Hrvatska
Čondić Galinčić: Nema razloga za paniku, imamo dovoljno hrane
Događa se velika agresija na veliku europsku zemlju i to je razlog za brigu, za osjećaj nemoći i opreza, ali što se tiče prehrambene sigurnosti, hrvatska vlada promptno reagira na sve situacija koje se događaju – izjavila je u emisiji otvoreno Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
– S obzirom na to da se radi o dvije zemlje koje pripadaju najvećim svjetskim izvoznicima žitarica i uljaricama, svakako izaziva bojazan da će to poremetiti tržišne tijekove i vjerojatno hoće, a naročito će poremetiti tržišne tijekove u kratkom vremenu, obzirom na to da to nije lako u kratkom vremenu nadomjestiti, izvoz iz crnomorskih luka nije lako nadomjestiti. Što se tiče Hrvatske, mi smo i više nego samodostatni, kako se to kaže, i u žitaricama i u uljaricama, a sigurno je da će utjecati na izvoz ono što se događa – rast cijena, poremećaji, povećana i nezadovoljena potražnja – upozorava ministrica.
Također naglašava da nije donesena samo odluka o obnavljanu, nego i o žurnoj izvanrednoj nabavi strateških poljoprivrednih proizvoda, poslana je i poruka poljoprivrednicima i ribarima programima pomoći zbog povećanih cijena umjetnih gnojiva i energije. Imali smo i izvanrednu pomoć stočarima.
Treba biti oprezan, kaže, imamo podatke o proizvodnji, o uvozu i izvozu, jesenska sjetva je prošla dobro, pripreme za proljetnu sjetvu također, a mi smo u izvanrednoj nabavi planirali i sjemenski kukuruz i pšenicu kako bi ukoliko bude potrebno, bili spremni na pomoć u jesenskoj sjetvi.
Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK smatra kako je važno naglasiti da Rusija i Ukrajina pokrivaju 17 posto proizvodnje kukuruza na svjetskoj razini, 30 posto pšenice i ječma i preko 50 posto suncokreta pa će sigurno ove okolnosti izazvati poremećaj.
– Danas je na burzi cijena pšenice 370 eura, toliko je i cijena kukuruza što je povijesno visoka, oko 2,8 kuna, soja ide čak 730, to je 5,6 kuna, nikad u povijesti se to nije događalo – izjavio je.
Smatra da su prisutne dosta spekulacije i panike, treba se to izbjeći i ne reagirati na to. Hrvatska se, smatra, ne treba brinuti da nema dovoljno žitarica do nove sjetve. Cijene gnojiva su visoke, ali koliko su cijene rasle, poljoprivreda, kaže nije ugrožena da će zarađivati i dalje. To je refleksija na krajnjeg potrošača, ali mi kao dio globalnog tržište to ne možemo izbjeći.0 seconds of 6 minutes, 11 secondsVolume 0%
Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže da proizvođači već dugo upozoravaju na problem robnih zaliha, smatraju da se količine trebaju povećati jer nikad se ne zna što nas čeka.
– Danas smo u teškoj situaciji, mi smo odradili svoj lavovski dio posla, nabavili gnojiva, plaćamo skupo gorivo. Po prvi puta se susrećemo s cijenama koje vrijede po par sati, nakon toga se mijenjaju, odnosno rastu – kazao je.
Osobno misli da ćemo nekako izvući proljetnu sjetvu, prihraniti žitarice i očekuje da ćemo imati milijun tona pšenice, što u ovom trenutku će biti zaista dobro za našu zemlju.
Drago Munjiza, direktor Lonia trgovine napomenuo je da malotrgovci imaju poduzetničku funkciju, ali i veliku društvenu odgovornost snabdijevanja stanovništva.
– Od Domovinskog rata, preko potresa na Banovini, za vrijeme korone smo pokazali da smo zaista odgovorni i kvalitetno snabdijevamo stanovništvo. U ovom trenutku najveći trgovci spuštaju cijene iako vladina uredba vrijedi od 1. travnja. Cijene su otišli preko 8 posto na niže, za očekivati je da ovisno o cijeni imputa kojima se moramo prilagoditi i mi moramo predvidjeti koliko će nas koštati plin, struja, gorivo, ali ćemo pokušati i smanjiti marže – izjavio je Munjiza.
– Pravi strateški potez koji podupire ciljeve poljoprivrede je povezivanje ratarstva i stočarstva što smo predložili Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. I to je pravi put, poručila je ministrica.
Vlado Čondić Galinčić je istaknuo da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane da bi prehranila stanovništvo.
– Vrijeme pandemije i ovog rata bi nas trebalo naučiti što bi trebali raditi i mislim da to još uvijek ne radimo na zadovoljavajući način. Promjene se ne mogu tako brzo napraviti, stočarstvo nije jedina proizvodnja koju treba u Hrvatskoj favorizirati ili reći da ćemo s ratarstvom promijeniti cijelu situaciju. Treba pokrenuti i druge proizvodnje – poručio je.
Treba poticati, kaže i voćarstvo i vrtlarstvo, treba napraviti infrastrukturne objekte, to je pitanje i navodnjavanja, skladišnih kapaciteta, hladnjača itd., ekološka proizvodnja…
Mato Brlošić je naglasio da i velike količine voćarskih proizvoda dolaze iz inozemstva. Cijene domaćih proizvoda su zbog uvoza otišle toliko nisko da je domaća proizvodnja stalno padala. Isto to se dogodilo i s mlijekom, kaže.
– Nakon ovoga što se dogodilo možda bi svi trebali sjesti i razmisliti i pokušati ponovno raditi nekakvu strategiju poljoprivredne proizvodnje jer puno toga se promijenilo i pitanje je kada Europa od nas traži zaštitu prirode, ekološku proizvodnju, hoćemo li moći na taj način odgovoriti svim izazovima – poručio je.
U ovoj situaciji će biti više domaćih proizvoda na tržištu – kaže Munjiza.
– Pozivamo sve proizvođače i OPG-ove da se potrude i prilagode potrebama potrošača, da imaju dobru kvalitetu i dobre cijene – rekao je.
S njim se slaže i Čondić Galinčić:
– Mi možemo i moramo, imamo idealne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i za sve vrste proizvodnju koje su potrebne ovom narodu, ne možemo proizvoditi banane, ali možemo šljive – rekao je.
Na pitanje hoće li biti dovoljne mjere koja je Vlada donijela za ublažavanje posljedice na građane, ministrica nije mogla odgovoriti jer je, kaže, jako teško prognozirati koliko će cijene rasti, Bude li potrebno, kaže, reagirat ćemo opet.
Stanje robnih rezerva je bilo takvo da se može prehraniti stanovništvo mjesec dana, sada smo donijeli odluku o povećanju – napomenula je ministrica.
– Imamo puno razgovarati o skladišnim kapacitetima, obaveza svake države će biti da čuva- rekao je Mato Brlošić.
– Trgovci će i u ovoj krizi dati svoj doprinos, imati dovoljno robe koja će biti i konkurentna, robe ima i previše – poručio je Munjiza.
– Odgovorna Vlada i administracija treba predviđati, treba se osiguravati, no u Hrvatskoj ima dovoljno hrane, jesenska sjetva je prošla dobro, pripremamo se za buduću jesensku sjetvu, nastavit će se investicije, nadam se da se neće usporiti, koji podupiremo iz programa ruralnog razvoja a i naš nacionalni strateški plan će donijeti određene dodatne benefite – zaključila je ministrica Vučković.
– Ne podlijegati panici, imamo dovoljno hrane – poručio je na kraju emisije Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
U NEDJELJU SEMINAR NA VIŠNJIKU / Mlinarić, Škara i Borović: Kako male navike mogu donijeti velike promjene
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
