Connect with us

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: HDZ neprikosnoven, Možemo! pretekao SDP

Objavljeno

-

Hrvatska završava mjesec u kojem su uhićenja u Zagrebu prokazala Bandićevu koruptivnu hobotnicu, Rimac je napravio posao stoljeća, Hrvati izabrali motive za euro, osobna potrošnja drži gospodarstvo na životu, počela je i turistička sezona, ali i strah od brzog zatvaranja.

HDZ neprikosnoven, Možemo pretekao SDP
HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana „zacementiran“ na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto.

No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonuo na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto. Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.

Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7,7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica.

Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7,6 posto.

Stranke malog rejtinga i velike političke moći
Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže rejtingu od 2,8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1,6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1,2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6,8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0,9 posto, IDS 0,9 posto, SDSS je na 0,4 posto, a HSLS na 0,2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao.

Vlada bez većinske potpore
Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto.

Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto.

Milanović sve više gubi potporu
Predsjednik Milanović je u problemu, retorikom nije zadovoljio većinu građana Hrvatske. Tako njegov rad ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava.

Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo! i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Tomašević i dalje najpopularniji
Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana koji o njemu imaju pozitivan dojam, njih 23 posto o njemu misli negativno.

Zoran Milanović tako je „svrgnut“ s trona i sada je drugi s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno.

Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno.

O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno.

Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno.

I na kraju Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam.

Tko su vodeći političari u tri vodeće stranke
HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo! Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.

Kod Možemo! također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković koji imaju potporu od 64 posto te Peđa Grbin koji je treći izbor birača Možemo! s 52 posto.

I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto.

Najveći problem nezaposlenost
Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17,9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16,7 posto građana najveći problem, potom korona s 12,2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11,6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8,2 posto ispitanika.

Tri institucije
Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2,65, slijedi Vlada s trojkom ili 2,51 i na kraju Hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2,13.

NAPOMENA

Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

 

Hrvatska

Vrije u SDP-u, sad se svađaju hoće li se sastati uživo ili online

Objavljeno

-

By

Danas se u 17 sati sastaje Klub zastupnika SDP-a, a Predsjedništvo u 19 sati. Uoči sastanka Kluba, Davorko Vidović napisao je pismo predsjedniku SDP-a Peđi Grbinu u ime 18 zastupnika.

Prenosimo pismo u cijelosti:

“Poštovani Predsjedniče Kluba,

Kao jedan od potpisnika zahtjeva za održavanje sjednice Kluba zastupnika SDP-a na kojoj ćemo raspravljati o daljnjem statusu naših četvero kolega isključenih iz Stranke, ni u kom slučaju ne mogu prihvatiti održavanje sjednice elektroničkim putem jer:

  • Za to ne postoji niti jedan opravdani razlog, naime dolazak na sjednice Kluba sastavni je dio našega posla, kojega obavljamo profesionalno i za koji smo plaćeni (ne znam koji bi opravdani razlog mogao imati bilo tko za izostanak);
  • Važnost teme i moguće posljedice naših odluka nesumnjivo zahtijevaju neposredni kontakt i sučeljavanje argumentima;
  • Elektroničko održavanje sjednice nije ravnopravan, nego nuždom određeni način rada opravdan samo zdravstvenim razlozima.

Stoga, predlažem da se sjednica održi ISKLJUČIVO UZ FIZIČKO PRISUSTVOVANJE,  a da se uvažavajući činjenicu da je troje naših kolega (Siniša Hajdaš Dončić, Boška Ban Vlahek, Branko Grčić) zbog  bolesti spriječeno fizički sudjelovati sjednici, da im se osigura uključivanje u sjednicu elektroničkim putem. Osobno, pristajem sudjelovati  samo na tako organiziranoj sjednici”, piše Vidović.

Sastaju se Klub i Predsjedništvo

Klub zastupnika SDP-a sastaje se u utorak u 17 sati, a Predsjedništvo u 19 sati.

Podsjetimo, situacija u SDP-u već dugo vremena nije dobra, a dodatno ju je pogoršala odluka Predsjedništva da će predsjednik stranke Peđa Grbin i politička tajnica Mirela Ahmetović razgovarati sa svim članovima Kluba u vezi zahtjeva 18 potpisnika da četvero izbačenih zastupnika SDP-a i dalje ostanu članovi Kluba. Ako se potpisnici i nakon razgovora odbiju povući, i oni će biti isključeni iz SDP-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POPIS STANOVNIŠTVA Što ako vas popisivač ne nađe kod kuće kada dođe po šifru? Ravnateljica DZS-a ima važan savjet…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Govoreći o tijeku popisa stanovništva koji je još u prvoj fazi samopotpisivanja, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković je za Večernji list otkrila da građane najviše zbunjuje ako ne žive na istoj adresi koja im piše na osobnoj.

“Ono što mi naglašavamo cijelo vrijeme je da popisujemo onu adresu na kojoj doista žive. Mi ne provjeravamo prebivališta, niti istinitost podataka koje nam daju. Naš popis temelji se na izjavi”, rekla je Brković.

Na pitanje može li se dogoditi da MUP koristi podatke kasnije protiv građana, naglasila je da su svi naši podaci tajni. “Niti jedna institucija nema pristup njima. Nitko nema pravo kontrolirati izvještajne jedinice na temelju naših podataka”, dodala je.

Brković je objasnila i ono što mnogima još uvijek nije jasno, zašto će, naime, popisivači ponovno ljudima pokucati na vrata nakon samopopisivanja.

“Zato što nakon uspješnog samopopisivanja dobivate kontrolnu šifru koju je potrebno zapamtiti ili zapisati jer ju treba predati popisivačima. To nama služi kao kontrola obuhvata popisa. Svaki popisivač zadužuje oko 250 adresa. Nama je bitno da on obiđe sve adrese. Ukoliko nikoga ne pronađe kući, ta adresa se vodi kao prazan stan”, kaže Brković.

Postavlja se pitanje i što će biti ako popisivač ne zatekne nikoga u stanu ili kući iako se osoba već samopopisala.

“Popisivač će više puta izlaziti na teren. Bilo bi dobro ukoliko nema nikog u stanu da šifru ili preda susjedu ili je može staviti na vrata, jer nju nitko ne može zloupotrijebiti. Popisivač će ostaviti obavijest gdje je bio i kontakt na koji ga se može obavijestiti o šifri ili terminu popisivanja”, rekla je Brković.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na današnji dan Tito i partizani Hrvatskoj su vratili Istru i Dalmaciju

Objavljeno

-

Na današnji dan 1943. godine Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) donijelo je odluku o priključenju Istre, Rijeke i okupiranih dijelova Dalmacije Hrvatskoj.

ZAVNOH je praktički bila hrvatska vlada koju su osnovali partizani za vrijeme Drugog svjetskog rata. Odluke ZAVNOH-a kasnije će ući u Ustav Jugoslavije, a upravo će Ustavom iz 1974. godine Hrvatska dobiti pravnu podlogu za samostalnost.

“Narod Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije i svih Jadranskih otoka u zajednici s junačkom Narodnooslobodilačkom vojskom Hrvatske, oslobodio je svoje krajeve ispod jarma talijanskih tlačitelja. Vlast u tim krajevima prešla je u ruke Narodnooslobodilačkih odbora – jedinih organa demokratske narodne vlasti koju naš narod priznaje. Na osnovu tih činjenica, kao i na osnovu načela o samoodređenju naroda, što su ga proklamirali naši veliki saveznici Sovjetski Savez, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske donijelo je sljedeće zaključke:

1. Proglašavaju se ništetnim svi ugovori, paktovi i konvencije koje su razne velikosrpske vlade sklopile s Italijom, a po kojima su hrvatski krajevi Istra, Rijeka, Zadar, Lošinj, Cres, Lastovo i ostali kvarnerski otoci predani Italiji.

2. Proglašavaju se ništetnim svi ugovori, paktovi i konvencije, sklopljeni između izdajnika hrvatskog naroda i talijanske vlade, kojima su dijelovi Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Dalmacije i dalmatinski otoci predani Italiji.

3. Svi spomenuti hrvatski krajevi, tj. Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, Dalmacije i svi Jadranski otoci (uključujući i Lastovo, Cres, Lošinj i druge), priključuju se matici zemlji – Hrvatskoj, a preko nje novoj demokratskoj, bratskoj zajednici naroda Jugoslavije, za koju se naši narodi bore.

4. Talijanskoj nacionalnoj manjini, koja obitava u ovim krajevima, jamči se autonomija.

5. O gornjoj odluci obavještavaju se vlade savezničkih zemalja: Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, kao i čitava svjetska javnost.

Smrt fašizmu – sloboda narodu!

20. rujna 1943.

Zemaljsko Antifašističko Vijeće Narodnog Oslobođenja Hrvatske”, stajalo je u proglašenju ZAVNOH-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu