčanike građana te utjecati na cijene energije. Premijer Plenković kazao je da bi električna energija kućanstvima trebala poskupjeti do 9,6 posto, dok bi bez vladinih mjera rast cijena za kućanstva bio čak do 23 posto.

Nema jeftine struje bez početnih ulaganja

Poskupljenja ćemo vidjeti na računima koji nam dolaze u svibnju, a alternativa za “skupu struju” mogu biti obnovljivi izvori energije, no po pitanju uštede na računima za električnu energije korištenjem obnovljivih izvora energije, nažalost ne postoji opcija bez određenih početnih ulaganja, pojašnjava nam Srećko Tamburović, stariji istraživač u Odjelu za obnovljive izvore energije, klimu i zaštitu okoliša i stručnjak za solar Energetskog instituta Hrvoje Požar.

“Za postojeća kućanstva građanima je trenutno najjednostavnija i najdostupnija opcija ulaganja u sunčane elektrane za samoopskrbu. Elektranu je moguće planirati na krovnim površinama na legalnim objektima, za što u tom slučaju nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu već gradnja ide prema uvjetima za jednostavne građevine”, pojašnjava nam Tamburović. HEP ODS je sa svoje strane pojednostavnio proceduru priključenja elektrana ovog tipa tako da od idejnog projekta do elektrane u pogonu ne bi ni u najgorem slučaju trebalo proći više od godine dana.

“Elektrana se dimenzionira tako da njena proizvodnja pokriva vlastite potrebe objekta na koji se instalira, a to je zadaća kvalitetnog projektanta. Korisnik u tom slučaju nema dodatne brige oko obračuna proizvedene i potrošene električne energije već njegov odabrani opskrbljivač to radi za njega. Važno je napomenuti da se ovom mjerom smanjuju računi za električnu energiju korisnika, ali da ih nije moguće svesti na nulu. Ovakva ulaganja su isplativa u manje od 8 godina bez poticaja, a s poticajima koje daje npr. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost taj period može biti i duplo kraći. Nakon toga sva proizvedena energija iz elektrane je bonus za korisnika a projektirani vijek joj je 25 godina”, kaže nam ovaj stručnjak.

U budućnosti – energetske zajednice?

Također, prema novo donesenom regulatornom okviru, kada budu doneseni i svi potrebni podzakonski akti, očekuje nas mogućnost formiranja energetskih zajednica. “To praktično građanima znači da će ako nemaju pogodnu vlastitu krovnu površinu moći investirati u ovakvu elektranu na pogodnom krovu u susjedstvu ili kupovati električnu energiju od nekog u njihovoj blizini tko ima elektranu. Jednako tako će omogućiti i onim građanima koju žive u višestambenim jedinicama da imaju elektranu na krovu zgrade te troše tako proizvedenu električnu energiju na više obračunskih mjernih mjesta (brojila) što do sada nije bilo moguće”, govori Srećko Tamburović.

Ako niste te sreće da možete postaviti svoju mini-elektranu na krov, postoje i neki trikovi kako da svojim ponašanjem, odnosno promjenama navika uštedite pokoju kunu na računima za struju. Smanjenje troškova za električnu energiju može se razdijeliti na 2 glavna dijela – promjena ponašanja kojim smanjujemo nepotreban rad uređaja ili eliminiramo greške koje uzrokuju povećanu potrošnju te kupnja i odabir energetski učinkovitih uređaja, pojasnio nam je Marko Bišćan, stariji istraživač u Odjelu za energetsku učinkovitosti i voditelj projekta LABEL 2020 u Energetskom institutu Hrvoje Požar.

Za što manju potrošnju važno je imati učinkovite uređaje, a za njihovu kupovinu razvijen je i alat, koji ima za cilj pomoći kupcu odabir optimalnog uređaja, pojašnjava nam Bišćan. “Aplikacija analizira uređaje s novom energetskom oznakom, preuzima ključne podatke, daje usporedbu, te računa troškove za energiju i vodu prema odabranom načinu korištenja”, kaže.

Trikovi za uštedu struje

Promjena ponašanja ne zahtijeva ulaganja, ali je najčešće najteža, kaže Bišćan, dodajući da se teško riješiti uhodanih navika. Pametnim korištenjem uređaja u kućanstvu, mogli biste uštedjeti nešto struje, a u nastavku vam donosimo nekoliko savjeta kako da promijenite neke od navika koje nas na kraju mjeseca – koštaju.

1. Perilice i sušilice rublja veliki su potrošači, a jedan od savjeta je i da odjeću perete na nižim temperaturama jer time znatno smanjujete potrošnju energije.

2. Ako imate perilicu suđa, budite energetski učinkoviti odabiranjem kratkoga programa pranja s niskom temperaturom. Također, preporučljivije je rabiti perilicu posuđa nego prati posuđe ručno jer upotrebom perilice štedite električnu energiju i vodu.

3. Vaš televizor također može biti veliki potrošač električne energije, jer što je veći ekran, veća je i potrošnja energije. Stoga razmislite o tome da za svoje kućanstvo kupite televizor nešto manjih dimenzija. Televizija često ostaje uključena iako je nitko ne gleda, što također troši struju. Isključite ju ako nitko ne gleda, vaš novčanik na kraju mjeseca bit će vam zahvalan. Također, prilikom kupnje prednost dajte televizorima koji su označeni oznakama viših energetskih razreda.

4. Hladnjak primjerice također može biti veliki potrošač struje, stoga ga probajte postaviti u dio kuhinje koji nije izravno izložen suncu. Ako je na hladnijem mjestu, hladnjak će trebati manje energije da se ohladi i zadržava tu temperaturu. Dobro poznato pravilo je i da vrata hladnjaka ne držite predugo otvorenima. Prije nego otvorite hladnjak, razmislite što trebate iz njega.

5. Kod prostora gdje je potrebno dugotrajno osvjetljenje, upotrebljavajte štedna rasvjetna tijela. Imajte na umu i da se kvalitetnija i učinkovitija rasvjeta postiže postavljanjem većeg broja manjih izvora svjetlosti u prostoriji.

6. Što manje koristite i kuhala za vodu, jer je puno jeftinije zagrijati vodu za čaj ili kavu na štednjaku.

7. Kućanske aparate koje ne koristite stalno iskopčajte iz struje, jer svi električni aparati uključeni u utičnicu troše struju i kada su ugašeni. I vaši punjači za mobitele, koji su “samo ukopčani” u utičnicu bez da pune mobitel, također vam mogu potrošiti puno električne energije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu