Connect with us

Hrvatska

Marić: “Puni gospodarski oporavak mogli bismo ostvariti i prije kraja 2022.”

Objavljeno

-

Foto: Vlada

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Dosad rekordni rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine.

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je ove podatke.

“Ostvareni rast je viši od naših očekivanja. Kad smo u travnju radili program, naša očekivanja su bila rast od 12 posto”, rekao je Marić.

“U usporedbi s članicama EU-a, to je peti po veličini rast. Vodeći smo uz Mađarsku u zemljama jugoistočne Europe.

Svi podaci ukazivali su da će stopa rasta biti visoka. 16,1 posto ne samo da je rekordan, nego i iznad očekivanja.

I sada podaci pokazuju na pozitivn kretanja. Ukupna vrijednost fiskaliziranih računa je 2,3 posto veća od istog razdoblja 2019. godine”, naveo je ministar financija.

Kaže da će tijekom jeseni korigirati projekcije i da će zasigurno doći do korekcije stope rasta BDP-a, s pet posto na više.

Već iduće godine mogli bismo dosegnuti razinu 2019.

“Velika većina gospodarskih pokazatelja ukazuje na veći i viši rast od onog kojeg smo projicirali. Ako ne dođe do pogoršanja, prije svega tu mislim na epidemiološki dio, time bi se ostvarila naša originalna procjena – da bi već iduću godinu, a prema ovim trendovima i prije kraja iduće godine, dosegnuli razinu 2019. godine, tj. puni oporavak. U prethodnoj gospodarskoj krizi trebalo nam je 11 godina da se vratimo na razinu BDP-a iz 2008. godien. Kod ove krize opravak bi mogao doći brže, prema ovim brojkama bio bi i prije 2022. godine”, rekao je.

Naveo je da ih raduje što su uspjeli zadržati zaposlenost.

Osobna potrošnja i izvoz su iznad očekivanja, dok je investicijska aktivnost ispod njihovih očekivanja. “Stanje u proračunu u skladu je s očekivanjima”, rekao je Marić i dodao da je situacija dobra, a krajem godine možda će biti još jedan rebalans proračuna: “Situacija je u potpunosti pod kontrolom.”

“Najveći doprinos u rastu BDP-a je osobna potrošnja”, poručio je ministar financija.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pljuskovi će biti češći, ponegdje uz grmljavinu, u najvišem gorju moguć snijeg

Objavljeno

-

By

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i kiše duž Jadrana i uz Jadran, mjestimice i u Posavini.

U nastavku četvrtka kiše i pljuskova bit će većinom duž Jadrana i uz Jadran, no poslijepodne i drugdje u unutrašnjosti. Moguća je i grmljavina! U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak će rijetka biti oborina, uglavnom u unutrašnjosti može pasti malo kiše ili kakav lokalni pljusak. Na Jadranu će biti pretežno sunčano i suho.

Za vikend će se nastaviti nestabilne prilike. U subotu će kiša i pljuskovi biti češća pojava duž Jadrana i uz Jadran, poslijepodne moguće i u središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti. U nedjelju će kiša i pljuskova biti većinom duž Jadrana i uz Jadran.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, česti će biti kiša i pljuskovi, a kako će se temperature malo sniziti, u najvišem gorju može pasti malo snijega. Čini se da će i nadolazeći tjedan biti u znaku nestabilnog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kiša će biti česta pojava, evo koji dan donosi najviše sunca

Objavljeno

-

By

Sunčano je počeo dan u većini Hrvatske, oblačnije je na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i Lici, gdje mjestimice ima i kiše.

Kolnici su mjestimice mokri i skliski, vozače se stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Također, smanjena je vidljivost zbog magle na cestama u unutrašnjosti.

U nastavku srijede treba računati na kišu i pljuskove, na sjevernom Jadranu, u Gorskoj Hrvatskoj, na sjeverozapadu i u središnjim predjelima, dok će na jugu i istoku uglavnom ostati suho.

Četvrtak donosi promjenjive prilike, češću oborinu, kišu i pljuskove, osobito poslijepodne, u unutrašnjosti, ali i duž Jadrana. Na krajnjem jugu uglavnom će ostati suho.

petak će ipak biti rjeđa oborina, iako se ne može posve isključiti, osobito u kopnenim krajevima gdje će biti razvoja naoblake. No bit će i pregršt sunčanih sati, najviše ipak duž Jadrana. Temperatura zraka i dalje iznadprosječno visoka, osobito danju.

Za vikend će ostati nestabilno. U subotu su mogući kiša i pljuskovi lokalno duž Jadrana, uz Jadran, na zapadu unutrašnjosti, u nedjelju izglednije na sjevernom Jadranu i u kopnenim krajevima.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro pomičemo sat. Zašto nam to tako teško pada

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zabilježite nedjelju, 29. ožujka 2026. U noći između subote i nedjelje, točno u 2 sata nakon ponoći, kazaljke se pomiču na 3 sata. U tom trenutku jedan sat vašeg vikenda – nestaje.

Ako se pitate u kojem se smjeru pomiče sat, pravilo je jednostavno: u proljeće kazaljke uvijek idu unaprijed. Drugim riječima, simbolično ulazimo u ljeto i duže dane. Većina pametnih telefona i satova automatski će se prilagoditi novom vremenu.

Zašto nam ta promjena tako teško pada

Možda djeluje čudno da samo jedan sat radi toliki problem, ali naše tijelo nije programirano za nagle vremenske promjene. U osnovi svega je cirkadijalni ritam, unutarnji biološki sat koji regulira kada smo budni, kada nam se spava i kako funkcioniraju brojni procesi u organizmu, piše Nova.rs.

Znanstvenici ovu pojavu nazivaju društveni jet-leg. To znači da se naš unutarnji sat odjednom nađe u raskoraku sa stvarnim vremenom. Zbog toga mnogi ljudi ponedjeljak nakon pomicanja sata dočekaju umorniji nego obično, sa osjećanjem pospanosti, manjom koncentracijom i promijenjenim raspoloženjem.

Zašto uopće pomičemo sat

Ideja o pomicanju sata potiče još iz vremena Prvog svjetskog rata. Njemačka je među prvima uvela ljetnje računanje vremena kako bi se uštedela energija i smanjila potrošnja ugljena.

Danas, međutim, mnogi smatraju da pomicanje sata donosi više neugodnosti nego koristi, jer u suvremenom svijetu energetske uštede nisu velike, dok se ljudi sve češće žale na poremećaj sna i dnevne rutine.

Kako lakše prebroditi promjenu vremena

Ipak, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu pomoći da se organizam lakše prilagodi novom ritmu.

Postepeno pomaknite odlazak na spavanje

Nemojte čekati subotu uvečer. Već u četvrtak i petak pokušajte leći petnaestak ili dvadeset minuta ranije nego obično. Tako će tijelo lakše prihvatiti promjenu.

Iskoristite prirodnu svjetlost

Odmah u nedjelju ujutro pustite dnevnu svjetlost u sobu. Sunčeva svjetlost pomaže organizmu da se brže prilagodi novom ritmu.

Prvo voda, pa kava

Nakon buđenja popijte čašu vode, po mogućnosti mlake, s limunom.

Hidratacija pomaže organizmu da se razbudi i lakše započne dan.

Nedelju iskoristite za odmor

Dan kada se pomiče sat nije idealan za naporne obaveze.

Pokušajte nedjelju provsti što mirnije, bez pretjeranog stresa i obaveza.

Dobra strana promjene vremena

Iako gubimo jedan sat sna, pomicanje sata donosi i veliku prednost – duže dane i više svjetla u večernjim satima, piše Nova.rs.

To znači da ćemo nakon posla imati više vremena za šetnju, druženje, boravak vani i uživanje u proljetnom vremenu. Sunce će zalaziti kasnije, a večeri će biti toplije i prijatnije.

Zato mnogi, unatoč početnom umoru, jedva čekaju prelazak na ljetnje računanje vremena. Jer s njim stižu i duži dani, više energije i pravi osjećaj da je proljeće konačno stiglo.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu