Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U SUBOTU JE DAN EUROPSKOG BROJA 112: Prošle godine Županijski centar 112 Zadar zabilježio čak 52.275 poziva!

Objavljeno

3 godine prije

-

U subotu se obilježava Dan europskog broja 112 u Republici Hrvatskoj.

  • Besplatnim pozivom na broj 112 u svih 27 država članica Europske unije možete zatražiti pomoć hitnih službi (policije, vatrogasaca, hitne medicinske službe), a prema potrebi angažiraju se i drugi nadležni sudionici i operativne snage sustava civilne zaštite.
  • Već devet država članica EU postavilo je broj 112 kao jedini broj za pristup hitnim službama. Izvan EU, broj 112 koristi još 11 država u Europi i svijetu.
  • U EU broj 112 uveden je 1991., a u RH 11. veljače 2005. – 32 godine aktivan u Europskoj uniji i 18 godina u RH.
  • Sustav 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno (24/7/365) osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.
  • Od 2016. godine aktivirana je mogućnost traženja pomoći slanjem SMS poruka na broj 112, a namijenjena je prvenstveno osobama koje ne mogu govornim pozivom uspostaviti komunikaciju s operaterom (gluhim i nagluhim osobama, osobama s poremećajem govora i osobama koje u trenutku pozivanja nisu u mogućnosti ostvariti govornu vezu).
  • U EU se kontinuirano poduzimaju mjere za poboljšanje pristupa broju 112 za osobe s invaliditetom. U tom smislu, trenutno se radi na iznalaženju rješenja za uvođenje komunikacija prema broju 112 uporabom videopoziva i teksta u stvarnom vremenu (slično chat-u). 
  • Pozivom na broj 112, bilo s fiksnog ili s mobilnog telefona, operater automatski dobiva podatak o lokaciji pozivatelja s tim da ako pozivatelj zove s pametnog telefona operater prima preciznu lokaciju pozivatelja.
  • Značajna je i sposobnost zaprimanja hitnih poziva na stranim jezicima – i to na njih 5 – engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački, a čime se doprinosi sigurnosti naših turista i promociji Republike Hrvatske kao sigurnog turističkog odredišta.
  • Prema istraživanju Europske komisije, čak 89% ispitanika u Hrvatskoj je reklo da bi zvali broj 112 ako im je u Hrvatskoj potrebna pomoć neke hitne službe. Prosjek Unije je 74%. Ti podaci pokazuju da je svjesnost hrvatskih građana o broju 112 znatno iznad prosjeka u Europskoj uniji.

OPĆENITO O BROJU 112

  • Vijeće Europskih zajednica je 29. srpnja 1991. godine donijelo Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Council Decision 91/396/EEC), koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav.
  • Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe su 11. veljače 2009. godine potpisali tripartitnu deklaraciju kojom je 11. veljače (11.2.) ustanovljen kao Dan europskog broja 112.
  • Tijela Unije pred broj 112 postavila su visoke standarde u pogledu pristupačnosti i funkcionalnosti. Svim građanima Unije nastoji se putem broja 112 pružiti jednostavan, jednak, siguran i učinkovit pristup hitnim službama, osobito onima koji putuju između država unutar Unije. Svaka država članica Unije dužna je primijeniti propisane standarde, što Europska komisija redovito prati utvrđenim načinima i kriterijima.
  • Broj 112, trenutno je jedini hitan broj u devet europskih država: Danskoj, Estoniji, Finskoj, Litvi, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj. Izvan Unije broj 112 koristi još 11 država u Europi i svijetu, kao jedini hitan broj ili uz druge nacionalne hitne brojeve.

BROJ 112 U REPUBLICI HRVATSKOJ

  • Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine.
  • Uspostavljen je sustav centara 112 kojemu je osnovna zadaća prijem svih hitnih poziva na broj 112, na koji građani i strani turisti mogu dojaviti ugrožavanje ljudskih života, imovine ili okoliša, neovisno o teritorijalnoj i strukovnoj nadležnosti hitnih službi.
  • Sustav 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno (24/7/365) osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.
  • Sustav zaprima obavijesti o neposrednim i nadolazećim opasnostima, komunikacijski koordinira hitne, spasilačke i druge službe te provodi uzbunjivanje građana skrećući pozornost na opasnost uz istovremeno pružanje informacija o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
  • Sustav 112 u RH čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.
  • Na državnoj razini djeluje Operativni centar civilne zaštite koji prikuplja i razmjenjuje informacije od značaja za provedbu mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u redovnim uvjetima; operativno koordinira rad centara 112 te osigurava komunikacijsku koordinaciju drugih sudionika civilne zaštite na državnoj razini u izvanrednim situacijama; pruža operativno-komunikacijsku i analitičku potporu Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske te predstavlja operativno-komunikacijski centar za vezu u sustavu međunarodnog komuniciranja u području civilne zaštite.
  • Putem broja 112 zaprimaju se sve vrste hitnih poziva, a u skladu s utvrđenim procedurama (standardnim operativnim postupcima, komunikacijskim protokolima, uputama i drugim operativnim dokumentima) pozivi se prosljeđuju u teritorijalno i strukovno nadležne prijavno – dojavne jedinice hitnih, spasilačkih i drugih službi ili im se temeljem dojave informacije prenose
  • Prema potrebi županijski centri 112 aktiviraju i druge operativne snage sustava civilne zaštite.
  • Sustav 112 nema vlastite operativne snage na terenu, ali sa svojim informacijskim i komunikacijskim resursima, poznavanjem nadležnosti i procedura u hitnim situacijama te ažurnim bazama podataka o hitnim službama i ostalim operativnim snagama čini okosnicu informacijskog i komunikacijskog sustava civilne zaštite.

AKTUALNI PODACI

  • Od uspostave broja 112 u Republici Hrvatskoj 2005. do kraja 2022. na broju 112 zabilježeno je nešto više od 33,9 milijuna poziva.
  • Od navedenog broja poziva njih nešto više od 16,8 milijuna ili 49,7% bilo je namjenskih poziva na broj 112, poziva temeljem kojih su zatražene intervencije hitnih i drugih nadležnih službi te potencijalno operativnih snaga sustava civilne zaštite.
  • Analizom strukture poziva vidljivo je značajno povećanje svjesnosti građana o dostupnosti i namjeni broja 112. Naime, promatrajući razdoblje prvih pet godina (2005. – 2009.) od uvođenja broja 112 u Republici Hrvatskoj vidljivo je kako je u ukupnom broju poziva njih 77% bilo nenamjenskih i zlonamjernih, a što je u značajnoj mjeri otežavalo rad sustava 112.
  • Za razliku od navedenog razdoblja, tijekom zadnjih 5 godina (od 2018. – 2022.) broj nenamjenskih i zlonamjernih poziva u strukturi ukupnog broja poziva na broj 112 pao je na 27%, odnosno na 21,1 % u 2022. godini.
  • U 2022. godini centri 112 su zabilježili ukupno 1.872.866 poziva od kojih je 1.439.261 bilo namjenskih.
  • U 2022. godini zabilježeno je 554.363 događaja od kojih je 304.754 bilo medicinskih, 173.799 sigurnosnih, 40.905 složenih i 34.905 vatrogasnih.

ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZADAR

  • U 2022. godini županijski centar 112 Zadar je zabilježio ukupno 52.275 poziva od kojih je 32.988 bilo namjenskih.
  • U 2022. godini županijski centar 112 Zadar zabilježio je 22.251 događaj od kojih je 10.908 bilo medicinskih, 8.880 sigurnosnih, 1.254  složenih i 1.209 vatrogasnih.

UTJECAJ RATA U UKRAJINI

  • Radi pomoći u zbrinjavanju raseljenih osoba iz ratom pogođene Ukrajine u Ministarstvu unutarnjih poslova dana 21. ožujka 2022. godine aktiviran je broj 114, kao besplatni broj za sve informacije o smještaju, prehrani, zdravstvenoj zaštiti, školovanju djece, radno-pravnom statusu i drugim pravima, na hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  • Na broj 114 za pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine od 21.3.2022. do kraja 2022. zaprimljeno 15.017 poziva, od toga na Ukrajinskom 3.171.

DODATNO

  • U Republici Hrvatskoj je moguće zatražiti pomoć na klasični način putem fiksnog ili pokretnog telefonskog uređaja, putem SMS-a ili telefaks poruke upućene na broj 112 te e-poziva (eCall), automatskog poziva na broj 112 iz vozila koja imaju ugrađen takav sustav.
  • Mogućnost traženja pomoći slanjem SMS poruka na broj 112 uvedena je u uporabu 17. lipnja 2016. godine i namijenjena je prvenstveno osobama koje ne mogu govornim pozivom uspostaviti komunikaciju s operaterom na broju 112 (gluhim i nagluhim osobama, osobama s poremećajem govora i osobama koje u trenutku pozivanja nisu u mogućnosti ostvariti govornu vezu).
  • U tijeku su pripreme radi osiguranja pristupa broju 112 osobama s invaliditetom sukladno komunikacijskom uređaju kojim se iste koriste. Time će se najkasnije do sredine 2027. godine omogućiti osobama s invaliditetom jednaka mogućnost pristupa hitnim službama kao i drugim korisnicima.
  • e-poziv (eCall) je poziv na broj 112 iz vozila koji se uspostavlja automatskim aktiviranjem senzora ugrađenih u vozilo ili ručno i koji putem javnih elektroničkih komunikacijskih mreža prenosi standardizirani minimalni skup podataka te uspostavlja audio kanal između vozila i centra 112. Razvoj usluge e-poziva potican je od strane Europske komisije kao važan doprinos povećanju sigurnosti u cestovnom prometu, ali i javnoj sigurnosti uopće.
  • U 2022. godini zabilježeno je 845 automatski aktiviranih i 3875 ručno aktiviranih poziva iz vozila.
  • Centar 112 odmah uz poziv dobiva i podatak o lokaciji pozivatelja u skladu s važećim europskim i hrvatskim propisima.
  • Najpreciznija lokacija dobiva se kada pozivatelj zove s pametnog telefona, koji je u mogućnosti pružiti podatak za AML (Advanced Mobile Location) metodu lociranja.
  • Pozivom na broj 112 može se pokrenuti:
  • akcija traganja i spašavanja na kopnu i moru
  • hitni prijevoz zrakom unesrećenog, organa ili tima za transplantaciju, timova za traganje i spašavanje ili vatrogasaca
  • lociranje unesrećenog pozivatelja
  • angažiranje nadležnih operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite
  • Anketa o svjesnosti građana Europske unije o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112, koju je Europska komisija provela 2020. godine, pokazala je da bi:
    • 89% ispitanika u Hrvatskoj je reklo da bi zvali broj 112 ako im je u Hrvatskoj potrebna pomoć neke hitne službe. Prosjek Unije je 74%.
    • 55% ispitanika iz Hrvatske reklo je da bi zvali broj 112 ako se nalaze u drugoj državi Unije, a potrebna im je pomoć neke od hitnih službi u toj državi. Prosjek Unije je 41%.
  • Na broju 112 u Republici Hrvatskoj mogu se preuzeti i pozivi na nekoliko stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački). Prosječan godišnji broj poziva na stranim jezicima je nešto veći od 7.500, a tijekom 2022. godine zabilježeno ih je nešto više od 7.400.
  • Daljnji napori u izgradnji sustava bit će usmjereni na unaprjeđivanje sposobnosti u praćenju i koordiniranju djelovanja hitnih službi i operativnih snaga sustava civilne zaštite kod nesreća i drugih izvanrednih situacija, a pogotovo u slučaju velikih nesreća ili katastrofa. Također, potrebno je stalno unaprjeđivanje tehničko – tehnološke osnove za rad centara 112 te kontinuirano osposobljavanje operatera u svim područjima od značaja za djelotvornost Sustava 112.
No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…

Objavljeno

7 sati prije

-

3. svibnja 2026.

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

Žmirići, Ul. Matije Gupca 59

Radno vrijeme: 08:00 – 21:00

HEY PARK

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Skradinska 8 – od 7 do 21

Put Nina 89 – od 7 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Biogradska 68 – od 7 do 22

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Put Murvice 49

Velebitska ulica 14

Ulica Ivana Skvarčine 18

Zadarska ulica 24

Obala kneza Branimira 14

Šibenska ulica 9C

Ul. bana Josipa Jelačića 12A

Put Stanova 63

Knezova Šubića Bribirskih 3

RIBOLA

od 7 do 21:

Put Petrića 51C

Ulica Ivana Lucića 18

Put Šimunova 2

Ulica Miroslava Krleže 1A

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića            

Objavljeno

1 dan prije

-

2. svibnja 2026.

By

U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.

Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić,  Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić

Objavljeno

1 dan prije

-

2. svibnja 2026.

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.

Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.

U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.

Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.

„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.

Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u  postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.

„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.

I.G.

Nastavi čitati

U trendu