Connect with us

Hrvatska

DRUGI NAJVEĆI RAST, NAKON IRSKE: EK povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 10,5 posto

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Europska komisija u četvrtak je znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini na 10,5 posto, što je drugi najveći rast u EU-u nakon Irske, te smanjila procjenu rasta za ovu i sljedeću godinu u odnosu na prethodne prognoze.

Europska komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske prognoze u kojem ističe da je hrvatsko gospodarstvo prošle godine ostvarilo potpuni oporavak u obliku slova V, čime je premašilo razinu od prije krize 2019. godine. Nakon pada od 8,1 posto u 2020. godini, procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2021. raslo 10,5 posto. Jedina članica EU-a čije je gospodarstvo prema procjeni raslo brže od hrvatskog u prošloj godini jest Irska s 13,7 posto.

Inflacija u razini prosjeka europodručja

U prethodnim, jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. studenoga prošle godine Komisija je procjenjivala rast hrvatskog gospodarstva u 2021. na 8,1 posto. Što se tiče inflacije, procjenjuje se da je u prošloj godini iznosila 2,7 posto, ove godine očekuje se rast na 3,5 posto, a sljedeće pad na 1,6 posto. Te brojke su u razini prosjeka europodručja i nešto niže u odnosu na EU u cjelini.

U oporavku izvoz, tj. turizam imao ključnu ulogu

Kada je riječ o procjeni rasta u ovoj i sljedećoj godini, Komisija očekuje rast od 4,8 posto (u jesenskim prognozama bilo je 5,6 posto) i sljedeće godine tri posto (u jesenskim prognozama 3,4 posto). Nakon snažnog rasta u drugom i trećem tromjesječju 2021., u četvrtom se očekuje usporavanje na temelju kratkoročnih indikatora ekonomskih aktivnosti i rasta cijena.

Oporavku prošle godine pridonio je izvoz roba i usluga, u čemu je turizam imao ključnu ulogu kao i privatna potrošnja. Snažan rast potražnje za finalnim proizvodima potaknuo je rast uvoza, ali doprinos neto izvoza ukupnom rastu ostat će pozitivan, navodi Komisija.

Projekcije za 2022., rast od 4,8 posto 

I ove godine očekuje se dinamičan rast od 4,8 posto zahvaljujući domaćoj potražnji i izvozu. Zbog nepovoljne epidemiološke situacije, očekuju se slabiji gospodarski rezultati u prvom tromjesečju ove godine, ali se očekuje ubrzanje tijekom ostatka godine.

Dok se očekuje da će rastuća inflacija utjecati na privatnu potrošnju, a povoljan razvoj na tržištu rada i relativno blage mjere za suzbijanje pandemije trebali bi imati solidan doprinos rastu BDP-a.

Očekuje se rast investicijskih aktivnosti na temelju rasta potražnje, očekivanog ubrzanja obnove nakon potresa na Banovini i u Zagrebu, povoljnih financijskih uvjeta i provedbe nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Rebalansirani proračun ukazuje da će državna potrošnja imati mali pozitivni doprinos rastu ove godine. S druge strane, nešto prigušenija potražnja u glavnim trgovinskim partnerima i snažni bazni učinak sugeriraju da će izvoz roba usporiti, ali da će ostati solidan, dok će izvoz usluga dosegnuti pretpandemijsku razinu u čemu će turizam imati najvažniju ulogu.

Inflacija bi ove godine mogla iznositi 3,5 posto

Inflacija bi ove godine mogla iznositi 3,5 posto s prošlogodišnjih 2,7 posto, uglavnom zbog rasta cijena robe. Očekuje se da će visoka inflacija u prvoj polovici godini usporiti u ostatku godine. Na inflaciju će uglavnom utjecati cijene energije i neprerađene hrane. Stabilna inflacijska očekivanja, bazni učinak i očekivani pad cijena robe ukazuje na smanjenje inflacije u 2023. na ispod dva posto, zaključuje Komisija svoje procjene za Hrvatsku.

EU u cjelini, usporavanje zamaha rasta 

Komisija procjenjuje da će nakon rasta od 5,3 posto prošle godine, gospodarstvo EU-a ove godine rasti po stopi od 4 posto i sljedeće 2,8 posto. U europodručju očekuje se rast od 4 posto ove godine i 2,7 posto sljedeće godine. EU je u cjelini dosegnuo pretpandemijsku razinu BDP-a u trećem tromjesečju prošle godine, a sve države članice trebale bi se vratiti na pretpandemijsku razinu do kraja 2022. godine.

Nakon snažnog oporavka gospodarske aktivnosti u EU-u koji je započeo u proljeće prošle godine i nastavio se nesmetano do rane jeseni, procjenjuje se da se zamah rasta u EU-u usporio na 0,4 posto u posljednjem tromjesečju 2021., s 2,2 posto u prethodnom tromjesečju.

Dok se usporavanje već očekivalo u jesenskim prognozama, usporavanje u trećem tromjesječju bilo je veće od očekivanja, zbog pandemije i pojave nove zaraznije varijante virusa, visokih cijena energije, a mnoge države članice su pod pritiskom zbog povećanog opterećenja zdravstvenih sustava i nedostatka osoblja zbog bolesti i preventivne karantene.

Uska grla u logistici i u lancu opskrbe, uključujući nestašicu poluvodiča i neke metalne robe, također će nastaviti opterećivati proizvodnju tijekom prve polovice godine, navodi Komisija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu