Connect with us

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ jači nego Možemo i SDP zajedno

Objavljeno

-

Foto: Nova TV

Hrvatska demokratska zajednica i dalje je najjača politička opcija, objavljeno je u novoj anketi u Dnevniku Nove TV. Na izborima bi dobili 30.8 posto potpore. Za tu je stranku jako važno da mjesecima ima stabilan rejting. I ništa, ali baš ništa nije im naštetilo rejtingu. Ta stranka jača je od druge i treće opcije zajedno.

MOŽEMO, nakon što je preskočio SDP, sada se bori s tom strankom za drugu poziciju. Zeleno-lijevi pokret osvaja 13.6 posto ili 2 posto manje u odnosu na mjesec prije.

SDP pak i dalje proživljava svoju agoniju, rejting mu je 13.4 posto. Tu nisu obuhvaćene posljednje podjele, stoga je pitanje hoće li ta stranka potonuti ili će ih neko čudo uzdignuti.

Samo još dvije opcije prelaze izborni prag. MOST je postao politički stabilna stranka bez previranja i s rejtingom od 8.3 posto, što je nešto više nego, primjerice, u lipnju kada je imao 6.7 posto.

Domovinski pokret bez predsjednika izlazi na stranačke izbore s rejtingom od 5.2 posto, a primjerice u srpnju su imali 7 posto.

Sve ostale stranke ispod praga

Sve ostale stranke su daleko ispod izbornog praga.

Živi zid koji se sa sjetom može prisjetiti borbe za 2. mjesto sada je na 1.8 posto. IDS s novim predsjednikom dobiva 1.7 posto. HSU je na 1.5 posto, a Hrvatski suverenisti na 1.4 posto. FOKUS je na 1.1 te Glas na 1 posto. Ostale stranke zajedno, od desnice do ljevice, imaju 5.1 posto, a tu su HNS na 0.9, HSS također na 0.9, Reformisti na 0.6 i HSLS na 0.1 posto.

U ovom mjesecu zabilježen je velik skok neodlučnih, njih je sada 15 posto. To je zapravo druga politička opcija – birači koji ne znaju kome dati glas. Primjerice, mjesec dana prije, taj je broj bio gotovo upola manji.

Milanović podijelio birače

Predsjednik Milanović svojim radom podijelio je birače. Njegov rad podupire 45 posto birača, a isto toliko ih ne podupire. No, on je posljednja dva mjeseca popravio rejting ”pozitivnih” birača.

Primjerice, u srpnju je 54 posto birača imalo negativno mišljenje o radu Predsjednika, a samo njih 38 posto odobravalo je rad Zorana Milanovića.

Očekivano, najveću potporu, njih 83 posto, Predsjednik ima među biračima SDP-a. Dobro stoji i kod birača MOŽEMO, podupire ga njih 60 posto, ali i 52 posto birača MOSTA. Čak 35 posto birača HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Pesimizam

Vlada za svoj rad nema potporu većine. Tako 59 posto birača ne odobrava rad vlade, a samo njih 33 posto podupire, 8 posto ne zna. Za vladu je dobro samo to što se u 30 dana raspoloženje birača, kada ih se pita što misle o vladi, ne mijenja. Vlada može računati samo na birače HDZ-a s potporom od 81 posto.

Pesimizam je također konstanta Hrvatske. Tako i dalje 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 23 posto da idemo u dobrom smjeru. Samo birači HDZ-a misle da zemlja ide u dobrom smjeru, njih 62 posto.

Tomašević najpopularniji

Tomislav Tomašević od lokalnih izbora i dalje je najpopularniji političar i o njemu 55 posto građana ima pozitivan dojam, a njih 23 posto negativan.

Odmah iza njega je Zoran Milanović o kojemu 50 posto građana misli pozitivno, a njih 39 posto ima negativan dojam o Predsjedniku. I njih dvojica jedini imaju većinsku potporu birača.

Andrej Plenković pak može računati samo na 41 posto birača koji o njemu imaju pozitivno mišljenje, a njih 49 posto misli negativno o premijeru.

Božo Petrov ima samo 36 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 41 misli suprotno.

I na kraju, Peđa Grbin može računati na samo 25 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 50 posto ne dijeli to mišljenje. Zanimljivo, još u prosincu o Grbinu je 50 posto građana imalo pozitivan dojam.

I ne treba zanemariti to što u ovom mjesecu svim političarima topi potpora.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, Možemo i SDP-u?

Kod birača HDZ-a nema dvojbe već mjesecima. Andrej Plenković je prvi izbor s potporom od 92 posto, zatim stabilni Gordan Jandroković sa 69 posto, a treći je Tomislav Tomašević sa 62 posto.

Kod MOŽEMO je prvi izbor Tomislav Tomašević s 91 posto potpore, zatim je tu Zoran Milanović s potporom od 70 posto te Dalija Orešković sa 62 posto.

SDP-ovi birači i dalje imaju svog lidera. To je Zoran Milanović s potporom od 92 posto, zatim je tu Tomislav Tomašević s potporom od 70 posto te na kraju Peđa Grbin s 55 posto.

Rad institucija

I dalje je najpopularnija institucija Ured predsjednika s potporom od 2.8 ILI “TROJKOM” i tu nema promjene. Istodobno u blagom padu je potpora vladi, školskom ocjenom dobivaju 2.3 ili “DVOJKU”. I na trećem mjestu školskom ocjenom građani Hrvatskom saboru daju 2.05 ili “DVOJKU”.

Što muči građane?

Građane zanima nešto sasvim drugo od političara. Tako i ovaj mjesec kao najveći problem građani navode gospodarstvo, krizu i recesiju – toga se boji 21 posto njih.

 

Hrvatska

Ginekolog: Radio sam abortuse, a onda sreo Boga na koncertu Parnog valjka

Objavljeno

-

By

Šibenski ginekolog Ivan Zmijanović jedan je od liječnika koji se pozivaju na priziv savjesti i ne rade abortuse. Prije ih je, kaže, radio.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

“Prvi abortus napravio sam kao specijalizant. Ne sjećam se konkretnih detalja, ali znam da oko toga nisam previše dramatizirao. Abortus sam doživljavao kao dio našega posla, nešto što moram odraditi. Ne želim se opravdavati kako sam bio zaveden ili u nekoj zabludi. Jednostavno nisam razmišljao o težini i posljedicama toga čina”, ispričao je.

S vremenom je, kaže, osvijestio da je abortus težak grijeh, ali je i dalje nastavio raditi abortuse.

Prosvjetljenje na koncertu

“Prije nekoliko godina bio sam sa svojom suprugom na koncertu Parnog valjka u splitskoj Spaladium Areni. Aki je pjevao Molitvu. Posebno me se dojmio onaj stih u kojem pjeva kako smo “pred Bogom svi isti”. Gospodin mi je usred rock koncerta, u naguravanju s drugim ljudima, darovao neprocjenjivo iskustvo spoznaje. Kao da mi je na trenutak dopustio da sve oko sebe vidim Njegovim očima. Na koncertu sam shvatio kako smo pred Bogom svi jednaki: i ja kao liječnik, ali i ona žena koja namjerava prekinuti trudnoću. Niti sam ja bolji od nje, niti je ona gora od mene. Bog me je pozvao da joj pomognem”, rekao je Zmijanović za Bitno.net.

On kaže i kako ga ljudi pogrešno doživljavaju kao borca za nerođenu djecu. “Ja vjerujem da se u bolnicama ne odvija borba za nerođene, nego za nas rođene. U tom trenutku u smrtnoj opasnosti nalaze se duše liječnika, koji izvode abortuse, ali i roditelja koji su pristali ubiti svoje dijete. Siguran sam da bebe nisu u opasnosti. Ako ih njihove majke doista odbace, Bog će ih namiriti, On će se pobrinuti za njih. Nerođene bebe će sigurno biti dobro. Bog će sebi vratiti onaj predivni poklon, koji je bio namijenjen nama. U svim bolnicama, u svijetu i u Hrvatskoj, na svim mjestima u kojima se rade abortusi, zapravo se vodi borba za našu dušu”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su cijene goriva koje se očekuju od sutra

Objavljeno

-

Od ponoći se očekuju nove cijene goriva. Dizel i plavi dizel pojeftinit će četrdesetak lipa, a benzin poskupjeti 14 lipa, doznaje Dnevnik Nove TV.

To je za prosječan spremnik dizela ušteda od oko 20 kuna, dok će prosječni spremnik benzina prema tome biti skuplji oko 7 kuna.

Susjedne Mađarska i Slovenija zamrznule su cijene goriva. Ako usporedimo cijene u eurima u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, Hrvati se voze najskuplje.

Litra eurosupera 95 u Hrvatskoj je 1.71 euro, u Sloveniji 1.56, a u Mađarskoj 1.25 eura. Litra dizela u Hrvatskoj je 1.85, u Sloveniji 1.66, a u Mađarskoj 1.4 eura.

Plenković: Vidjet ćemo možemo li još nešto učiniti
Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je prije par dana kako bi cijene goriva, da nije bilo vladinih mjera, bile više oko dvije kune, istaknuvši kako će vidjeti može li se tu još nešto učiniti.

“Da nije bilo vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 26 lipa, dizel skoro dvije kune, vidjet ćemo – s obzirom na okolnosti – može li se tu još nešto učiniti jer zadnja dva do tri tjedna bilježimo kontinuirani rast cijena”, rekao je Plenković.

Na londonskom je tržištu cijena nafte prošloga tjedna blago pala jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, dok podršku cijenama pruža mogući embargo Europske unije na uvoz ruske nafte.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 0.75 posto, na 111.55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.65 posto, na 110.49 dolara.

Sve do petka cijene su bile u značajnijem minusu na tjednoj razini, no tog su dana skočile oko 4 posto, potaknute pregovorima u EU o embargu na rusku naftu i krizom na europskom tržištu plina koju su izazvali odgovor Moskve na zapadne sankcije i ukrajinska blokada rute za dopremu ruskog plina.

Moskva je, naime, na sankcije koje su joj već uvele zapadne zemlje odgovorila zabranom poslovanja s europskim podružnicama plinskog diva Gazproma, a krizu na europskom tržištu plina zaoštrila je i ukrajinska blokada važne tranzitne rute za dopremu ruskog plina.

“Cijene prirodnog plina u Europi rastu i to će se nužno preliti i na naftu. Visoku razinu cijena nafte vjerojatno će poduprijeti i eskalacija na fronti sankcija Rusiji”, napisao je Jeffrey Halley iz OANDA-e u osvrtu na situaciju na tržištima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Markotić u Dnevniku: Čeka se jesen i moguća pojava nove varijante virusa

Objavljeno

-

By

Zbog rata na istoku Europe i znatno bolje epidemiološke situacije, proteklih mjeseci manje govorimo o pandemiji, no  još se čeka s proglašenjem njezina kraja. Profesorica Alemka Markotić rekla je u Dnevniku HTV-a da se u lipnju očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. U vezi s pandemijom vlada veći optimizam, ali i oprez, rekla je. 

Alemka Markotić rekla je da su generalno unutar inficiranih lakši oblici među mlađom populacijom, a prosječno je zadnjih dva mjeseca 20-ak hospitaliziranih. Riječ je o srednje teškim do teškim oblicima bolesti, a češće su to starije osobe s težim komorbiditetima i u pravilu necijepljeni.

– Situacija je puno bolja nego što je bila, ali je iznimno važno da se stariji i s oni s različitim kroničnim bolestima paze, rekla je. 

Naglasila je da se nitko ne žuri s proglašenjem kraja pandemije, spomenuvši da se u Južnoj Africi bilježi manji porast oboljelih od COVID-19 te da se čeka jesen i moguća pojava nove varijante virusa. 

– Omikron je prokužio veliki broj ljudi, a i značajan postotak ljudi u svijetu se cijepio, dodala je.

Na pitanje je li moguće da se razvije opasnija varijanta, odgovorila je da je uvijek sve moguće, ali da virusi traže kako preživjeti a da ne ubiju svog domaćina. 

– To je pitanje evolucije, kako naći način suživota, mi kako bismo se prilagoditi i zaštitili, a virusi kako preživjeti i replicirati se, a da ne izazivaju teže oblike bolesti. 

Kazala je da općenito vlada veći optimizam, ali i oprez. 

Nova, modificirana cjepiva

U lipnju se i očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. 

– Veći proizvođači su se odlučili za omikron varijantu ili kombinacije s primarnim sojem virusa. Dosta znanstvenika ne misli da je to najbolja opcija jer bi radije bili fokusirani na varijante koje su izazivale teže oblike, Do jeseni se očekuju nova cjepiva, ali dobit će odobrenje samo ako se pokaže da su puno učinkovitija protiv cirkulirajućih varijanti u odnosu na primarno cjepivo koje je kreirano, objasnila je. 

Upozorila je da i ljeti možemo očekivati intenzivnije kolanje virusa, i to među mlađom populacijom, dok je u zimskim mjesecima cirkulacija virusa intenzivnija među osobama starijim od 45, 50 godina. 

– Tijekom ljeta mogli bi se povisiti brojevi, ali s blažim oblicima. Bitno je za to vrijeme izbjegavati kontakte, rekla je. 

Što je s biološkim naoružanjem?

– Stručnjaci za to područje to promišljaju cijelo vrijeme, svako ratno zbivanje donosi mogućnost takvog djelovanja. Određene zemlje imaju najopasnije mikroorganizme u svojim laboratorijima kao što su antraks, velike boginje, kuga, kolera. Te zaboravljene opasne bolesti mogu biti potencijalna prijetnja. Po UN-ovoj konvenciji biološko oružje je zabranjeno i svega 10-ak zemalja na svijetu nije je potpisalo. Konvencionalno oružje možete kontrolirati, ali kada jednom iz Pandorine kutije pustite nešto kao velike boginje ili slično, to vam se može vratiti kao bumerang. Nadam se da se takve situacije neće dogoditi, moglo bi opet doći do pandemija svjetskih razmjera, poručila je. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu