Uz napuštene trgovine i prazne ulice malo je znakova života u makedonskom gradiću Valandovu iz kojeg mladi u velikom broju odlaze u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu.

Kao i velik dio siromašnog jugoistoka Europe, Sjevernoj Makedoniji otkucava demografska bomba zbog starenja populacije, sve manje rođenih i masovne emigracije, piše agencija France Presse (AFP).

Ta balkanska zemlja u zadnjih 20 godina izgubila je deset posto svog stanovništva. Danas u inozemstvu živi oko 600 tisuća Makedonaca, pokazuju podaci vlade i Svjetske banke.

Slab ekonomski rast i izostanak investicija usporavaju napredak te zemlje koja 30 godina od svoje neovisnost ima samo 1.8 milijuna stanovnika.

„Ako ste imali 2.4 milijuna stanovnika, a više od četvrtine ih nema, onda se doista morate ozbiljno zabrinuti što se događa“, rekao je francuskoj agenciji Apostol Simovski, šef državnog statističkog zavoda.

Sela i gradići poput Valandova, smještenog 146 kilometara od Skoplja, nude malo radnih mjesta, zbog čega oni s ambicijama moraju tražiti karijere drugdje.

„Duh mladih sustavno je uništavan“, rekao je Pero Kostadinov, 33-godišnji novoizabrani gradonačelnik.

„Entuzijazam za borbu i ostanak u zemlji izgubljen je“.

U Valandovu više od 90 posto prihoda dolazi od poljoprivrede, a slična situacija je diljem Sjeverne Makedonije.

„Petero mojih prijatelja iz razreda u kojem nas je bilo 20 već su se iselili sa svojim obiteljima“, kazao je 24-godišnji Bojan Nikolov, član vijeća mladih u Valandovu.

Egzodus

Prvi rezultati zadnjeg makedonskog popisa stanovništva, provedenog u rujnu prošle godine, pokazuju da je od 2002. zemlja izgubila više od 200 tisuća stanovnika.

Od raspada Jugoslavije i stjecanja neovisnosti mnogi su se u Sjevernoj Makedoniji nadali članstvu u Europskoj uniji i dobrobitima koje ono donosi.

No makedonski put prema članstvu opetovano je blokiran. Prvo je Grčka blokirala pa je Skoplje pristalo preimenovati zemlju, sada Bugarska koja negira postojanje makedonskog jezika. Mnogi stoga počinju sumnjati u europsku perspektivu, a onima koji ostanu u zemlji preostaje prosječna mjesečna plaća od 470 eura.

Slična je situacija diljem Balkana.

Iz Albanije je u protekla tri desetljeća otišlo oko 1,7 milijuna ljudi, što predstavlja oko 37 posto populacije, pokazuju podaci vlade.

Stotine tisuća ljudi napustile su i Srbiju. Procjenjuje se da je u zadnjih 20 godina tu državu napustilo do 10 tisuća liječnika.

„Sve zemlje zapadnog Balkana su različitim intenzitetom pogođene emigracijom“, rekao je Ilir Gedeshi, profesor ekonomije iz Tirane.

„Glavni razlozi su ekonomski, no sve više su i socijalni“, dodao je.

„Zadnji vlak odlazi“

Francuska novinska agencija piše kako je Hrvatska upozorenje zemljama zapadnog Balkana na to da članstvo u EU-u neće promijeniti trend emigracije.

Hrvatska je od učlanjenja 2013., kada je imala nešto više od četiri milijuna, izgubila gotovo 10 posto stanovništva, pokazuju prvi podaci popisa stanovništva.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će Hrvatska do kraja stoljeća imati samo 2,5 milijuna stanovnika.

Demografi upozoravaju da se malobrojno stanovništvo neće moći othrvati daljnjim gubicima.

AFP piše o novoj demografskoj mjeri vlade, predstavljenoj u prosincu, kojom bi se onima koji se vrate u Hrvatsku nudila potpora do 200 tisuća kuna.

No, za neke dijelove zemlje već je prekasno.

‘Na prodaju’, čest je natpis u Požegi. U tom dijelu zemlje u kojemu je živjelo 80-ak tisuća ljudi u posljednjih deset godina otišlo je više od 16 posto stanovnika.

„U mojoj ulici trećina kuća je prazna“, rekao je AFP-u 39-godišnji Igor Čančar iz obližnjeg Brestovca.

Među emigrantima je njegova sestra koja se preselila u Austriju sa suprugom i dvoje djece, kao i njegovi bliski prijatelji.

Ako želite da mladi ostanu, napravite im kuću i vrtić, dodao je Čančar.

Zadnji vlak odlazi, a mi ne činimo ništa, samo stojimo na platformi i mašemo, zaključio je Slavonac.