Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje uvjerljivo prvi, na drugom mjestu platforma Možemo!

Objavljeno

-

Novi CRO Demoskop za listopad otkriva kakav je rejting stranaka i političara. Pad rejtinga vidljiv je u redovima svih vodećih oporbenih stranaka, a na tim krilima ponovno raste vladajuća stranka, pokazuje CRO Demoskop koji za RTL donosi Promocija plus.

HDZ i u listopadu bira najviše ispitanika; s gotovo 28 posto rejting te stranke ostaje stabilan, uz blagi rast (27,3 posto podrške su imali u prethodnom mjerenju), donosi RTL.

Na drugoj poziciji, prvi put u 18 godina od kada se provodi ovo istraživanje, nije SDP nego platforma MOŽEMO! s 17,1 posto.

Raskoljeni SDP je, uz pad potpore, treći s 16,1 posto. Podsjećamo, u rujnu su imali podršku 17,9 posto ispitanika.

Pad rejtinga u odnosu na rujan (17,2 posto) bilježi i MOŽEMO!, koji se ozbiljno poskliznuo na kadroviranju u Holdingu, i SDP čiji se i Klub u Saboru raspao pa su i tamo treća opcija. Napomena da se to dogodilo u petak, a istraživanje je završeno u četvrtak prije službenih izbacivanja.

Oporbena stranka u kojoj nema potresa – MOST još je u rujnu istisnuo Domovinski pokret s četvrte pozicije koju ima i sada, ali u odnosu na prošli mjesec (7,7 posto) rejting je nešto niži – 6,7 posto. Domovinskom pokretu, koji je jučer i formalno dobio novog predsjednika Ivana Penavu, potpora je i dalje niska – 3,7 posto. U rujnu je ona iznosila 3,8 posto. Svi ostali su i od toga daleko, od HSS-a (1,3 posto).

Pa s istim rejtingom slijede Centar, Fokus, Živi zid…

Još niže su svi ostali: IDS (listopad 1,1 posto – rujan 1,0 posto), HNS (listopad 1,1 posto – rujan 0,79 posto), pa tek onda Suverenisti koji su se prošlog vikenda okrupnili i u čije je redove došao Miroslav Škoro. Velikim očekivanjima unatoč potpora im je 1 posto. Mjesec prije bili su na 0,70 posto. Potresi i izbacivanja u oporbenim redovima povećali su udio neodlučnih na vidimo više od 16 posto. Podsjećamo, prošli mjesec neodlučnih je bilo 13,7 posto.

Najpozitivniji političari

Na ljestvici najpozitivnijih političara vrh i dalje drži predsjednik Republike Zoran Milanović. S gotovo 22 posto povećao je prednost na vrhu u odnosu na rujan (18,7 posto).

Rast, ali blaži, bilježi i predsjednik Vlade; Andrej Plenković najpozitivniji je za gotovo 18 posto ispitanika. Mjesec prije, to je smatralo 16,4 posto ispitanika. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostaje treći, ali treći mjesec za redom potpora mu pada (listopad 9,9 posto – rujan 12,8 posto). Uslijed prozivki bivših članova Holdinga koje je i postavio bez javnog natječaja do odlaska i ravnatelja i Upravnog vijeća bolnice Srebrnjak, u listopadu je Tomaševićev rejting, dakle, ispod deset posto.

Svi ostali su daleko: od ministra financija Zdravka Marića (listopad 2,1 posto – rujan 2,5 posto) koji je četvrti, preko Bože Petrova (listopad 1,3 posto – rujan 0,9 posto) i Vilija Beroša (listopad 1,0 posto – rujan 0,9 posto). Sa slabim rejtingom, ali u top deset ušla je Karolina Vidović Krišto (listopad 0,8 posto – rujan 0,55 posto).

Tek nakon toga je novi šef Domovinskog pokreta Ivan Penava (listopad 0,7 posto – rujan 0,3 posto). Isti je rejting i Peđe Grbina (listopad 0,7 posto – rujan 2,19 posto), predsjednika stranke koja se raspada i Sandre Benčić (listopad 0,7 posto – rujan 0,6 posto), saborske zastupnice platforme MOŽEMO!.

I dalje je najviše građana koji poručuju da je najpozitivniji političar – NITKO (22, 6 posto). Prošli mjesec to je mislilo 21,6 posto ispitanika.

Najnegativniji političari

Isti, vodeći dvojac političara u zemlji, ali s obrnutim redoslijedom na vrhu je i neprestižne ljestvice. Iako s nešto nižim negativnim doživljajem premijer Plenković ostaje najnegativac u zemlji; stav je to gotovo četvrtine ispitanika (listopad 23,6 posto – rujan 24,2 posto).

Predsjednik Milanović ostaje drugi izbor, uz značajniji pad negativnog doživljaja (listopad 11,9 posto – rujan 14,1 posto). Peđa Grbin (listopad 4,8 posto – rujan 2,1 posto) udvostručio je negativni doživljaj i skočio na treće mjesto.

Slijede predsjednik Sabora Jandroković (listopad 4,6 posto – rujan 2,7 posto), pa i dalje potpredsjednik Sabora Miroslav Škoro (listopad 4,3 posto – rujan 6,4 posto), a onda i ministar zdravstva Vili Beroš (listopad 2,8 posto – rujan 1,6 posto), pa Milorad Pupovac (listopad 2,5 posto – rujan 2,7 posto).

U top deset najnegativaca još su i Zlatko Hasanbegović (listopad 1,6 posto – rujan 2,1 posto) i Hrvoje Zekanović (listopad 1,6 posto – rujan 0,7 posto), a da su negativni svi političari misli gotovo 12 posto građana. Prošli mjesec to je mislilo skoro 13 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Dolazimo i do ocjena Ureda Predsjednika, Vlade i Sabora gdje je, prilično neočekivanom, ali kod svih vidljiv – rast. Pantovčak je podebljao trojku iz rujna (3,09) i približio se vrlo dobrom (3,21). Dobar tri (2,51) u listopadu imaju i Banski dvori, u rujnu to je bilo 2,44, a iako je prosječna ocjena nešto viša parlamentu je ostao dovoljan (dva). Mjesec prije to je iznosilo 2,15.

Smjer kretanja zemlje

Završavamo sa smjerom kretanja zemlje kojeg još više građana smatra pogrešnim – gotovo 63 posto. Mjesec dana prije bilo ih je 62 posto. Optimističnih je slično kao i u rujnu, 23 posto, s tim da je među njima najviše glasača vladajućeg HDZ-a.

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 4. do 7. listopada 2021. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 

Hrvatska

Ginekolog: Radio sam abortuse, a onda sreo Boga na koncertu Parnog valjka

Objavljeno

-

By

Šibenski ginekolog Ivan Zmijanović jedan je od liječnika koji se pozivaju na priziv savjesti i ne rade abortuse. Prije ih je, kaže, radio.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

“Prvi abortus napravio sam kao specijalizant. Ne sjećam se konkretnih detalja, ali znam da oko toga nisam previše dramatizirao. Abortus sam doživljavao kao dio našega posla, nešto što moram odraditi. Ne želim se opravdavati kako sam bio zaveden ili u nekoj zabludi. Jednostavno nisam razmišljao o težini i posljedicama toga čina”, ispričao je.

S vremenom je, kaže, osvijestio da je abortus težak grijeh, ali je i dalje nastavio raditi abortuse.

Prosvjetljenje na koncertu

“Prije nekoliko godina bio sam sa svojom suprugom na koncertu Parnog valjka u splitskoj Spaladium Areni. Aki je pjevao Molitvu. Posebno me se dojmio onaj stih u kojem pjeva kako smo “pred Bogom svi isti”. Gospodin mi je usred rock koncerta, u naguravanju s drugim ljudima, darovao neprocjenjivo iskustvo spoznaje. Kao da mi je na trenutak dopustio da sve oko sebe vidim Njegovim očima. Na koncertu sam shvatio kako smo pred Bogom svi jednaki: i ja kao liječnik, ali i ona žena koja namjerava prekinuti trudnoću. Niti sam ja bolji od nje, niti je ona gora od mene. Bog me je pozvao da joj pomognem”, rekao je Zmijanović za Bitno.net.

On kaže i kako ga ljudi pogrešno doživljavaju kao borca za nerođenu djecu. “Ja vjerujem da se u bolnicama ne odvija borba za nerođene, nego za nas rođene. U tom trenutku u smrtnoj opasnosti nalaze se duše liječnika, koji izvode abortuse, ali i roditelja koji su pristali ubiti svoje dijete. Siguran sam da bebe nisu u opasnosti. Ako ih njihove majke doista odbace, Bog će ih namiriti, On će se pobrinuti za njih. Nerođene bebe će sigurno biti dobro. Bog će sebi vratiti onaj predivni poklon, koji je bio namijenjen nama. U svim bolnicama, u svijetu i u Hrvatskoj, na svim mjestima u kojima se rade abortusi, zapravo se vodi borba za našu dušu”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su cijene goriva koje se očekuju od sutra

Objavljeno

-

Od ponoći se očekuju nove cijene goriva. Dizel i plavi dizel pojeftinit će četrdesetak lipa, a benzin poskupjeti 14 lipa, doznaje Dnevnik Nove TV.

To je za prosječan spremnik dizela ušteda od oko 20 kuna, dok će prosječni spremnik benzina prema tome biti skuplji oko 7 kuna.

Susjedne Mađarska i Slovenija zamrznule su cijene goriva. Ako usporedimo cijene u eurima u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, Hrvati se voze najskuplje.

Litra eurosupera 95 u Hrvatskoj je 1.71 euro, u Sloveniji 1.56, a u Mađarskoj 1.25 eura. Litra dizela u Hrvatskoj je 1.85, u Sloveniji 1.66, a u Mađarskoj 1.4 eura.

Plenković: Vidjet ćemo možemo li još nešto učiniti
Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je prije par dana kako bi cijene goriva, da nije bilo vladinih mjera, bile više oko dvije kune, istaknuvši kako će vidjeti može li se tu još nešto učiniti.

“Da nije bilo vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 26 lipa, dizel skoro dvije kune, vidjet ćemo – s obzirom na okolnosti – može li se tu još nešto učiniti jer zadnja dva do tri tjedna bilježimo kontinuirani rast cijena”, rekao je Plenković.

Na londonskom je tržištu cijena nafte prošloga tjedna blago pala jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, dok podršku cijenama pruža mogući embargo Europske unije na uvoz ruske nafte.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 0.75 posto, na 111.55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.65 posto, na 110.49 dolara.

Sve do petka cijene su bile u značajnijem minusu na tjednoj razini, no tog su dana skočile oko 4 posto, potaknute pregovorima u EU o embargu na rusku naftu i krizom na europskom tržištu plina koju su izazvali odgovor Moskve na zapadne sankcije i ukrajinska blokada rute za dopremu ruskog plina.

Moskva je, naime, na sankcije koje su joj već uvele zapadne zemlje odgovorila zabranom poslovanja s europskim podružnicama plinskog diva Gazproma, a krizu na europskom tržištu plina zaoštrila je i ukrajinska blokada važne tranzitne rute za dopremu ruskog plina.

“Cijene prirodnog plina u Europi rastu i to će se nužno preliti i na naftu. Visoku razinu cijena nafte vjerojatno će poduprijeti i eskalacija na fronti sankcija Rusiji”, napisao je Jeffrey Halley iz OANDA-e u osvrtu na situaciju na tržištima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Markotić u Dnevniku: Čeka se jesen i moguća pojava nove varijante virusa

Objavljeno

-

By

Zbog rata na istoku Europe i znatno bolje epidemiološke situacije, proteklih mjeseci manje govorimo o pandemiji, no  još se čeka s proglašenjem njezina kraja. Profesorica Alemka Markotić rekla je u Dnevniku HTV-a da se u lipnju očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. U vezi s pandemijom vlada veći optimizam, ali i oprez, rekla je. 

Alemka Markotić rekla je da su generalno unutar inficiranih lakši oblici među mlađom populacijom, a prosječno je zadnjih dva mjeseca 20-ak hospitaliziranih. Riječ je o srednje teškim do teškim oblicima bolesti, a češće su to starije osobe s težim komorbiditetima i u pravilu necijepljeni.

– Situacija je puno bolja nego što je bila, ali je iznimno važno da se stariji i s oni s različitim kroničnim bolestima paze, rekla je. 

Naglasila je da se nitko ne žuri s proglašenjem kraja pandemije, spomenuvši da se u Južnoj Africi bilježi manji porast oboljelih od COVID-19 te da se čeka jesen i moguća pojava nove varijante virusa. 

– Omikron je prokužio veliki broj ljudi, a i značajan postotak ljudi u svijetu se cijepio, dodala je.

Na pitanje je li moguće da se razvije opasnija varijanta, odgovorila je da je uvijek sve moguće, ali da virusi traže kako preživjeti a da ne ubiju svog domaćina. 

– To je pitanje evolucije, kako naći način suživota, mi kako bismo se prilagoditi i zaštitili, a virusi kako preživjeti i replicirati se, a da ne izazivaju teže oblike bolesti. 

Kazala je da općenito vlada veći optimizam, ali i oprez. 

Nova, modificirana cjepiva

U lipnju se i očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. 

– Veći proizvođači su se odlučili za omikron varijantu ili kombinacije s primarnim sojem virusa. Dosta znanstvenika ne misli da je to najbolja opcija jer bi radije bili fokusirani na varijante koje su izazivale teže oblike, Do jeseni se očekuju nova cjepiva, ali dobit će odobrenje samo ako se pokaže da su puno učinkovitija protiv cirkulirajućih varijanti u odnosu na primarno cjepivo koje je kreirano, objasnila je. 

Upozorila je da i ljeti možemo očekivati intenzivnije kolanje virusa, i to među mlađom populacijom, dok je u zimskim mjesecima cirkulacija virusa intenzivnija među osobama starijim od 45, 50 godina. 

– Tijekom ljeta mogli bi se povisiti brojevi, ali s blažim oblicima. Bitno je za to vrijeme izbjegavati kontakte, rekla je. 

Što je s biološkim naoružanjem?

– Stručnjaci za to područje to promišljaju cijelo vrijeme, svako ratno zbivanje donosi mogućnost takvog djelovanja. Određene zemlje imaju najopasnije mikroorganizme u svojim laboratorijima kao što su antraks, velike boginje, kuga, kolera. Te zaboravljene opasne bolesti mogu biti potencijalna prijetnja. Po UN-ovoj konvenciji biološko oružje je zabranjeno i svega 10-ak zemalja na svijetu nije je potpisalo. Konvencionalno oružje možete kontrolirati, ali kada jednom iz Pandorine kutije pustite nešto kao velike boginje ili slično, to vam se može vratiti kao bumerang. Nadam se da se takve situacije neće dogoditi, moglo bi opet doći do pandemija svjetskih razmjera, poručila je. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu