Hrvatska
EU traži stroža pravila u prometu: Vožnja samo s 0 promila, 30 km/h u gradovima…
U rezoluciji Europskog parlamenta o sigurnosti na cestama EU, prihvaćenoj u srijedu sa 615 glasova za, 24 suzdržana i 48 protiv, napominje se kako godišnje u Uniji u prometu život izgubi oko 22.700 ljudi, a oko 120.000 zadobije teške ozlijede.
Napredak u smanjivanju stope smrtnosti u EU u posljednjih godina stagnira te Unija nije ispunila svoj cilj da se u razdoblju od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi (stopa smrti na cestama pala je za 36%), napominje se.
Najsigurnije ceste u Švedskoj
Prema podacima Europske komisije, Švedska i dalje ima najsigurnije ceste (18 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), a Rumunjska je na začelju te je u 2020. zabilježila 85 smrti u prometu na milijun ljudi. U Hrvatskoj je u 2020. na milijun stanovnika bilo 58 poginulih, a prosjek u EU je 42.
Sigurna ograničenja brzine
Zastupnici su upozorili kako je prekoračenje brzine ključni faktor u oko 30% smrtonosnih sudara na cesti. Smatraju da bi Komisija stoga treba preporučiti primjenu sigurnih ograničenja brzine, poput automatske primjene najveće dopuštene brzine od 30 km/h u stambenim područjima i područjima s puno biciklista i pješaka.
Kako bi se dodatno promicala sigurnost na cestama, zastupnici također inzistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod utjecajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25% svih smrtnih slučajeva na cestama.
Europarlamentarci traže od Komisije da razmotri uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih i elektroničkih uređaja vozača opcijom “sigurnog načina vožnje”. Dodaju kako bi se za kupovinu automobila s najvišim sigurnosnim standardima trebali ponuditi porezni poticaji i privlačni paketi osiguranja motornih vozila.
Bolja infrastruktura i više koordinacije
Zastupnici zagovaraju veća ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti cestovnu sigurnost i smatraju da se treba fokusirati na zone s najvišim brojem prometnih nesreća. Pozivaju države članice da uspostave nacionalne fondove za cestovnu sigurnost u okviru kojih će se novac od naplaćenih kazni usmjeriti u projekte cestovne sigurnosti.
Za pravilnu provedbu sljedećih koraka u politici EU o sigurnosti na cestama, europarlamentarci pozivaju Komisiju da ustanovi europsku agenciju za cestovni promet kako bi se podupirao održivi, sigurni i pametni cestovni prijevoz.
Izvjestiteljica Europskog parlamenta Elena Kountoura (Ljevica, Grčka) je istaknula: “Europljani predugo imaju neprihvatljivo visoki broj poginulih na cestama. Ako se Komisija i države članice obvežu unaprijediti cestovnu sigurnost te uz snažnu političku volju i primjereno financiranje, realno je težiti tome da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030. godine. Već znamo što su uzroci smrtnosti u prometu. Stoga pozivamo Komisiju i vlade država članica da primjene posebne mjere za potporu naporima spašavanja života. Primjerice, uvođenje ograničenje brzine, posebno automatske primjene limita od 30 km/h u gradovima, ubrzani prelazak na druge načina javnog prijevoza te uspostava nove Europske agencije za cestovni promet”.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




