Connect with us

Hrvatska

Gotovo pola milijuna ljudi uživa besplatno zdravstveno na temelju nezaposlenosti

Objavljeno

-

Popis stanovništva 2021. otkrio je neke zanimljive fenomene. Hrvata je 400.000 manje nego prije deset godina, upisanih birača je gotovo isto koliko i stanovnika, a osiguranika pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) je i više nego stanovnika, što je naizgled nemoguće

Blagodati ‘besplatnog’ zdravstvenog osiguranja, koje se izdašno financira iz plaća svih zaposlenih u zemlji, kojih je tek nešto više od milijun i pol, uživa više od četiri milijuna ljudi. U proteklih deset godina iz Hrvatske je otišlo nekih 400.000 ljudi, pri čemu je tek manji broj njih odjavio zdravstveno osiguranje i prijavio se u zemlji u kojoj doista zarađuju novac, poput Njemačke ili Irske.

Kako je takva praksa protuzakonita i porezne obveznike u Hrvatskoj košta više milijardi kuna godišnje, HZZO, ali i premijer Andrej Plenković, najavili su veliku akciju brisanja ‘lažnih’ osiguranika. Prema podacima koje je tportalu ustupio HZZO, na temelju nezaposlenost u Hrvatskoj čak 441.367 osoba uživa zdravstveno osiguranje, a tome treba pridodati 36.395 članova obitelji nezaposlenih.

Upitan kako misli riješiti taj problem, koji prema nekim računicama državni proračun godišnje košta i do dvije i pol milijarde kuna (što je više od iznosa troška gradnje Pelješkog mosta ili četiri lovca Rafale svake godine), premijer Plenković kratko je odvratio da ‘ima načina’.

HZZO pojašnjava kako će očistiti evidenciju

Iz HZZO-u su pojasnili koji su im alati na raspolaganju i što spremaju kako bi očistili svoju evidenciju.

Kažu da su u obvezi provjeravanja okolnosti u kojima je netko postao njihov osiguranik te osporavanja statusa osiguranika ako je netko prijavljen bez osnove. Napominju da prema europskim propisima, koji vrijede u svim zemljama članicama EU-a, osoba može biti osigurana isključivo u jednoj državi, a kod radno aktivnih ljudi to je država u kojoj su zaposleni.

Važno je i reći da je osoba koja je primjerice otišla raditi u Njemačku sama dužna javiti HZZO-u da radi u Njemačkoj i da će u toj državi koristiti zdravstveno osiguranje. Pretpostavlja se da mnogi gastarbajteri u inozemstvu plaćaju tek osnovne pakete zdravstva kako bi zadovoljili zakonsku formu, a sve medicinske tretmane koji im nisu pokriveni u inozemstvu, poput usluga zubara, dolaze riješiti u Hrvatsku, u kojoj je gotovo sve besplatno.

“HZZO svakodnevno provodi provjere u svim slučajevima u kojima postoji i najmanja indicija da je osoba zdravstveno osigurana u drugoj državi članici te je u stalnoj elektroničkoj komunikaciji s osiguravateljima u drugim državama članicama, a koja je znatno ubrzala i pojednostavila postupke provjere. Ujedno, svakodnevno se zaprimaju upiti osiguravatelja iz drugih država članica kojima se provjerava status osoba u zdravstvenom osiguranju u Hrvatskoj. Ako i kada se utvrdi dvostruko osiguranje, provodi se odjava osigurane osobe sa zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj”, pojašnjavaju za tportal.

Kažu i da surađuju s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a. Recimo, kada HZZO primi informaciju da je osoba odjavila prebivalište u Hrvatskoj, provodi se i odjava iz sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja.

“Pri tome naglašavamo da, sukladno europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta iz jedne države članice te prijava prebivališta u drugoj državi članici nije preduvjet za ostvarivanje obveznoga zdravstvenog osiguranja u drugoj državi članici. Stoga odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje osoba iseljava uvijek primarno leži na samoj osiguranoj osobi”, dodaju.

Na pitanje kako će konkretno počistiti višak od 300.000 osiguranika, koji je najavio i resorni ministar Vili Beroš, u HZZO-u tek kratko kažu da su im potrebne izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. “Na tome se radi”, poručili su.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu