Connect with us

Hrvatska

IDETE NA PUT? Evo koji su uvjeti ulaska u pojedine države

Objavljeno

-

Stranica Koronavirus.hr objavila je upute u kojima se navodi što je potrebno za prelazak granice u neku državu. Njihove upute prenosimo u cijelosti.

Podsjećaju da se na portalu e-Građani može zatražiti besplatna covid potvrda ako ste cijepljeni, imate negativan test ili ste nedavno preboljeli covid-19. Potvrdu možete zatražiti i u poslovnicama HZZO-a uz predočenje identifikacijskog dokumenta.

Austrija

Ulazak u Austriju iz Hrvatske je moguć uz predočenje jedne od tri potvrde u nastavku:

  • potvrde o negativnom testu (brzi antigenski test ne stariji od 48 sati ili PCR- test ne stariji od 72 sata)
  • potvrde o cijepljenju
  • potvrde preboljenju bolesti COVID-19.

Ako se ne raspolaže niti jednim od navedenih potvrda, nužno se registrirati putem obrasca Pre-Travel-Clearance, te se u roku od 24 sata od trenutka prelaska granice testirati u Austriji.

Kao dokaz o cijepljenju vrijede potvrde na njemačkom ili engleskom jeziku o cijepljenju sljedećim cjepivima: BioNtech/Pfizer: 2 doze, AstraZeneca, 2 doze, Janssen von Johnson & Johnson/Janssen: 1 doza, Moderna: 2 doze, Sinopharm / BIBP (Beijing Bio-Institute of Biological Products Co-Ltd.) 2 doze, Sinovac-CoronaVac: 2 doze

Ulazak u Austriju je moguć:

  • s prvom dozom cjepiva: najranije 22. dan, a najkasnije 90. dan od primitka cjepiva
  • s drugom dozom cjepiva: odmah po cijepljenju, a najkasnije 270 dana nakon druge doze cjepiva
  • s jednokratnim cjepivom najranije 22. dan, a najkasnije 270 dana nakon cijepljenja
  • odmah nakon cijepljenja prvom dozom, ukoliko postoji pozitivni test na COVID-19, star najmanje 21. dan, ili potvrda o neutralizirajućim antitijelima koja nije starija od 270 dana.

Kao dokaz o preboljenu vrijedi liječnička potvrda na njemačkom ili engleskom jeziku iz koje je razvidno da je osoba preboljela COVID 19 u vremenskom razdoblju 180 dana, a koja nije starija od 90 dana. Potvrdi o preboljenu istovjetan je i dokaz o neutralizirajućim antitijelima, koji u trenutnu ulaska u Austriju ne smije biti stariji od 90 dana.

Potvrda o testiranju za prekogranične radnike i ostale putnike koji redovno prelaze granicu iz obiteljskih razloga ili iz razloga studija/školovanja vrijedi 7 dana. Djeca do 12 godina oslobođena su obveze testiranja i predočenja ostalih potvrda. Putnici iz medicinskih razloga mogu ući u Austriju bez ograničenja uz predočenje potvrde o nužnosti korištenja medicinske usluge na engleskom ili njemačkom jeziku. Bez ograničenja u Austriju mogu ući: osobe u tranzitu, prijevoznici roba i putnika, Interventna vozila i sl.

Bosna i Hercegovina

Državljani Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu mogu ući s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom. Državljani Republike Hrvatske (s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom), državljani Republike Srbije i državljani Crne Gore za ulazak u Bosnu i Hercegovine ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2, antigen test niti potvrde o cijepljenju kada u Bosnu i Hercegovinu ulaze direktno iz države čiji su državljani, kao i njihova maloljetna djeca i supružnici koji su državljani drugih zemalja.

BiH granice su otvorene za sve strane državljane, pod uvjetom da imaju:

  • negativan PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati ako dolaze iz EU, a ako dolaze iz trećih zemalja 72 sata do dolaska na granični prijelaz BiH ili
  • negativan antigen test ne stariji od 48 sati ako dolaze iz EU, a ako dolaze iz trećih zemalja 72 sata do dolaska na granični prijelaz BiH, ili
  • potvrdu o cijepljenju s dvije doze cjepiva (ili jednom dozom cjepiva koje se prima u jednoj dozi) prije 14 dana i više od dolaska na granični prijelaz BiH, ili
    potvrdu liječnika o preboljenju bolesti COVID-19 u razdoblju od 14 do 180 dana prije dolaska na granični prijelaz BiH.

Crna Gora

Trenutno ne postoje ograničenja za hrvatske državljane prilikom ulaska ili izlaska iz Crne Gore. Iako su 1. lipnja 2020. godine ukinute mjere karantene i samoizolacije uvedene zbog sprječavanja širenja pandemije koronavirusa COVID-19, te je dozvoljen slobodan ulazak hrvatskih državljana u Crnu Goru, zbog velikog broja novooboljelih od virusa COVID-19 u Crnoj Gori, preporučuje se izbjegavanje putovanja koja nisu nužna. Nošenje zaštitnih maski na otvorenom i zatvorenom obavezno je na cijelom teritoriji CG, uključujući i djecu stariju od 5 godina.

Francuska

Svi državljani Republike Hrvatske, kao i ostalih zemalja tzv. “zelene zone”, a koji su primili jedno od cjepiva protiv virusa COVID-19 koje je odobrila Europska agencija za lijekove – Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Johnson&Johnson – od 9. lipnja mogu bez ograničenja putovati u Francusku Republiku i to dva tjedna nakon primitka druge doze cjepiva za cjepiva koja su dvofazna (Pfizer, Moderna, AstraZeneca), četiri tjedna nakon primitka jednofaznog cjepiva (Johnson&Johnson) te dva tjedna nakon primitka jedne doze cjepiva za osobe koje su razvile antitijela i potrebna im je samo jedna doza cjepiva, a uz predočavanje odgovarajuće potvrde o cijepljenju. Za osobe koje nisu cijepljene, ostaje na snazi obaveza predočavanja negativnog rezultata PCR testa ili antigenskog testiranja, ne stariji od 72 sata. I dalje je na snazi obaveza nošenja zaštitnih maski u svim javnim zatvorenim prostorima, te u cjelokupnom javnom gradskom i međugradskom prijevozu.

Italija

Vladinom Uredbom iz siječnja 2021. na cijelom nacionalnom teritoriju Italije produljeno je izvanredno krizno stanje do 31. srpnja 2021. godine. Temeljem Vladine Uredbe od 26. travnja Italija je započela s postupnim ukidanjem mjera koje su ograničavale gospodarske i društvene aktivnosti.

Sukladno posljednjoj Uredbi talijanskog ministarstva zdravstva koja je stupila na snagu 28. lipnja 2021. godine, cijela je Italija u bijeloj zona (bez epidemiološkog rizika), ali je i dalje neophodan oprez i ponašanje sukladno pravilima zaštite od epidemije.

Uredbom talijanskog ministarstva zdravstva u razdoblju od 16. svibnja do 30. srpnja 2021. godine, ukinuta je odredba o petodnevnoj samoizolaciji, za sve putnike koji dolaze u Italiju iz zemalja EU, osim iz Velike Britanije za koje je od 21. lipnja 2021. ista ponovno uvedena te se od svih putnika iz UK traži negativan PCR test, petodnevna izolacija te ponavljanje PCR testa, kojim će se ukoliko je rezultat negativan, ukinuti obveza petodnevne izolacije. Ostaje i dalje važeća odredba prema kojoj za ulazak u Italiju svi putnici moraju predočiti negativan PCR test ili antigenski brzi test ne stariji od 48 sati. Od 21. lipnja svi putnici iz EU, država Schengenskog sporazuma, Izraela, Kanade, Japana i SAD-a ulaze u Italiju bez obveza samoizolacije odnosno karantene ukoliko posjeduju potvrdu o negativnom testu na COVID- 19 (brzi antigentski test ili PCR test) koji nije stariji od 48 od trenutka uzimanja uzoraka i to za putnike starije od 6 godina; potvrdu o primljenoj drugoj dozi cjepiva, 14 dana prije ulaska u Italiju ili potvrdu o ozdravljenju od virusa COVID-19, ne stariju od 6 mjeseci. Potvrde moraju biti izdane na talijanskom, engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku, te mogu biti u digitalnom obliku EU digitalne COVID potvrde ili potvrde u tiskanom papirnatom obliku. Od 24. svibnja 2021. godine, svatko tko ulazi u Italiju, neovisno o prijevoznom sredstvu i duljini boravka, treba ispuniti Digitalni obrazac za lociranje putnika koji je dostupan na sljedećoj poveznici.

Od 28. lipnja maske više nisu obvezne na otvorenom u bijelim zonama, ostaju obavezne u zatvorenim prostorima ili kad nije moguće garantirati socijalnu distancu. U Regiji Campania (Napoli) ostaje obaveza nošenja maske i na otvorenom sve do 31. Srpnja. Preporučuje se uvijek imati masku uza sebe budući da i dalje ostaje u svim regijama obaveza nošenja iste u lokalima, dućanima, trgovačkim centrima. U restoranima je i dalje dozvoljeno biti bez maske samo kada se konzumira za stolom. Također, maska ostaje i dalje obavezna za mjesta kulture; potrebno ju je nositi u muzejima, kinima, kazalištima. Također, obavezna je u svim sredstvima javnog prometa, uključujući i vlak i zrakoplov. Dakle usprkos novoj uredbi o neobaveznom nošenju maski na otvorenom, istu je potrebno imati uza sebe kako bi se istu po potrebi koristilo.

Mađarska

Uredbom Vlade Mađarske od 23. lipnja 2021. ukinuta su sva ograničenja za ulazak u Mađarsku iz Republike Hrvatske, Republike Austrije, Rumunjske, Republike Srbije, Slovačke Republike i Republike Slovenije, osim u slučajevima putovanja civilnim zrakoplovom.

Njemačka

Ulazak u SR Njemačku prema postojećim pravilima u osnovi je moguć svim državljanima Europske unije uz određena ograničenja i pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. SR Njemačka kategorizira područja na rizična, visoko rizična i područja s mutiranim varijantama virusa COVID-19, a kategorizacija je dostupna na poveznici.

Od 27. lipnja 2021. osim Međimurske i Zadarske županije, cijelo područje Republike Hrvatske kategorizirano je kao nerizično.

NAPOMENA: 4. srpnja 2021. doći će do promjene te će Međimurska županija biti skinuta s popisa rizičnih područja, a kao COVID-19 rizično područje biti će kategorizirana samo Zadarska županija. Putnici koji dolaze iz nerizičnih dijelova Republike Hrvatske, mogu ući u SR Njemačku bez obveze najave ulaska, testa, potvrda i karantene.

Putnici koji dolaze iz Republike Hrvatske iz rizičnih područja mogu ući u SR Njemačku bez obveze karantene ukoliko uz dokaz o digitalnoj najavi ulaska (elektronski ili u printanom obliku, dostupno na poveznici) posjeduju:

  • negativni PCR test ne stariji od 72 sata (računajući od trenutka uzimanja brisa) ili antigenski test za izravno dokazivanje virusa korona SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati (računajući od trenutka uzimanja brisa), napravljen u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi te ispisan na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku ili
  • potvrdu o potpunom cijepljenju cjepivom s popisa Paul-Ehrlich-Instituta na njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom ili španjolskom jeziku u papirnatoj ili digitalnoj formi ili
  • potvrdu o cijepljenju s jednom dozom cjepiva (cjepivo koje se prima u samo jednoj dozi) uz napomenu da je od cijepljenja prošlo više od 14 dana (cjepiva moraju biti na popisu Paul-Ehrlich-Instituta, dostupno na poveznici) – dokaz o cijepljenju je liječnička potvrda na njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom ili španjolskom jeziku u papirnatoj ili digitalnoj formi ili
  • potvrdu o izlječenju za osobe koje su preboljele bolest COVID-19 i to liječničku potvrdu na njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom ili španjolskom jeziku u papirnatoj ili digitalnoj formi s kojom se dokazuje da je od prestanka bolesti prošlo minimalno 28 dana, a ne više od 6 mjeseci. Od ove obveze su izuzeta djeca do 6 (šest) godina starosti.
  • Putnici u zračnom prometu bez obzira iz kojeg područja dolaze (nerizičnih ili rizičnih), obvezni su prije samog polijetanja poštovati pravilo prilaganja dokaza o obavljenom testiranju, dokaza o izlječenju od zaraze ili dokaza o cijepljenju.

Slovenija

Odlukom slovenske Vlade koja se primjenjuje od 03. srpnja 2021. godine objavljen je novi popis država koje se nalaze na zelenom, narančastom, crvenom i tamno crvenom popisu država. Na zelenom popisu država od 03. srpnja nalazi se i cijela Hrvatska (sve hrvatske županije) te hrvatski državljani slobodno ulaze u Sloveniju. Putnici koji ulaze u Sloveniju iz država i administrativnih jedinica na zelenom popisu ne moraju imati negativan PCR ili brzi antigenski test, potvrdu o cijepljenju odnosno potvrdu o preboljenoj bolesti COVID 19, ali moraju predočiti dokaz da su zadnjih pet dana boravili na području koje se nalazi na zelenom popisu, a ako je boravak bio kraći od pet dana onda samo za vrijeme koje su boravili. Osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili administrativnih jedinica na narančastom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena.

Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči jedan od dokaza:

  • dokaz o negativnom rezultatu PCR testa koji nije straiji od 72 sata ili brzog antigenskog testa test na virus SARS-CoV-2, koji nije stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa.
    potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 10 dana, osim ako liječnik ne odluči drugačije, i nije starija od šest mjeseci, ili potvrdu liječnika da je osoba preboljela COVID-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma.
    dokaz o cijepljenju protiv COVID-19 kojim se dokazuje da je od primanja:
  • druge doze cjepiva Comirnaty proizvođača Biontech/Pfizer prošlo najmanje 7 dana,
  • druge doze cjepiva COVID-19 Vaccine, proizvođača Moderna prošlo najmanje 14 dana,
  • prve doze cjepiva Vaxzevria proizvođača AstraZeneca i cjepiva Covishield proizvođača Serum Institute of India/AstraZeneca prošlo najmanje 21 dan,
  • cjepiva Janssen proizvođača Johnson i Johnson prošlo najmanje 14 dana,
  • druge doze cjepiva Sputnik V proizvođača Russias Gamaleya National Centre of Epidemiology and Microbiology prošlo najmanje 14 dana,
  • druge doze cjepiva CoronaVac proizvođača Sinovac Biotech prošlo najmanje 14 dana,
  • druge doze cjepiva COVID-19 Vaccine proizvođača Sinopharm prošlo najmanje 14 dana.
  • dokaz da je osoba preboljela COVID-19 (pozitivan test ili potvrda liječnika) i dokaz da je u razdoblju do najviše 8 mjeseci od pozitivnog nalaza testa PCR odnosno početnih simptoma, cijepljenja jednim dozom cjepiva.

Srbija

Odlukom Vlade Republike Srbije od 1. srpnja 2021. izmijenjeni su uvjeti ulaska za građane Republike Srbije, diplomatsko i osoblje ureda međunarodnih organizacija, strane građane s reguliranim boravkom u Republici Srbiji te strane državljane.

Državljani Republike Srbije, osoblje stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava i ureda međunarodnih organizacija (uključujući članove njihovih obitelji koji imaju posebne osobne iskaznice ili identifikacijske dokumente) i strani državljani kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Republike Srbije prilikom ulaska u Republiku Srbiju trebaju priložiti jedan od sljedećih dokumenata:

  • Negativni RT-PCR test na prisutnost virusa SARS-CoV-2 ili negativni FIA test brzog antigena ako osoba dolazi iz SAD-a, ne stariji od 48 sati od datuma izdavanja (ako postoji kašnjenje u unosu Republike Srbije, što se ne može pripisati krivnji putnika, već je posljedica vanjskog događaja koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili eliminirati – kašnjenje leta, polazak autobusa, vlakova itd., tada test može biti stariji od 72 sata pri ulasku u Republiku Srbiju);
  • Potvrda o cjelovitom cijepljenju koju izdaje nadležna zdravstvena ustanova Republike Srbije, odnosno nadležno tijelo strane države u kojoj je osoba cijepljena;
  • Potvrda o bolesti COVID-19: potvrda ili druga javna isprava kojom se navodi da je nositelj isprave obolio od bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2, odnosno da je osobi dijagnosticiran virus SARS-CoV-2, pod uvjetom da prvo ispitivanje ne smije biti kraće od 14 dana, niti dulje od šest mjeseci i koje izdaje Zavod za javno zdravstvo za teritorij Republike Srbije, odnosno nadležno tijelo države s kojom Republika Srbija ima potpisan sporazum ili de facto uzajamnost o priznavanju takvih dokumenata.

Strani državljani mogu ući u Republiku Srbiju pod uvjetom da posjeduju jedan od sljedećih dokumenata:

  • Negativni RT-PCR test na prisutnost virusa SARS-CoV-2 ili negativni FIA test brzog antigena ako osoba dolazi iz SAD-a, ne stariji od 48 sati od datuma izdavanja (ako postoji kašnjenje u unosu Republike Srbije, što se ne može pripisati krivnji putnika, već je posljedica vanjskog događaja koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili eliminirati – kašnjenje leta, polazak autobusa, vlakova itd., tada test može biti stariji od 72 sata pri ulasku u Republiku Srbiju);
  • Potvrda o cjelovitom cijepljenju koju je izdala Republika Srbija, odnosno strana država s kojom je Republika Srbija potpisala sporazum o priznavanju cijepljenja ili s kojom postoji de facto uzajamnost u priznavanju potvrde o cijepljenju;
  • Potvrda o bolesti COVID-19 – potvrda ili druga javna isprava kojom se navodi da je nositelj isprave obolio od bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2, odnosno da je osobi dijagnosticiran virus SARS-CoV-2, pod uvjetom da prvi test ne smije biti kraći od 14 dana, niti dulji od šest mjeseci i izdao ga je Zavod za javno zdravstvo osnovan za područje Republike Srbije, odnosno nadležno tijelo države s kojom Republika Srbija ima potpisan sporazum ili de facto uzajamnost o priznavanju takvih dokumenata.

Velika Britanija

Od 17. svibnja 2021. turistička putovanja u UK više neće biti ilegalna, te stupa na snagu tzv. „sustav semafora“ za međunarodna putovanja koji kategorizira države na “zelene” (green), “žute” (amber) i “crvene” (red). Republika Hrvatska je trenutno na žutoj listi, što podrazumijeva testiranje 72 sata prije putovanja, te desetodnevnu samoizolaciju na adresi boravka u UK, uz dodatno testiranje drugog i osmog dana samoizolacije (uz mogućnost prekidanja samoizolacije nakon petog dana uzimanjem posebnog dodatnog testa, pri čemu je i dalje nužno obaviti testiranje osmog dana). Spomenute mjere odnose se na sve putnike, uključujući i one koji posjeduju certifikat o cijepljenju ili imunitetu na Covid-19 (ne postoje izuzeća za tu kategoriju putnika). Navedene mjere odnose se i na navijače koji planiraju dolazak na utakmice Europskog nogometnog prvenstva. Dodatne informacije moguće je pronaći na stranicama britanske Vlade:

Preduvjet za polazak na put u UK je negativan rezultat testiranja na Covid-19 u periodu tri dana prije putovanja, posjedovanje tzv. travel test packagea koji sadrži dva testa na COVID-19 koje treba obaviti tijekom samoizolacije te ispunjen tzv. passenger locator form u kojem se, između ostaloga, navode detalji o adresi gdje će se provesti desetodnevna samoizolacija, kao i reference number za kupljeni travel test package. Na lokaciji gdje će se izvršiti samoizolacija potrebno je obaviti jedan test na COVID-19 drugog dana samoizolacije (ili prije toga) te osmog dana samoizolacije (ili nakon toga). Do 17. svibnja također je potrebno ispuniti tzv. Travel Declaration Form kojim se potvrđuje da postoje zakonom dopušteni razlozi za putovanje, ali nakon tog datuma više se neće trebati ispunjavati. Više informacija vezana za putovanja u Veliku Britaniju možete pronaći na poveznici.

Škotska, Wales i Sjeverna Irska imaju vlastita pravila vezano uz putovanja, te upućujemo sve osobe koje putuju u te regije da detaljno prouče informacije na njihovim službenim stranicama.

Švicarska

Hrvatska se od 3. 6. 2021. ne nalazi na švicarskom popisu zemalja s visokim rizikom od zaraze korona virusom, pa sve osobe koje u Švicarsku dolaze iz Hrvatske ne trebaju u karantenu. Sve osobe koje dolaze u Švicarsku Konfederaciju iz Republike Hrvatske, autobusom, vlakom, brodom ili zrakoplovom dužne su ispuniti online obrazac koji je dostupan na poveznici. Sve osobe koje u Švicarsku dolaze zrakoplovom obavezne su prilikom ukrcaja mora predočiti negativan PCR test ne stariji od 72 sata.

Izuzeća:

  • djeca do 16 godina starosti
  • osobe koje su potpuno cijepljene sukladno preporukama švicarskog Saveznog ureda za javno zdravstvo ili zemlje dolaska, uz predočenje odgovarajuće dokumentacije (vrijedi do 6 mjeseci nakon primljenog cjepiva)
    osobe koje su unazad 6 mjeseci (računajući od 11. dana prvog pozitivnog rezultata korona testa) preboljele COVID-19 (uz predočenje odgovarajuće dokumentacije)
  • Za putnike koji dolaze u Švicarsku Konfederaciju otvoren je info telefon: +41 58 464 44 88 (dostupan svakodnevno od 6:00 do 23:00).

Više informacija možete pogledati OVDJE.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu