Connect with us

Hrvatska

Plenković na Pagu: “Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske”

Objavljeno

-

Foto: HTV

Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je na svečanosti dodjele oznake “Hrvatski otočni proizvod” za 2020. i 2021. u Gradu Pagu. Istaknuo je da Vlada puno čini za bolji život na otocima te da će to nastaviti raditi. Ističe da otoci imaju svoju priliku u budućnosti, a zahvaljujući zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Premijer Andrej Plenković u gradu Pagu dodijelio je priznanja “Hrvatski otočni proizvod za 2020. i 2021. godinu.

  • Ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka, istaknuo je.

“Otoci među najatraktivnijim destinacijama”

Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin te poluotok Pelješac.

  • Bitno je da se čuje koliko ima krasnih hrvatskih otoka, koliko je naša mediteranska i pomorska orijentacija važna, dodaje.
  • Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama. Oni upravo žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju su nastojali emancipirati na vidljiv način i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti ovu oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada, dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima, ističe premijer dodajući da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.

“Zelena i digitalna tranzicija prilika za otoke”

Dodao je da žele i održivo upravljanje resursima te veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.

  • Sve teme, da nije bilo korone, bile bi usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Važna je zelena te digitalna tranzicija. Upravo digitalna tranzicija je ogromna šansa za ljude na otocima. Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta.

Nacionalni plan razvoja otoka od 2021. do 2027., govori Plenković, te se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga.

  • Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Kaže da će nastaviti činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, ističe upravo Pag kao jedan od svjetlijih primjera.

  • Želim svima čestitati i reći da ćemo u poljoprivredi, prometu i u regionalnom razvoju činiti dodatne napore da se realizira naša strategija razvoja i da se provede kvalitetno Zakon o otocima i da život na otocima svima u Hrvatskoj bude kvalitetniji.

Spomenuo je da u Hrvatskoj očekuju rast BDP-a veći od 10%, a da je prosječna plaća 7.333 kune.

  • Pokazali smo sposobnost, otpornost i agilnost da u ekonomskom smislu stanemo na noge. Ekonomski izazovi dolaze jedni za drugima, kao ovi valovi koronavirusa. Vlada će izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem da se ublaži udar na građane, na kućanstva, prvenstveno plina i struja. I to kroz mjere socijalnih transfera, povećanje naknada.

Plenković ide u Novalju te u Zadar

Sastat će se premijer s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom i županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem.

Posjet će završiti u Zadru na sastanku sa županom Zadarske županije Božidarom Longinom i gradonačelnikom Grada Zadra Brankom Dukićem.

Uz predsjednika Vlade su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 

Hrvatska

Većina Hrvata živi u vlastitoj nekretnini – znatno iznad prosjeka EU

Objavljeno

-

By

Pexels

Hrvatska je u skupini zemalja EU-a s najvećim udjelom građana koji žive u vlastitoj nekretnini, uz bok Rumunjskoj i Slovačkoj i Mađarskoj i znatno iznad europskog prosjeka, pokazuju podaci statističkog ureda za 2022. godinu.

Na razini EU-a 68 posto stanovništva živjelo je lani u vlastitom domu, a 32 posto u iznajmljenom stambenom prostoru, utvrdio je Eurostat.

Najviši je udio građana koji žive u vlastitoj nekretnini bilježila Rumunjska, čak 93 posto. Slijedi Slovačka s 92 posto.

Na trećem je mjestu Hrvatska s 91 posto građana koji su lani živjeli u vlastitoj nekretnini, a na četvrtom Mađarska s 90 posto.

Vlasnici su lani bili u većini u čak 26 zemalja EU-a, uz Austriju s gotovo ravnopravnim udjelom stanara i podstanara.

Samo u Njemačkoj podstanari su u većini, od 53,3 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Poznato je kolike će božićnice dobiti radnici u trgovačkim lancima: Jedan je daleko najdarežljiviji

Objavljeno

-

By

Eurospin svoje zaposlenike ove godine daruje božićnicom koja je najveća u sektoru prodaje robe široke potrošnje u Hrvatskoj.

Poznati trgovački lanac iz Italije odlučio je svojim radnicima isplatiti božićnicu u iznosu od 500 eura, piše Danica.

Poznati talijanski diskonter koji prodaje samo svoje robne marke u Hrvatsku je stigao 2020. godine. Danas imaju 23 prodajna mjesta i oko 440 zaposlenih. Eurospin je izravna konkurencija njemačkom Lidlu i to je jako dobra vijest za potrošače, ali i zaposlenike koji rade u trgovini.

Najveći trgovački lanac Konzum svojim će radnicima isplatiti 226 eura božićnice. Lidl je objavio kako će njihova božićnica iznositi 335 eura, a Kauflandova je 322 eura.

Spar i Plodine još nisu objavili iznose kojima će svoje zaposlenike počastiti za nadolazeće božićne blagdane.

Prema dostupnim podacima, Spar je ranijih godina isplaćivao božićnice u iznosu od oko 250 eura, a lanjska božićnica u Plodinama iznosila je 333 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Lidl povlači popularni adventski kalendar: Može biti opasan za zdravlje

Objavljeno

-

By

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu objavila je da je državni inspektorat opozvao proizvod “adventski kalendar 75g” zbog neoznačenog alergena kikirikija na proizvodu te ga je zbog toga trgovački lanac Lidil povukao iz maloprodaje.

Proizvođač “adventski kalendar 75g” koji nosi brojeva artikla 5512509 i 5512510, je KDC Pomorzanka iz Poljske.

S obzirom na to da na proizvodu nije označen alergen kikiriki, proizvod može predstavljati rizik po zdravlje potrošača, dok ga osobe koje nisu alergične mogu i dalje upotrebljavati bez ograničenja, objašnjava se.

I Lidl je na svojim stranicama obavijestio potrošače da se navedeni proizvod povlači iz upotrebe jer je proizvođač propustio na deklaraciji navesti alergen kikiriki, te dodaje da će kupcima novac vratiti i bez predočenja računa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu