Hrvatska
Vujčić objasnio kad i gdje će se kune moći zamijeniti za eure
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić obratili su se javnosti na sjednici Vijeća za uvođenje eura kao službene valute, koja se održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
“Zašto je uvođenje eura dobro? Tu su prednosti za naše građane. Nestat će valutni rizik. Euro će donijeti velik poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga”, rekao je Plenković.
“Depoziti u eurima čine više od 76 posto ukupnih oročenih i štednih depozita u bankama, a 50,3 posto ukupnih plasmana banaka čine plasmani u euru. Namjera je da naglasim nekoliko temeljnih načela procesa koji su uključeni u prijedlog zakona. Prvo i najvažnije je zaštita potrošača, moramo spriječiti bilo kakve situacije kojima bi se iskoristilo uvođenje eura na štetu potrošača”, rekao je premijer.
“Namjera je da se u početku cijene izražavaju dvojno, u kunama i eurima. Cijelu 2023. će, nakon uvođenja eura, biti istaknute i u kunama. Dakle prvo ćemo plaćati u kunama i vidjeti i cijene u eurima, a potom ćemo plaćati u eurima, ali ćemo imati i cijene u kunama”, rekao je.
Nakon Plenkovića govorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
“Ono što je najvažnije u zakonu je da je u njemu sadržano načelo prema kojem postojeći ugovori u kojem se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijede. Uklanjamo bilo kakvu mogućnost pravne nesigurnosti tijekom prelaska na euro”, rekao je.
“Kad je riječ o procesu promjene kuna u euro, tu je važna zaštita potrošača. Preračunavanje u euro će se u bankama pretvoriti automatski i bez troška”, rekao je Vujčić.
“Što se tiče depozita i kredita građani se ne trebaju brinuti, preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti”, dodao je.
“Što se tiče kamatnih stopa, pravilo je da fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a promjenjive kamatne stope, ukoliko je potrebna prilagodba promjenjivog parametra kod uvođenja eura zbog zaokruživanja, ovim je zakonom predviđeno kako će se ta prilagodba izvršiti”, rekao je Vujčić.
“Opet je bitno načelo da potrošač ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije. Ako će biti razlike u drugoj decimali, ona će ići na trošak banke. Kod zamjene gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju, bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija”, rekao je guverner.
“Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine”, rekao je Vujčić, prenosi Index.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




