Connect with us

Hrvatska

“NITKO NIJE MOGAO PREDVIDJETI” Đikić upozorio Hrvate: “Želim reći da su im veće šanse da umru ako se ne cijepe, nego od cjepiva”

Objavljeno

-

HALMED je ocijenio kako je 33-godišnjak koji je preminuo 12 dana nakon cijepljenja AstraZenecom od tromboze s trombocitopenijim vrlo vjerojatno preminuo od posljedica cijepljenja, Ivan Đikić i  Vladimir Trkulja za RTL ističu kako je daleko veća vjerojatnost trombozu  dobiti od covida nego od cjepiva.

“U Europi je do sada na 69 milijuna doza i 624 prijava sumnji na taj sindrom, no ovakav slučaj nitko nije mogao predvidjeti”, kaže znanstvenik Ivan Đikić.

“Samo kod ovog sindroma o kojem razgovaramo to je tromboza. Preko sto tisuća ih više imate smrtnih ishoda kod onih koji su preboljeli nego oni koji su cijepljeni”, kaže.

“Želim građanima reći da su im veće šanse da umru ako se ne cijepe, nego od cjepiva”, zaključuje Đikić.

Vladimir Trkulja, farmakolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objasnio je što se zapravo događa, odnosno zašto postoji rizik da cjepivo izazove trombozu.

“Bilo je poprilično jasno već po slijedu događaja u samom startu da je to najvjerojatniji uzrok događaja. Kod nekih ljudi se kod nekih cjepiva desi da taj S protein, koji treba probuditi imunološki odgovor ne ostane zarobljen na površini nego se otpusti u cirkulaciju”, kaže 

Upitan jesmo li zaista trebali povući cjepivo, Trkulja govori: “Ja ako me osobno pitate, ja bi se bio odlučio da preferiram nešto drugo”. Potvrđuje i kako pritom misli na druga cjepiva, ali tvrdi i kako je to stvar svake sredine da odluči za sebe. “Generalni zaključak stoji da je neizmjerno veća korist i da rizik postoji”, rekao je. 

U Hrvatskoj su do sada prijavljene 43 sumnje na smrt izazvane cjepivom. Od toga se 32 slučaja još istražuju, 11 ih je odbačeno i sada je jedna potvrđena. Od toga se 21 upitna smrt odnosi na cjepivo Pfizer, osam na AstraZenecu, dva su slučaja koja bi mogla biti povezana s Modernom i jedan uz Johnson i Johnson.

Kada bi sve te smrti bile povezane s cjepivom – radilo bi se o 0,002 posto u odnosu na broj doza utrošenih u Hrvatskoj. Veće su šanse da sindrom od kojeg je umro ovaj 33-godišnjak dobijete s koronom nego s cjepivom, kažu liječnici.

“Sve ove nuspojave koje dolaze s kojima smo svakodnevno bombardirani ipak su daleko manje čak deset, 2 i više puta će se razvijati manje ukoliko je pacijent cijepljen nego ako ima i aktivnu COVID infekciju jer takve nuspojave sa trombozama s trombocitopenijama će biti značajno višeg rizika ako su covid pozitivni ili ako se ne cijepe, a naknadno dobiju COVID 19”, ističe Inga Mandac Smoljanović, internistica hematologinja u KB Mekur.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu