Hrvatska
Nova pravila u prometu: Za vožnju e-romobila sa slušalicama kazna 1000 kuna
Nakon više od dvije godine korištenja na hrvatskim cestama, električni romobili konačno će biti ozakonjeni. Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu raspravu uputilo je izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao “osobno prijevozno sredstvo”, a čiji radni obujam nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.
Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. No što je s el. romobilima koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat? Naime, na ulicama možete naići na sve više el. romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Prema pojašnjenju iz MUP-a, svi ti električni romobili, prođe li ovaj prijedlog, kao i oni sa sjedećim mjestom, morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Ista je stvar i s električnim biciklima. Svi oni kojima je snaga veća od 0,25 kW i razvijaju brzinu veću od 25 km/h također će morati biti homologirani i registrirani. U MUP-u smatraju kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.
Na nogostupu do 5 km/h
Prema prijedlogu MUP-a, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po nogostupu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno 5 kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i el. romobila. U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik el. romobila mora ići na nogostup. Ako se neće držati te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna.
Zakonodavac također propisuje da korisnik el. romobila noću koristi reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu. Iako se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona navodi kako svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama zakona nisu obuhvaćeni i električni bicikli kojih na cestama sve više. Tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i brzina, piše Jutarnji list.
Osim električnih automobila, zakonski se prvi put definira i potpuno automatizirano vozilo. Riječ je o vozilu koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Izmjenom zakona se predlaže da samo u takvom vozilu osoba ne mora sjediti na vozačkom mjestu, dok se propisuje kazna od 3 do 7 tisuća za sve one koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) u kojem vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Takvo ponašanje smatra se izrazito teškim prekršajem, počinjenim s izravnom namjerom.
Samo jedna slušalica
Predlaže se i povećanje iznosa kazne za vožnju brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti, koja je česti uzrok prometnih nesreća. Kazna sada iznosi 500 kuna i predlaže se povećanje na 1000 kuna. Izmjenom zakona radnici “pauka“ moći će ukloniti automobil koji je parkiran na mjestu za punjenje električnih automobila.
Prema ovom prijedlogu vozači koji u automobilu razgovaraju na mobitel uz pomoć slušalica iste neće smjeti imati u oba uha već samo u jednom. Policija namjerava stati i na kraj vlasnicima stranih vozačkih dozvola koji divljaju po hrvatskim cestama. Predlaže se ozakonjenje primjene zaštitne mjere zabrane korištenja strane vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana do dvije godine.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





Živorad
9. srpnja 2021. at 15:25
A šta če da bidne ako se vozim na e-traktorčetu i na vokmen slušam musiku?