Svećenik Zadarske nadbiskupije don Ante Dražina obranio je u petak, 5. prosinca, na Papinskom sveučilišta Gregoriana u Rimu doktorsku disertaciju iz područja biblijske teologije koja nosi naslov “Aiuto dello Spirito e preghiera, ardente aspettativa e speranza dei credenti. Studio esegetico-teologico di Rm 8,18-30 e Fil 1,18c-26” [Pomoć Duha i molitva, žarko iščekivanje i nada vjernika. Egzegetsko-teološko analiza Rim 8,18–30 i Fil 1,18c–26].

Uz mentora prof. dr. sc. Scotta N. Brodeura, DI, u ispitnom povjerenstvu bili su prof. dr. sc.  Juan Manuel Granados Rojas, DI, kao cenzor te prof. dr. sc.  Francisco Ramírez Fueyo, DI, kao predsjednik komisije.

Javnoj obrani doktorskog rada nazočili su don Antini roditelji, otac Anđelo i majka Marijana, te braća Marko i Božo. Prisutni su također bili mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, don Tin Vidov, tajnik zadarskoga nadbiskupa, djelatnici Dikasterija za biskupe, te poglavari i kolege iz Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum gdje je don Ante proveo sedam godina za vrijeme svoga studija u Rimu. Nazočni su također bili i zadarski svećenici studenti don Mate Žilić i don Mario Karadakić.

Disertacija slijedi retoričko-literalnu metodu, sinkroničnog karaktera, koja analizira retoričku dispoziciju ulomka. Navedena metoda predstavlja analizu koja daje prednost tekstu, promatrajući ga u njegovoj punoj formaciji. Istraživanje je ograničeno na detaljno proučavanje ulomaka Rim 8,18–30 i Fil 1,18c–26 te njihova teološkog sadržaja. Imenica ἀποκαραδοκία pojavljuje se samo u Fil 1,20 i u Rim 8,19.

Stoga je cilj disertacije bio produbiti istraživanje njezina dvostrukog neposrednog konteksta, u kojima se pojavljuje i riječ „nada“ (ἐλπίς).

Kako bi se živjelo to žarko iščekivanje sve do punine spasenja koje uključuje preobrazbu smrtnog tijela u besmrtno, Bog nam daje teologalnu krepost – nadu. Upravo nada pomaže kršćanima da žive u tom žarkom iščekivanju. Te dvije kreposti idu zajedno, kao što ih nalazimo u oba teksta. Doista, Pavao, pišući za nekoliko godina razlike, snažnije naglašava ulogu nade te, opisujući je na taj način, vidljiva je i promjena njegova stila. Duh Sveti je glavni nositelj u oba teksta; pojavljuje se jednom u Fil 1,18c–26, a čak četiri puta u Rim 8,18–30.

Struktura disertacije je trodijelna i slijedi kronološki redoslijed poslanica: prvi se dio bavi Rim 8,18–30, a drugi Fil 1,18c–26. Treći dio naposljetku nudi usporedbu među odlomcima, naglašavajući zajedničke točke, sličnosti i razlike između njih. I prvi i drugi dio sastoje se svaki od tri poglavlja. Nakon općeg i pojedinačnog uvoda, početno poglavlje prvog i drugog dijela istražuje povijesnu, kulturnu, socioekonomsku i religijsku pozadinu poslanice koja se analizira.

Na isti način, poglavlja II i V donose detaljno čitanje – tzv. „close reading“ – odgovarajućeg teksta. Završna poglavlja prvog i drugog dijela posvećena su teološkim razmatranjima: treće poglavlje razrađuje teološke refleksije o ulomku Rim 8,18–30, a šesto poglavlje o ulomku Fil 1,18c–26.

Disertacija završava trećim i posljednjim dijelom, koji sadrži jedno poglavlje. U njemu je izrađena teološka sinteza dvaju analiziranih tekstova u prva dva dijela, ističući novosti pavlovske teologije prisutne u proučenim tekstovima.

Životopis don Ante Dražine

Don Ante Dražina rođen je 19. lipnja 1991. godine u Zadru. Nakon što je u rodnoj Gorici završio osnovnu školu, pohađa Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II. u Zadru i Nadbiskupsko sjemenište „Zmajević“.

Kao svećenički kandidat Zadarske nadbiskupije studirao je na Teologiji u Rijeci i boravio u Bogoslovnom sjemeništu Ivan Pavao II. u Rijeci. Od 2012. poslan je na Papinsko sveučilište „Gregoriana“ u Rim gdje boravi u Papinskom zavodu „Germanicum et Hungaricum“. Na istom sveučilištu je i diplomirao 2015. godine, nakon čega je zaređen za đakona.

Od početka školske godine 2015./16. vrši službu prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu „Zmajević“ u Zadru i vjeroučitelja u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zaređen je za svećenika 25. lipnja 2016. u katedrali sv. Stošije.

Od početka 2016. godine imenovan je v.d. rektora istog sjemeništa. Godine 2017. poslan je na postdiplomski studij Biblijske teologije na Papinsko sveučilište Gregoriana u Rimu na kojem postiže licencijat 2020. godine, nakon čega odmah nastavlja doktorat na navedenom studiju.

Godine 2021. privremeno je bio župni upravitelj župe sv. Stošije u Biogradu, a potom je imenovan ravnateljem Nadbiskupskog sjemeništa „Zmajević“ u Zadru. Također, istovremeno vrši službu povjerenika za duhovna zvanja i ministrante te bogoslove Zadarske nadbiskupije, te je asistent na Katedri biblijske teologije Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.

U 2023. godini  privremeno je imenovan upraviteljem župe Bibinje, a onda i ravnateljem Klasične gimnazije Ivana Pavla II. s pravom javnosti. U rujnu 2025. odlazi na službu u Dikasterij za biskupe pri Svetoj Stolici.

Foto: Privatna arhiva A. Dražine

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 7. prosinca 2025.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

od 7 do 21

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 13

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

A. Starčevića 5a – od 7 do 20

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Ulica Stjepana Radića 26 – od 7 do 21

RIBOLA

Vukovarska ulica 6a – od 7 do 21

Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00

PEVEX

zatvoreno

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

od 7 do 20

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Sreberni reljef Bezgrešne Bogorodice nalazi se danas na oltaru u crkvi sv. Frane. Napravljen je u 16. ili 17. stoljeću, prema kipu koji je 1288. crkvi sv. Frane darovao franjevac papa Nikola IV. Reljef je visine 114 cm, a s vijencem 130 cm, a sa zrakama koje su oko njega širok je 78 cm. U početku je reljef bio u drugačijoj kombinaciji, a danas je na oltaru Bezgrešnog Začeća, umetnut u sliku na platnu – „palu portante” slike Giovannija Battista Augusta Pitteri iz 18. stoljeća koja prikazuje proroke, svece i anđele, koji slave Bezgrešnu.

U spisima se navodi da je 1672. papin kip zamijenjen srebrenim reljefom, prema uzorku kipa. Zlatna kruna koja je do tada bila na drvenom kipu, stavljena je tada na reljef gdje je bila do nedavno, a danas se čuva u arhivu. Reljef je visoki, a dobiven je lijevanjem, pa upućuje na mogućnost da je napravljen kao odljev prednje strane darovanog kipa. Gospa je klasičnog lica, odjevena u dugu haljinu i plašt, a prikazana je sklopljenih ruku u molitvi. Na glavi nosi pozlaćeni vijenac s pričvršćenim zvijezdama. Vijenac je u 18. stoljeću dodan reljefu, a napravljen je prema gabaritima krune. Na okviru reljefa uokolo, počevši od desne noge do glave Gospe, ugraviran je biblijski tekst, koji se tradicionalno pridavao Mariji: “NONDUM ERANT ABISSI ET EGO IAM CONCEPTA ERAM” (Dok još ne bijaše pradubina bijah začeta). (Izr 8,24). U nastavku od glave prema lijevoj nozi stoji natpis: “QUI ELVCIDANT ME VITAM AETERNAM HABEBVNT” (Koji me budu naviještali baštinit će život vječni). Na zidu Iza reljefa Bezgrešnog Začeća, i danas se nalazi dublja niša što govori o tome kako je u nju nekada zasigurno bio smješten kip.

Fra Stipe Nosić