Connect with us

Hrvatska

Nobilo: “ZDS treba u Prekršajni zakon! 10.000 eura je dovoljno da se ustaše iskorijene”

Objavljeno

-

Najavljenu izmjenu Kaznenog zakona kojim bi se zabranila upotreba ustaškog znakovlja i pokliča ZDS, u programu N1 komentirao je odvjetnik Anto Nobilo.

Kaže kako prijednog izmjene Kaznenog zakona nije vidio, ali da je jasno da treba zabraniti sve simbole koji predstavljaju NDH. “Treba li ići u širu elaboraciju, bojim se da ne”, dodao je.

Pojasnio je da se trenutno sudi po općem propisu koji gvoroi o remećenju javnog reda i mira te da se radi o tumačenju zakona, a zakonom se ne može sve predvidjeti:

“Oni koji su željeli minirati, to su izminirali i napravili nekoliko presuda koje su bile dijametralno suprotne. Ako su naši suci samostalni i mogu donositi presude, trebamo napraviti zakon. Austrijanci su napravili prekršajnu kaznu od 10.000 eura i nestali su ustaše. U prvom naletu je bilo prekršaja, ali nakon toga više ne. Što se tiče Austrijanaca, Bleiburg je riješena stvar.”

Nobilo ističe da su ljudi umorni od svega toga, a država je ta koja treba podvući crtu, dodavši kako je HOS mistificiranje problema, a ne problem.

Rekao je da je Komisija koju je oformio Andrej Plenković stvorila problem i na mala vrata otvorila da se koristi ZDS: “Premijer je formirao Komisiju i to što su oni napravili po meni je skandal. Nisu povijesno istraživali, što je bio HOS. Da jesu, shvatili bi, kao što je i Franjo Tuđman, da je HOS bio opasnost za Hrvatsku.”

“Momci koji su išli u rat borili su se za Hrvatsku. Hrvatski simboli su ustav, grb, himna. Nisu se borili za ustašku državu.

HOS je postojao 4-5 mjeseci, bio je anomalija i uklopljen je u HV. Momci su se htjeli boriti za Hrvatsku, a vodstvo je to iskoristilo i preuzelo ustaške simbole. HOS je bio anomalija i nezakonito stvoren.

Po njemu nema neke velike razlike između ustaša i četnika: “Četnici su bili suradnici fašista kao i ustaše.”

Odgovarajući na pitanje treba li ustaško znakovlje i poklič zabraniti ili kažnjavati, Nobilo odgovara da, ako ide u KZ, onda mora biti kažnjavnja, dok bi  zabranjivanje išlo u neki drugi samostalni zakon. “Mora biti kazna”, istaknuo je.

Kaže da će se kažnjavanjem baviti Sabor, ako će saborski odbori predlagati. “Ne bih želio minirati prijedlog, ali primjerenije je da sve uđe u Prerkršajni zakon. Dajemo preveliki značaj komedijašima koji se pojavljuju s vremena na vrijeme. 10.000 eura je dovoljno da se ustaše iskorijene iz Hrvatske. Društvo je zrelo, samo je pitanje želi li Plenković ući u napetije odnose sa svojom desnicom ili želi porušiti mostove s desnima od sebe”, rekao je Anto Nobilo pa dodao:

“Imamo novu ljevicu. Na vidiku je nova moderna zeleno-lijeva stranka, ako će ona rasti. Ta ljevica mogla bi jurišati na vlast za tri godine. U tom slučaju, Plenkoviću će trebati desniji od njega.”

Nobilo nije siguran hoće li Plenković to izglasati. Međutim, ističe da ima povijesnu priliku:

“Ovo je najbolji tajming. Imamo 80. obljetnicu antifašističke borbe i tri godine do izbora.”

Na obilježavanju Dana antifašističke borbe, Milanović i Plenković našli su se zajedno na istom mjestu prvi put nakon dugo vremena.

“Liče mi kao posvađani supriužnici na svadbi. Sjede jedan do druga, ali odmaknuto. Po meni je i ovo napredak. Nebitno je jesu li u svađi, oni moraju surađivati”, komentirao je Nobilo.

Kaže da sve ide dobro – Plenković je prvi puta došao u Brezovicu, a država organizira obiljžavanje praznika. “Bojim se da će Plenković povući ručnu. Da su me Kraus i antifašisti pitali, sugerirao bih im da idu u izmjenu Prekršajnog zakona. Kazna bi bila i više nego dovoljna da iskorijene ustaške manifestacije. Bojim se da će Plenković sve to minirati”, rekao je.

Osvrnuo se i na izbor šefa Vrhovnog suda pa rekao kako to ulazi u političku sferu. “Plenković je zauzeo čvrsti stav. Zlata Đurđević neće biti izabrana, ali je dobro da se vidi da kvaliteta u Hrvatskoj nije bitna, da je tvoj čovjek na vrhu Vrhovnog suda”, rekao je Nobilo.

Ne vidi na koji način će se riješiti sitacija jer trenutno imamo dva potpuno suprotna stava, dodao je.

 
Nastavi čitati
6 komentara

6 Comments

  1. Ivica

    22. lipnja 2021. at 15:00

    ctnici su srbi okupator podkrinkom antifasizma
    .tito je poglavica svih cetnika 43 suskupa sa kumunistoma do 45 i poslijeklali Hrvate

     
    • GTJ

      23. lipnja 2021. at 7:14

      A da se VI,Ivek, za početak malo OPISMENITE,da bismo mi,čitatelji,malo bolje razumjeli Vaše,”veleumne” povijesne rasprave???!!!

       
  2. Hrvoje

    28. lipnja 2021. at 22:34

    ZA DOM SPREMNI!

     
  3. Živojin

    1. srpnja 2021. at 13:53

    Sproćufašistički drug vojvoda Nobilo je mlogo pametan čovek!

     
  4. Živorad

    1. srpnja 2021. at 15:05

    Doklen ovako? Nadam se dače spročuvašističke sludžbe urgentno da uhapse sve vastaše!

     
  5. Živadin

    1. srpnja 2021. at 19:30

    Tačno tako!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu