Povodom susreta kumova krštenika, krizmanika i zaručnika koji se u Zadru održava prvi put na nadbiskupijskoj razini, poziv kumovima na dolazak na taj formacijsko – duhovni susret uputio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Kumovima se obraćaju župnici u svojim župama u pripremi za podjelu sakramenata, a ovim susretom Zadarska nadbiskupija na nadbiskupijskoj razini želi okupiti u zajedništvo kumove jer je i služba kumova znak zajedništva i pratnje na putu kršćanskog života, kad blizina čovjeka drugome postaje odraz Božje ljubavi i dioništvo u Božjem spasenjskom djelu.

„U redovitom pastoralnom radu sve češće se susrećemo s poteškoćama oko odabira kumova i razumijevanja uvjeta za kumovanje. U mnogim sredinama kumstvo se doživljava ponajprije kroz izvanjsku dimenziju slavlja i darivanja, pa se postupno zamagljuje njegova duboka duhovna narav: pratnja u vjeri i duhovno vodstvo osobe koja prima sakrament. Upravo zato sve snažnije osjećamo potrebu sustavnije formacije kumova, kako bi ponovno mogli svjesno, odgovorno i radosno živjeti službu koja im je povjerena u Crkvi“, poručuje nadbiskup Zgrablić u svojoj okružnici.

Stoga kao pomoć u tom nastojanju, Povjerenstvo za župnu katehezu Zadarske nadbiskupije s predstojnicom s. Marijanom Mohorić, organizira formacijsko – edukativni susret za kumove, na kojeg nadbiskup poziva kumove na krštenju, krizmi i vjenčanju. Naime, kum je pozvan biti ne samo svjedok jednog sakramentalnog čina, nego i trajni suputnik i odgovorni svjedok na putu vjere. O ulozi kumova govori i da među mnogim socijalnim odnosima, nakon obiteljskih veza, kumstvena povezanost kao osobiti odnos međusobnog povjerenja i podrške zauzima značajno mjesto u životu vjernika i ljudi uopće.

Susret se organizira „sa željom da kumovi prodube osobni odnos s Kristom i jasnije razumiju svoje poslanje trajne pratnje na putu vjere. Molimo da se kumove obavijesti i potakne na sudjelovanje, kako bi ova prigoda postala stvarna pomoć njihovoj službi i životu naših župnih zajednica“, potiče mons. Zgrablić.

Edukativno – duhovni susret će se održati u subotu, 14. ožujka, u crkvi sv. Frane u Zadru s početkom u 18 sati. Prigodni nagovor u kojem će sudionike upoznati sa smjernicama Crkve pri odabiru kumova će održati fra Bojan Rizvan. Nakon nagovora, misno slavlje u 19 sati predvodi nadbiskup Zgrablić.

Na susret mogu doći i svi koji su zainteresirani saznati potrebne informacije o preporukama i zahtjevima Crkve pri odabiru kumova.

Po završetku susreta, sudionici će imati prigodu častiti relikvije sv. Franje, što u Godini sv. Franje susretu daje dodatno značenje te je poticaj na život evanđeoske blizine i jednostavnosti.

Pri Službi za kirurgiju Opće bolnice Zadar održan je tečaj laparoskopske kirurgije hijatalnih (želučanih) hernija i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a). Riječ je o prvom tečaju takve vrste u Hrvatskoj te svojevrsnoj kruni rada tima za GERB koji upravo u ožujku obilježava dvije godine djelovanja. Podsjetimo, radi se o prvom timu u nas posvećenom dijagnostici i liječenju GERB-a, osnovanom zahvaljujući suradnji gastroenterologa, kirurga, radiologa i pulmologa.

„GERB je bolest modernog načina života, a procjenjuje se da povremeno ili trajno pogađa svakog trećeg ili četvrtog stanovnika razvijenog svijeta. Promjene u načinu prehrane i promjene životnih navika dovode do porasta broja oboljelih i u Hrvatskoj. Unatoč tome, o mogućnostima kirurškog liječenja kod nas, još uvijek se nedovoljno zna. Većina bolesnika s hijatalnom hernijom ima izražene simptome poput žgaravice, regurgitacije (vraćanja) hrane, bolnosti u žličici ili iza prsne kosti, dugotrajne promuklosti ili grlobolje te učestalog podrigivanja. Kod dijela bolesnika prisutni su tzv. atipični simptomi, pa često prolaze opsežnu kardiološku ili pulmološku obradu prije nego se utvrdi pravi uzrok tegoba. Primjetno je da obrađujemo sve više mladih bolesnika bez hijatalne hernije, ali s izraženim GERB-om“, kazao je doc. dr. sc. Jakov Mihanović, dr. med., dok se pripremao za ulazak u operacijsku salu.

Naime, nakon uvodnog predavanja polaznicima tečaja su demonstrirane dvije operacije: popravak velike hijatalne hernije s fundoplikacijom po Nissenu te operacija fundoplikacije po Toupetu. Nissenova fundoplikacija dugo se smatrala zlatnim standardom, no danas sve više ustupa mjesto Toupetovoj metodi koja omogućava jednako dobru kontrolu refluksa uz manje nuspojava, poput otežanog gutanja ili nakupljanja plinova u probavnom traktu.

Demonstrirane su i prednosti naprednog laparoskopskog insuflatora (AirSeal iFS, ConMed) koji omogućuje stabilno operacijsko polje upuhivanjem zagrijanog i filtriranog plina uz istovremeno efikasno uklanjanje dima nastalog rezanjem tkiva. Operacije su izvedene naprednim harmoničnim skalpelom (Lotus, Bowa).

„Opća bolnica Zadar vodeća je ustanova u Hrvatskoj po broju operacija hijatalne hernije i GERB-a. Posljednih 10 godina ove se operacije u našoj ustanovi izvode minimalno invazivnim, laparoskopskim pristupom. Broj bolesnika se stalno povećava, tako da sada operiramo oko 30 bolesnika godišnje, uz trend daljnjeg rasta“, naglasio je doc. Mihanović.

Tečaj laparoskopske kirurgije hijatalnih (želučanih) hernija i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a) organizirali su kirurzi tima za GERB; prof. dr. sc. Ivan Bačić, dr.med., doc. dr. sc. Jakov Mihanović, dr.med., Dario Vukosav, dr. med. i Bernarda Bakmaz, dr. med., uz pokroviteljstvo distributera laparoskopske kirurške opreme, tvrtke Doctum Surgical.

Luka Miletić, bogoslov Zadarske nadbiskupije, primljen je među kandidate za svete redove đakonata i prezbiterata za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Ražancu, u nedjelju, 8. ožujka, predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Luka je u svojoj rodnoj župi pred zajednicom vjernika „u kojoj je primio prve sakramente, učio prve korake vjere i rastao u zajedništvu Crkve“, javno očitovao svoju spremnost biti primljen među kandidate za svete redove i svoj život usmjeriti prema služenju Bogu i narodu, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je to važan trenutak u životu Luke, jer u njemu Crkva prepoznaje znakove poziva.

Taj događaj „ima još dublje značenje za župnu zajednicu, jer se u njemu na poseban način očituje kako Crkva rađa zvanja u svom vlastitom krilu, u obiteljima, molitvi i životu župne zajednice. Svaki korak na putu duhovnog poziva nadilazi osobnu odluku pojedinca i postaje događaj cijele Crkve koja u takvim trenucima prepoznaje djelovanje Božje milosti u srcu jednog čovjeka i zahvaljuje Bogu za dar novog poziva koji raste u njenom zajedništvu“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Lukini odgojitelji, profesori i župnik „posvjedočili su o njegovoj spremnosti da produbljuje svoj odnos s Bogom i otvorenosti da život usmjeri služenju Crkvi. Primanje među kandidate za svete redove predstavlja važan korak na tom putu, jer Crkva u tom činu potvrđuje da prepoznaje djelovanje Božje milosti u njegovom životu i želi ga pratiti dok sazrijeva za službu koju će jednog dana primiti po sakramentu svetog reda“, rekao je nadbiskup.

Pred Lukom je „vrijeme rasta, sazrijevanja i produbljivanja vjere, u kojem će sve više učiti živjeti po primjeru Krista, Dobrog Pastira. Svećeničko poslanje je duboko sudjelovanje u Kristovoj ljubavi prema njegovom narodu. Svećenik je pozvan biti čovjek molitve i Božje riječi, koji u sakramentima posreduje Božju milost“, naglasio je predvoditelj slavlja, rekavši da taj događaj podsjeća i na odgovornost svih za duhovna zvanja, koja proizlazi iz našeg krštenja po kojem smo postali članovi Crkve.

„Iz vjere proizlazi odgovornost svakog vjernika za život Crkve, pa i za duhovna zvanja. Kad molimo za duhovna zvanja, kad u obiteljima i župnim zajednicama stvaramo ozračje vjere i povjerenja u Boga, kad mlade potičemo na otvorenost Božjem pozivu, sudjelujemo u poslanju koje je Krist povjerio Crkvi“, rekao je nadbiskup, istaknuvši osobito važnu ulogu kršćanskih obitelji, jer u obitelji dijete upoznaje vjeru, molitvu i povjerenje u Boga.

„Gdje roditelji svjedoče radost vjere, gdje se zajedno moli i živi ljubav prema Crkvi, često sazrijevaju i nova duhovna zvanja. I župne zajednice imaju veliku odgovornost, jer mladi u njima uče što znači pripadati Crkvi i služiti drugima.

Crkva živi od sakramenata koji su vidljivi znakovi Kristove prisutnosti među nama i u kojima Crkva prepoznaje djelovanje uskrslog Gospodina koji ostaje trajno prisutan u svojoj zajednici. Zato svećenička služba ima nezamjenjivo mjesto u životu Crkve, jer je Krist povjerio apostolima i njihovim nasljednicima službu naviještanja Evanđelja i slavljenja svetih otajstava“, poručio je propovjednik, rekavši da je govor Crkve o važnosti duhovnih zvanja govor o srcu njenog života.

„Gdje postoji svećenik, zajednica može slaviti euharistiju, slušati Božju riječ koja se tumači u svjetlu Kristovog evanđelja i nauka Crkve, primati sakramentalno oproštenje i rasti u zajedništvu s Bogom. Svako novo duhovno zvanje predstavlja dar ne samo jednoj osobi nego cijeloj Crkvi, jer se po tom daru nastavlja Kristovo djelo spasenja među ljudima“, rekao je nadbiskup, dodavši da je Crkva od svojih početaka svjesna kako život njene zajednice ovisi o daru duhovnih zvanja. Zato Isus potiče učenike: „Molite gospodara žetve da pošalje radnike u svoju žetvu“ (Mt 9, 38).

„U tim Isusovim riječima sadržana je istina o životu Crkve da Kristova zajednica živi od poslanja koje joj je On povjerio. To poslanje ostvaruje se kroz ljude koji su pozvani služiti Božjem narodu. Stoga svećenička i redovnička zvanja predstavljaju jednu od bitnih dimenzija života Crkve, jer je sâm Krist ustanovio apostolsku službu, kako bi njegovo spasenjsko djelo ostalo trajno prisutno u svijetu“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da svijet „nosi u sebi duboku žeđ za Bogom, istinom i nadom. Crkva odgovara na tu žeđ navještajem Evanđelja i slavljenjem sakramenata, a za to poslanje potrebni su pastiri koji će služiti Božjem narodu“.

U susretu Isusa i Samarijanke, koji je bio opisan u navještenom evanđelju, „Crkva prepoznaje i sliku kršćanskog poziva, jer tko je susreo Krista i iskusio živu vodu njegove milosti, želi i druge ljude voditi prema tom izvoru života“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je svećenik „pozvan pomagati ljudima, prepoznati njihovu žeđ za Bogom i voditi ih prema Kristu koji jedini može tu žeđ ispuniti“.

U evanđeoskoj slici Samarijanke koja postupno otkriva tko je Isus, od proroka do Mesije, prepoznaje se dinamika svakog kršćanskog poziva, jer susret s Kristom vodi prema poslanju, rekao je nadbiskup.

„Susret s Kristom mijenja njen život i otvara joj novu perspektivu. Ona odlazi u grad kako bi drugima posvjedočila što je doživjela. Tada njen osobni susret s Kristom postaje početak poslanja“, istaknuo je mons. Zgrablić, poručivši da onaj tko je susreo Gospodina i okusio dar njegove milosti, želi taj dar podijeliti s drugima. „U srcu svećeničkog poziva nalazi se takav susret s Kristom koji poziva čovjeka da postane služitelj Božje milosti za druge“, naglasio je nadbiskup.

Potaknuo je na molitvu da Bog prati put bogoslova Luke; da ga učvrsti u vjeri, poniznosti i ljubavi prema Kristu i Crkvi te da njegovo srce uvijek bude otvoreno za djelovanje Duha Svetoga, kao i da Gospodin i ubuduće poziva mlade da „velikodušno odgovore na njegov glas i svoj život stave u službu Evanđelja. Neka i po novim duhovnim zvanjima Krist nastavlja svoje djelo spasenja među ljudima, kako bi mnogi mogli upoznati da je on doista Spasitelj svijeta“, poručio je nadbiskup.

Pitanja u obredu primanja kandidature

Među koncelebrantima je bio i vlč. Josip Đurin, prefekt na zagrebačkoj Bogosloviji, a u misi su sudjelovali i bogoslovi sa zagrebačke bogoslovije.

Nakon propovijedi, vlč. Đurin je, prema obredu, pozvao Miletića neka ustane kao kandidat za svete redove, na što je Luka rekao „Evo me“ i pristupio ispred oltara i nadbiskupa.

Potom je mons. Zgrablić rekao da su pastiri i odgojitelji dali o Luki dobro svjedočanstvo kojeg oni s povjerenjem prihvaćaju te mu je postavio dva pitanja: „Hoćeš li odgovoriti na Gospodinov poziv i svoju pripravu tako privesti kraju, da postaneš prikladan za službu u Crkvi što ćeš je u svoje vrijeme primiti po svetom redu?“ i „Hoćeš li svoj život tako oblikovati da Kristu Gospodinu i njegovom tijelu koje je Crkva uzmogneš vjerno služiti?“, na što je Miletić odgovorio: „Hoću“. Na to je mons. Zgrablić rekao: „Crkva s radošću prima tvoju odluku. Bog neka dovrši što je u tebi započeo“. Potom je puk molio Vjerovanje.

Prefekt Đurin i župnik Sikirić o Luki

Vlč. Đurin je rekao da je to radostan trenutak za bogoslovnu zajednicu, da je jedan kandidat službeno predstavljen u svojoj Nadbiskupiji i da je javno pred svima posvjedočio „Evo me, želim ići tim putem“.

„Luka je radostan, veseo, marljiv, uslužan, uvijek je tu. Kad ga kao odgojitelj zovem, uvijek je tu. To je ta radost koju on nosi u srcu, Gospodin ga je zahvatio i želi se radosno dati onome što je Gospodin stavio na njegov životni put, a to je put prema svećeništvu. I koristi sve resurse, što god može, da doprinese našoj zajednici i svojoj mjesnoj Crkvi“, rekao je vlč. Đurin o Luki.

Don Mario Sikirić, župnik Ražanca, rekao je da nikad nije doživio da se ljudi tako nekome raduju kad ga vide, kako su se obitelji radovale Luki kad bi on kao ministrant išao s njim u blagoslov obitelji i koliko ljudi vole susresti ga te da to nikad neće zaboraviti. Podsjetio je da je Luka nastavak dara duhovnih zvanja iz župe Ražanac, odakle su rodom i živući svećenici Pave Zubčić, Jerko Vuleta i Darijo Matak (rodom iz Krneze).

Istaknuo je da se zvanju Luke raduju vjernici Ražanca, a s njima zajedno i vjernici iz ražanačkih filijala koji su došli na to slavlje, iz Jovića, Rtine i Krneze. Luka Miletić rođen je 14. travnja 1999. godine i pohađa treću godinu Bogoslovije u Zagrebu.

Nadbiskup Zgrablić predvodio je tu misu na kraju svog pastirskog pohoda župi Ražanac. Na kraju mise potaknuo je vjernike da započnu s projektnom dokumentacijom i pripremom obnove ražanačke župne crkve. Rekao je da će u toj obnovi crkve pomoći i Zadarska nadbiskupija i poželio da ražanačka župna crkva bude obnovljena za slavlje mlade mise Luke Miletića.Ines Grbić

Foto: I. Grbić