Connect with us

Hrvatska

Nova pravila u prometu: Za vožnju e-romobila sa slušalicama kazna 1000 kuna

Objavljeno

-

Nakon više od dvije godine korištenja na hrvatskim cestama, električni romobili konačno će biti ozakonjeni. Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu raspravu uputilo je izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao “osobno prijevozno sredstvo”, a čiji radni obujam nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.

Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. No što je s el. romobilima koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat? Naime, na ulicama možete naići na sve više el. romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Prema pojašnjenju iz MUP-a, svi ti električni romobili, prođe li ovaj prijedlog, kao i oni sa sjedećim mjestom, morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Ista je stvar i s električnim biciklima. Svi oni kojima je snaga veća od 0,25 kW i razvijaju brzinu veću od 25 km/h također će morati biti homologirani i registrirani. U MUP-u smatraju kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.

Na nogostupu do 5 km/h

Prema prijedlogu MUP-a, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po nogostupu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno 5 kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i el. romobila. U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik el. romobila mora ići na nogostup. Ako se neće držati te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna.

Zakonodavac također propisuje da korisnik el. romobila noću koristi reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu. Iako se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona navodi kako svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama zakona nisu obuhvaćeni i električni bicikli kojih na cestama sve više. Tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i brzina, piše Jutarnji list.

Osim električnih automobila, zakonski se prvi put definira i potpuno automatizirano vozilo. Riječ je o vozilu koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Izmjenom zakona se predlaže da samo u takvom vozilu osoba ne mora sjediti na vozačkom mjestu, dok se propisuje kazna od 3 do 7 tisuća za sve one koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) u kojem vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Takvo ponašanje smatra se izrazito teškim prekršajem, počinjenim s izravnom namjerom.

Samo jedna slušalica

Predlaže se i povećanje iznosa kazne za vožnju brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti, koja je česti uzrok prometnih nesreća. Kazna sada iznosi 500 kuna i predlaže se povećanje na 1000 kuna. Izmjenom zakona radnici “pauka“ moći će ukloniti automobil koji je parkiran na mjestu za punjenje električnih automobila.

Prema ovom prijedlogu vozači koji u automobilu razgovaraju na mobitel uz pomoć slušalica iste neće smjeti imati u oba uha već samo u jednom. Policija namjerava stati i na kraj vlasnicima stranih vozačkih dozvola koji divljaju po hrvatskim cestama. Predlaže se ozakonjenje primjene zaštitne mjere zabrane korištenja strane vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana do dvije godine.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Živorad

    9. srpnja 2021. at 15:25

    A šta če da bidne ako se vozim na e-traktorčetu i na vokmen slušam musiku?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što pacijente čeka prvog dana štrajka u hrvatskim bolnicama?

Objavljeno

-

By

Od ponedjeljka je najavljen štrajk u hrvatskim bolnicama. Pacijenti Klinike za tumore dobit će smjernice. Bit će otkazana zračenja sva koja nisu hitna.

“Oni će svoju dozu zračenja primiti, oni će to nadoknaditi. Oni ne smiju biti zakinuti za nju niti jedan dan, oni će nju nadoknaditi. Ali ne u ponedjeljak”, rekla je za RTL Andrijana Lukačević, radiološki tehnolog i članica sindikata Zajedno.

Isto će biti s cijelom dijagnostičkom obradom koja nije hitna, magneti, rengeni, mamografije… Primjerice, na ortopediji KBC-a Zagreb neće biti zakazanih operacija kukova, kralježnica, koljena. Informacija da baš nitko neće moći vaditi krv u ponedjeljak nije sasvim istina. Ali veliki dio laboratorijskog medicinskog osoblja jesu članovi sindikata Zajedno i oni raditi – neće.

“I svi ostali laboratoriji koji rade laboratorijsku obradu različitih uzoraka, tu su i tkiva, stanice, urini, stolice… Brojne tjelesne tekućine, i to u većem dijelu neće biti moguće obaviti”, poručuje Petra Medač, magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike OŽB Požega.

Članovima sindikata stižu prijetnje

Od kako su objavili da idu u štrajk sindikatu stižu mailovi sa svih strana. Članovi im javljaju da im se po bolnicama prijeti, da ih se zastrašuje i vrši pritisak da odustanu. “Od strane ravnatelja bolnica, predstojnika klinika, šefova odjela, prijeti se tim zdravstvenim djelatnicima, prijeti se smjenom voditelja s funkcija koji podržavaju štrajk i prijeti se da će se na svaku uputnicu pisati hitnoća”, kaže Andrijana Lukačević.

Članova sindikata zajedno je 4000, od 2019. ne primaju dodatak na uvjete rada u ovom slučaju na zračenje – a svaki dan rade s otvorenim izvorima zračenja, od nuklearne medicine do CT-a, rengena… i to žele nazad.

“Mi nismo tehničari, mi smo inženjeri, mi smo nuklearno-medicinski tehnolozi s puno godina radnog staža, s puno utakmica u nogama, s međunarodnim certifikatima, mi možemo sutra otići van raditi, ali pitanje je tko će ostati i tko će sutra doći”, govori Irislav Šabulić, inženjer medicinske radiologije KBC-a Rijeka.

Iako je stav liječnika da se ovoga puta ne miješaju, udruzi koja brine o pravima pacijenata nije svejedno.

“Oni govore kako će biti samo hitnoće obrađene, međutim i redovna kontrola onkološkom pacijentu je hitnoća jer takav pacijent ne može čekati jer svaki dan koji on čeka znači jednu neizvjesnost, moguću progresiju bolesti i mogući smrtni ishod”, upozorava Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanja prava pacijenata.

Bolnice su od ministarstva dobile Sporazum o postupcima koji se ne smiju prekinuti, međutim do ponedjeljka nitko neće znati obujam štrajka. “Kad odu u štrajk ovi djelatnici koji rade obujam posla će biti toliki da će biti nemoguće nadomjestiti taj nedostatak”, ističe Petra Medač.

Poruka iz bolnica

A bolnice za sada poručuju ovako. “Sindikat Zajedno ima samo šest članova u bolnici, svi naručeni pacijenti bit će pregledani”, govore iz Opće bolnice Pula.

Iz KBC-a Osijek govore da nema najave većeg obima štrajka, dok u KBC-u Split kažu da je štrajk najavljen, ali da će raditi klinika za onkologiju i radioterapiju. “Utvrđujemo situaciju na svim pojedinačnim radilištima koja mogu biti zahvaćena najavljenom obustavom rada”, kažu iz KBC-a Rijeka.

Nadaju se da će štrajk biti – kratak i udaran.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj nedostaje 230.000 radnika, najveći manjak u sektoru koji ide u štrajk

Objavljeno

-

By

Koncem listopada ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predstavljajući zakonske izmjene o prihvatu stranih radnika, iznio je podatak da je u Hrvatskoj više od 120 tisuća stranih radnika iz trećih zemalja te 10 tisuća iz država članica EU-a.

Božinović je također izvijestio da je do listopada ove godine izdano čak 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, što je skoro stotinu tisuća dozvola više nego prije tri godine.

Tržište rada u Hrvatskoj očito vapi za radnicima. Istodobno, nezaposlenih je nešto više od 87 tisuća i takva niska nezaposlenost nije zabilježena još od početka 1990-ih.

Ukratko, posla ima i posvuda se traže radnici. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu da je u razdoblju od siječnja do listopada nedostajalo 232.157 radnika.

Zdravstvo, obrazovanje, prerađivačka industrija…

Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ondje se traži 37.080 radnika, što je 16 posto u ukupnom broju traženih radnika.

“Navedeno se u prvom redu odnosi na djelatnost bolnica te djelatnost medicinske i stomatološke prakse”, rekli su nam u HZZ-u.

Slijedi sektor obrazovanja u kojemu postoji potreba za 32.722 radnika (14,1 posto u ukupnom broju), a od toga čak 75 posto odnosi se na radnike u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Na trećem mjestu po broju traženih radnika je prerađivačka industrija. Tamo se traži više od 29.000 radnika, najviše u proizvodnji prehrambenih proizvoda te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

HZZ

Prodavači, čistačice, medicinske sestre…

Gledano po zanimanjima, najtraženiji su prodavači, čistačice, medicinske sestre, radnici za pomoć u kući te konobari. Prema razini obrazovanja, najveći udio traženih radnika odnosi se na osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine te školom za KV i VKV radnike.

Na pitanje koja su zanimanja najdeficitarnija, a koja suficitarna, iz HZZ-a odgovaraju da je teško generalizirati jer se potrebe tržišta rada značajno razlikuju od regije do regije.

Ipak kažu kako kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari i laboratorijski tehničari), prerađivačkoj industriji (bravari, tokari…), u djelatnosti popravka motornih vozila (automehatroničari, automehaničari…), u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane (konobari i kuhari) te građevinska zanimanja poput zidara, fasadera, vodoinstalatera ili električara. Od visokoobrazovanih zanimanja nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu i farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

Zdravstvu manjka 37.000 radnika

S druge strane, među nezaposlenim osobama u evidenciji HZZ-a krajem listopada najviše je čistačica, administrativnih službenika, prodavača, radnika na održavanju te ekonomskih službenika. Među nezaposlenima najveći je udio osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih čak 60 posto.

U nastavku donosimo popis deset djelatnosti s najvećim manjkom radnika te popis deset najtraženijih zanimanja.

NAJVEĆI MANJAK RADNIKA

  • Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (37.080)
  • Obrazovanje (32.772)
  • Prerađivačka industrija (29.151)
  • Trgovina na veliko i na malo (24.087)
  • Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (21.058)
  • Građevinarstvo (19.982)
  • Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje (15.028)
  • Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13.776)
  • Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8.250)
  • Prijevoz i skladištenje (8.158)

NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA

  • Prodavač/prodavačica (15.314)
  • Čistač/Čistačica (12.007)
  • Medicinska sestra/medicinski tehničar (11.574)
  • Radnik/radnica za pomoć u kući (8.375)
  • Konobar/konobarica (8.324)
  • Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (7.105)
  • Kuhar/kuharica (5.768)
  • Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (4.234)
  • Administrativni službenik/službenica (4.208)
  • Skladištar/skladištarka (4.050)
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hoće li najavljeni štrajk paralizirati zdravstvo? Ministarstvo još nije potegnulo najmoćnije oružje

Objavljeno

-

By

Novi kaos u zdravstvenom sustavu sve je izgledniji. Zdravstveni djelatnici okupljeni u Sindikat Zajedno u ponedjeljak stupaju u štrajk, zbog čega će u većini javno-zdravstvenih ustanova stati kompletna dijagnostika. I dok Ministarstvo i premijer pozivaju na dijalog, sindikalisti odgovaraju: Vremena za dijalog je bilo, a sada je vrijeme za sindikalnu akciju.

Nezadovoljni su plaćama, koeficijentima, ali i ponašanjem Vlade i Ministarstva. Više od 4.000 zdravstvenih djelatnika u ponedjeljak stupa u štrajk.

“Kompletna dijagnostika će stati, kad stane dijagnostika otežano je i daljnje liječenje. Znači, neće radit laboratorijske pretrage, neće se uzimati uzorci krvi, neće se obrađivati citolološki uzorci, neće biti rendgena, neće biti magnetnih rezonanci, neće biti CT-a. Bit će samo one pretrage koje su nužne za održavanje života i da ne ugrozimo ničiji život”, pojašnjava predsjednik Sindikata Zajedno Krunoslav Kušec.

Zaustavljanje dijagnostike zabrinjava građane, ali velik broj onih s kojima smo razgovarali smatra da se radnici trebaju boriti za svoja prava.

Iako će 40 radnika iz bolnice Sveti Duh sudjelovati u štrajku, kaosa ne bi trebalo biti, tvrdi ravnatelj Edvard Galić.

“Budući da je štrajk članova sindikata prethodno i najavljen, imali smo dovoljno vremena da modele pružanja zdravstvenih usluga našim pacijentima nekako prilagodimo ovoj novoj situaciji. Što će stati? Mislim da će sve hitne dijagnostičke pretrage biti osigurane i dostupne, kako laboratorijske tako i radiološke. Kad je riječ o elektivnim postupcima, mislim da će se oni obavljati, ali će se obavljati možda nešto usporenijom dinamikom. Imali smo nešto poziva, naravno, tijekom jučerašnjeg poslijepodneva, osobito onkoloških bolesnika. Naša je poruka da svakako dođu na svoje zakazane termine i da će se zdravstvena usluga i skrb i dalje nastavljati pružati”, jasan je Galić.

A da će uložiti napore da svim pacijentima osiguraju potrebne zdravstvene usluge obvezalo se i Ministarstvo zdravstva.

“Ministarstvo zdravstva iznova ističe kako pacijenti mogu biti mirni te kako je u dogovoru s ravnateljima zdravstvenih usluga osigurano nesmetano pružanje potrebne zdravstvene usluge. Ministarstvo zdravstva ima uvijek otvorena vrata za sve sindikate i spremno je na daljnji utemeljen i realan dijalog za pronalazak prihvatljivog rješenja kroz institucionalni okvir”, poručuju iz Ministarstva.

I predsjednik Vlade radije bi dijalog nego štrajk pod svojim prozorom.

“Zato se meni čini da je možda ovaj odabir da se ide u štrajk možda prenagao, pogotovo, koliko je to sad, sedam mjeseci nakon novih uredbi, koje su prosječno digle plaću za 32 posto, a u zdravstvu, ako se ja dobro sjećam, u odnosu na inicijalno predviđena sredstva, mi smo dodali još 200 milijuna eura. Možda ovdje netko nije baš zadovoljan koliko je mislio da treba biti i to se moglo po meni ovim razgovorom s povjerenstvom, nadležnim resorom i ministarstvom rada, riješiti drugim putem”, poručuje Andrej Plenković.

Drugačije se, čini se, ipak nije moglo. Dopise o nelogičnostima sindikat je slao devet mjeseci. “Mi od drugog mjeseca konstantno šaljemo dopise i tražimo da se ispravi ta navedena problematika i ta diskriminacija u kojoj su zakinuti zdravstveni djelatnici. Međutim, od 10. mjeseca mi smo ignorirani od nadležnih institucija, tek kad smo pokrenuli najavu štrajka, tek onda smo sjeli za stol na postupku mirenja, međutim nije bilo razumijevanja”, kaže Kušec.

Mirenje je propalo prije dva tjedna, a do ovog trenutka Ministarstvo još nije izvuklo svoje najmoćnije oružje, zahtjev sudu da štrajk proglasi nelegalnim i zabrani. Čekamo pondjeljak.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu