Connect with us

Hrvatska

Nova pravila u prometu: Za vožnju e-romobila sa slušalicama kazna 1000 kuna

Objavljeno

-

Nakon više od dvije godine korištenja na hrvatskim cestama, električni romobili konačno će biti ozakonjeni. Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu raspravu uputilo je izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao “osobno prijevozno sredstvo”, a čiji radni obujam nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.

Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. No što je s el. romobilima koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat? Naime, na ulicama možete naići na sve više el. romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Prema pojašnjenju iz MUP-a, svi ti električni romobili, prođe li ovaj prijedlog, kao i oni sa sjedećim mjestom, morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Ista je stvar i s električnim biciklima. Svi oni kojima je snaga veća od 0,25 kW i razvijaju brzinu veću od 25 km/h također će morati biti homologirani i registrirani. U MUP-u smatraju kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.

Na nogostupu do 5 km/h

Prema prijedlogu MUP-a, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po nogostupu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno 5 kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i el. romobila. U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik el. romobila mora ići na nogostup. Ako se neće držati te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna.

Zakonodavac također propisuje da korisnik el. romobila noću koristi reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu. Iako se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona navodi kako svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama zakona nisu obuhvaćeni i električni bicikli kojih na cestama sve više. Tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i brzina, piše Jutarnji list.

Osim električnih automobila, zakonski se prvi put definira i potpuno automatizirano vozilo. Riječ je o vozilu koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Izmjenom zakona se predlaže da samo u takvom vozilu osoba ne mora sjediti na vozačkom mjestu, dok se propisuje kazna od 3 do 7 tisuća za sve one koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) u kojem vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Takvo ponašanje smatra se izrazito teškim prekršajem, počinjenim s izravnom namjerom.

Samo jedna slušalica

Predlaže se i povećanje iznosa kazne za vožnju brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti, koja je česti uzrok prometnih nesreća. Kazna sada iznosi 500 kuna i predlaže se povećanje na 1000 kuna. Izmjenom zakona radnici “pauka“ moći će ukloniti automobil koji je parkiran na mjestu za punjenje električnih automobila.

Prema ovom prijedlogu vozači koji u automobilu razgovaraju na mobitel uz pomoć slušalica iste neće smjeti imati u oba uha već samo u jednom. Policija namjerava stati i na kraj vlasnicima stranih vozačkih dozvola koji divljaju po hrvatskim cestama. Predlaže se ozakonjenje primjene zaštitne mjere zabrane korištenja strane vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana do dvije godine.

 

Hrvatska

HAKOM: Nova prevara na internetu, ne otvarajte ovaj link!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) na Facebooku je objavio objavu o, kako kažu, novoj prevari na internetu.

“Nova prijevara na internetu!!!

Ne otvarajte poveznice prije nego provjerite jesu li stvarno poslane od naznačenog pošiljatelja.

Primjer lažne pošte je u slikovnom prikazu”, objavili su uz sliku prevare.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj više od 900.000 turista, Jadran sve bliže pretpandemijskom trendu

Objavljeno

-

By

Da se na Jadranu sada odmara stotinjak tisuća turista više, kraj ovog mjeseca bio bi posve nalik na zadnje dane srpnja u pretpandemijskoj 2019. godini.

U zemlji je trenutačno nešto više od 900.000 gostiju. Stranci dominiraju, ali 125.000 domaćih turista znači da je i za naše građane sezona ušla u svoj vrhunac.

Samo za protekli vikend stiglo je oko 450.000 novih gostiju, što je 20 posto bolje nego isti prošlogodišnji vikend, piše Večernji list.

Usporedbe govore i da je sada u Hrvatskoj 185.000 turista više nego na isti dan 2020. godine, a da zaostatak za rekordnom 2019., prema sustavu za praćenje turističkog prometa eVisitor, iznosi 140.000 gostiju. Najposjećenija je, inače, Istra s 243.000 turista, među destinacijama je to Rovinj, a Nijemci praktički od početka godine ne silaze s trona najbrojnije nacije na odmoru u Hrvatskoj.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac zadovoljna je trenutačnim brojkama i podsjeća da se u razdoblju od 15. srpnja do 15. kolovoza ostvari više od trećine ukupnog turističkog prometa.

“To znači da sada svaki dobar dan u turizmu vrijedi i do 100 milijuna eura. Inače, u dosadašnjem dijelu srpnja ostvarili smo čak oko 78 posto prometa iz srpnja 2019. godine. Vjerujemo da uz ovaj tempo i, naravno, uz strogo pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, možemo doseći željenih 60 posto turističkog prometa iz te rekordne godine. Stoga, nastavimo biti odgovorni”, poručuje ministrica Brnjac.

Od početka ove godine turistički su domaćini ugostili 5,5 milijuna gostiju, a registrirano je gotovo 31 milijun noćenja. Gostiju je, pritom, čak 49 posto više nego lani od 1. siječnja do 25. srpnja. U odnosu na isto razdoblje 2019. riječ je o 52 posto tadašnjih rezultata u dolascima i 61 posto u noćenjima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: HDZ neprikosnoven, Možemo! pretekao SDP

Objavljeno

-

By

Hrvatska završava mjesec u kojem su uhićenja u Zagrebu prokazala Bandićevu koruptivnu hobotnicu, Rimac je napravio posao stoljeća, Hrvati izabrali motive za euro, osobna potrošnja drži gospodarstvo na životu, počela je i turistička sezona, ali i strah od brzog zatvaranja.

HDZ neprikosnoven, Možemo pretekao SDP
HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana „zacementiran“ na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto.

No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonuo na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto. Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.

Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7,7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica.

Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7,6 posto.

Stranke malog rejtinga i velike političke moći
Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže rejtingu od 2,8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1,6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1,2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6,8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0,9 posto, IDS 0,9 posto, SDSS je na 0,4 posto, a HSLS na 0,2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao.

Vlada bez većinske potpore
Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto.

Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto.

Milanović sve više gubi potporu
Predsjednik Milanović je u problemu, retorikom nije zadovoljio većinu građana Hrvatske. Tako njegov rad ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava.

Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo! i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Tomašević i dalje najpopularniji
Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana koji o njemu imaju pozitivan dojam, njih 23 posto o njemu misli negativno.

Zoran Milanović tako je „svrgnut“ s trona i sada je drugi s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno.

Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno.

O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno.

Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno.

I na kraju Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam.

Tko su vodeći političari u tri vodeće stranke
HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo! Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.

Kod Možemo! također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković koji imaju potporu od 64 posto te Peđa Grbin koji je treći izbor birača Možemo! s 52 posto.

I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto.

Najveći problem nezaposlenost
Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17,9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16,7 posto građana najveći problem, potom korona s 12,2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11,6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8,2 posto ispitanika.

Tri institucije
Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2,65, slijedi Vlada s trojkom ili 2,51 i na kraju Hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2,13.

NAPOMENA

Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu