Connect with us

Hrvatska

Milanović: Glavna zadaća HV-a je obrana hrvatskih granica

Objavljeno

-

Predsjednik Republike Zoran Milanović u petak je na obilježavanju 15. obljetnice ustrojavanja Gardijske mehanizirane brigade HKoV-a poručio da je glavna zadaća Hrvatske vojske obrana hrvatskog teritorija, hrvatskih granica, a sve drugo pa i međunarodni savezi “dolazi kasnije”.

U obraćanju pripadnicima brigade u Kninu, Milanović je najavio i da će idući tjedan u Mostaru nazočiti obilježavanju godišnjice osnutka Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

U govoru se spomenuo dana oslobođenja Knina koji je opisao kao dan koji u povijesti naroda i nacija ima “vezivni faktor”; dan za koji svi znaju i svi znaju što su u tom trenutku radili i gdje su tom trenutku bili. Dan koji je, kako je naglasio, “donio trenutak nezapamćene sreće i zadovoljstva svakom hrvatskom čovjeku i svakom hrvatskom patriotu”.

– On je za našu naciju vjerojatno jedan i jedinstven. Taj dan svojim briljantnim ratnim pobjedama omogućili su nam vaši prethodnici, suborci iz onog vremena, poručio je Milanović te naglasio da ti ljudi nikad neće biti zaboravljeni.

– Hrvatskoj su oni donijeli slobodu i nevjerojatnu i nezabilježenu radost da je sve gotovo, rekao je. “Ne zluradost, ne mržnju prema protivniku, nego baš onu običnu, iskonsku, duboku ljudsku radost. Bez toga nema života, bez toga nema potomaka, bez toga nema budućnosti ni čovjeka, ni obitelji, niti nacije”, naglasio je.

Glavna zadaća Hrvatske vojske obrana je hrvatskih granica

Pripadnicima brigade predsjednik Milanović je poručio da “teže najboljem” i kako ne smiju zaboraviti da im je najvažniji zadatak – obrana hrvatskih granica, hrvatskog teritorija.

– Onoga što svaku naciju i državu čini državom, bez čega ne postoji, a to je teritorij koji je omeđen granicama, to je stanovništvo i to je demokratski izabrana narodna vlast, vlast predstavnika naroda u predstavničkoj demokraciji, istaknuo je. To je u političkom i ustavnopravnom smislu sveto trojstvo koje se brani, dodao je.

– Sve drugo dolazi kasnije – i međunarodni savezi u kojima treba biti lojalan, pošten i odan saveznik onima kojima si prisegnuo da ćeš biti saveznik, i u solidarnosti s državama kao što je Ukrajina, koja je napadnuta od Rusije i koja tu solidarnost i ljudski i politički zaslužuje i od nas je ima i imat će je, naglasio je.

– Međutim, vaš glavni i jedini zadatak, istaknuo je Milanović u obraćanju vojnicima, sva vaša nastojanja, sva naša nastojanja, i sva moja nastojanja kao trenutnog prolaznog predsjednika i vrhovnog zapovjednika, je da vas se osposobi i trenira upravo za to i u tom smislu i s tim ciljem unaprjeđujte se da biste odvraćali i da bi ste, ne dao Bog, sutra morali braniti.

Bit ću u Mostaru na obilježavanju osnutka HVO-a

Predsjednik Milanović je potom najavio da će za tjedan dana biti na postrojavanju u povodu godišnjice osnivanja HVO-a.

Kako je naglasio, HVO je zajedno s Hrvatskom vojskom, pod vodstvom Hrvatske vojske, zajedničkim zapovjedništvom, temeljem međunarodnog sporazuma potpisanog u Splitu između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i predsjednika BiH Alije Izetbegovića, oslobađao BiH i omogućio da to bude slobodna zemlja, zemlja u kojoj je konačno prestao rat.

– E to se danas ne samo zaboravlja, nego vrlo drsko i sustavno podcjenjuje i Hrvatskoj kao i obično, nabijaju kompleksi krivnje, odgovornosti – umjesto da se kaže hvala i ne ponovilo se, rekao je.

Za tjedan dana u Mostaru će, kako je rekao, sinovima Hercegovine i Bosne prenijeti pozdrave pripadnika Hrvatske vojske jer, poručio je, “mi smo dvije države – mi poštujemo tuđe i drugo, ali u ratu to je bilo jedno”.

– Tko god to ne priznaje ili ne vidi, slabo vidi ili ne želi vidjeti, zaključio je Milanović te još jednom gardistima čestitao njihov dan.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu